NJOJ SE ISUS PRVOJ JAVIO KAD JE VASKRSAO! Ko je bila Marija Magdalena - BLUDNICA ILI SVETICA!
Najpouzdanije svedočanstvo o životu Marije Magdaline daje nam Sveto Jevanđelje, pogotovo što sva četvorica jevanđelista obraćaju pažnju na nju.
Tradicija farbanja i ukrašavanja jaja prenosi se generacijama i spaja porodice u zajedničkom ritualu.
U nedelju pravoslavni vernici proslavljaju Vaskrs - najveći hrišćanski praznik koji simbolizuje pobedu života nad smrću i temelj vere u Hrista.
Ovaj dan predstavlja trenutak kada se porodice okupljaju za prazničnom trpezom, u zajedništvu i molitvi, a atmosfera radosti i duhovne obnove ispunjava domove širom Srbije i regiona.
Na trpezi, pored tradicionalnih jela, nezaobilazno mesto zauzimaju i vaskršnja jaja. Njihovo farbanje i ukrašavanje jedan je od najstarijih i najlepših običaja, koji nosi duboku simboliku.
Jaje, kao simbol novog života, predstavlja Hristovo vaskrsenje i izlazak iz smrti u život večni. Tradicija farbanja i ukrašavanja jaja prenosi se generacijama i spaja porodice u zajedničkom ritualu.
Međutim, oko svakog Vaskrsa se polemiše da li se jaja farbaju za Veliki četvrtak, Veliki petak ili Veliku subotu.
Stav Crkve objasnio je protojerej Aleksandar Jevtić iz Hrama Svetog Save u Kraljevu.
- Jaja se negde farbaju na Veliki četvrtak, negde na Veliku subotu, a negde i na Veliki petak. Oni koji tvrde da ih ne treba farbati za Veliki petak, pozivaju se na to da je to neradan dan odnosno crveno slovo, dok su Veliki četvrtak i Velika subota označeni crnim slovom... Smatram da je bogoudno farbati jaja svedočeći veru u vaskrsenje, u crvenu, ali i u neku drugu boju, a o danu kad će jaja farbati, ljudi neka sami odluče u zavisnosti od vremena i svojih obaveza - objasnio je protojerej Aleksandar.
Dakle, Crkva ne zabranjuje, niti smatra grehom, farbati jaja na Veliki petak, već ostavlja izbor vernicima da sami odluče kada će pripremiti ovaj simbol novog života.
Najpouzdanije svedočanstvo o životu Marije Magdaline daje nam Sveto Jevanđelje, pogotovo što sva četvorica jevanđelista obraćaju pažnju na nju. Iza istog praznika kriju se potpuno različiti običaji - od stroge liturgijske tradicije do živopisnih narodnih rituala koji se vekovima prenose s kolena na koleno. Dok vernici pripremaju vaskršnje korpe za osvećenje, u hramove sve češće stižu i stvari bez duhovnog smisla, zaboravljajući šta zapravo treba prineti pred Vaskrs. Na atinskom trgu Sintagma aktivisti poručili da slavlje ne sme da podrazumeva stradanje životinja, dok se pravoslavni vernici pripremaju za prazničnu trpezu koja označava kraj posta i povratak mrsnoj hrani.
NJOJ SE ISUS PRVOJ JAVIO KAD JE VASKRSAO! Ko je bila Marija Magdalena - BLUDNICA ILI SVETICA!
KAKO SE U RAZLIČITIM ZEMLJAMA PROSLAVLJA VASKRS: Od polivanja vodom po ulicama do spaljivanja lutke Jude pred crkvama
OVO NIKAKO NE NOSITE U CRKVU NA VELIKU SUBOTU: Sveštenici upozoravaju na najčešće greške vernika pri donošenju vaskršnjih korpi na osvećenje
PROTESTI PRED VASKRS: Vegani ustali protiv tradicionalne praznične trpeze
U duhu poštovanja prema hrani i prazniku, ne bi trebalo da se odlažu uz smeće ili ostavljaju na neprimerenim mestima.
I ove godine pred Vaskrs društvene mreže i mediji preplavljeni su oprečnim savetima, a mnogi vernici prave istu grešku - vaskršnja jaja farbaju baš na dan kada to nije primereno. Protinica Višnja Kostić objašnjava šta nalažu tradicija i crkveni poredak.
Amin nije uzrečica niti zamena za običan lajk na Fejsbuku ili Instagramu, naglasio je otac Bane.
Patrijarh se pozvao na odluku Svetog sinoda i potvrdio da se praznik Hristovog Rođenja u Jerusalimu i dalje proslavlja 7. januara.
Tuga i čamotinja muče sve veći broj ljudi.
Vladika mileševski sa sveštenstvom obišao je završne radove na objektu, a prethodno je u Hramu Svetih apostola Petra i Pavla služio svetu liturgiju.
Tekla je tri dana i tri noći slušala propoved apostola Pavla, nakon čega je prihvatila veru u Hrista i odlučila da život posveti devstvu.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Svinjetina se najpre lagano dinsta, zatim joj se dodaje obilje luka i začini, pa se sve zajedno dugo krčka dok ne dobije pun ukus.
Vladika mileševski sa sveštenstvom obišao je završne radove na objektu, a prethodno je u Hramu Svetih apostola Petra i Pavla služio svetu liturgiju.
U besedi za utorak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o granicama ljudskog saznanja i upozorava da se Božja istina prima čistim i smirenim srcem.