SLIČNOSTI I RAZLIKE PROSLAVE VASKRSA KOD PRAVOSLAVACA I KATOLIKA: Etnolog kaže da su tri stvari ključne
Razlika je i u vaskršnjoj trpezi.
Veliki četvrtak obeležila su četiri velika događaja: sveto pranje nogu učenicima, tajna večera, čudesna Isusova molitva i na kraju njegovo izdajstvo i hapšenje.
Srpska pravoslavna crkva 9. aprila obeležava Veliki četvrtak.
Veliki četvrtak je, po biblijskom predanju, jedan od najznačajnijih dana u životu Isusa i njegovih učenika i ujedno poslednji dan Isusove slobode.
Veliki četvrtak obeležila su četiri velika događaja: sveto pranje nogu učenicima, Tajna večera, čudesna Isusova molitva i na kraju njegovo izdajstvo i hapšenje.
Hronološki, po Bibliji, ovi događaji su se odirali na sledeći način:
Pred praznik Pashe, u četvrtak, Hristos se sa učenicima vratio u Jerusalim, gde je na Veliki četvrtak bila Tajna večera. Tajna zbog toga što je na njoj ustanovljena Sveta tajna pričešća.
Isus je ustanovio uz reči: "Uzmite, jedite; ovo je tijelo moje." i "Pijte iz nje svi; Jer ovo je krv moja Novoga Zavjeta koja se prolijeva za mnoge radi otpuštenja grijehova" (Mat. 26:26-28).
Ove se reči mogu čuti na svakoj svetoj liturgiji čiji je centralni deo sveto pričešće i obeležava ga, baš kao na tajnoj večeri, ispijanje vina i lomljenje kolača.
Takođe je svojim učenicima oprao noge učeći ih tako sopstvenim primerom kako treba da služe jedni drugima. Zapovedio im je i da ljube jedni druge. Dalje je otvoreno govorio o predstojećem stradanju i svemu što će mu se dogoditi.
Tu izgovara i Prvosvešteničku molitvu u kojoj se pomolio za svoje učenike kao i za sve one koji zbog njihovih reči budu poverovali.
Te noći Hrista su se odrekla dva njegova učenika: Juda Iskariotski i Simon Petar a jedan od njih, Juda, ga je izdao, odnosno, modernim žargonom rečeno, direktno učestvovao u njegovom hapšenju od strane vlasti Rima.
Juda je, podsećanja radi, na Veliku Sredu otišao kod jevrejskih prvosveštenika i rekao: "Šta ćete mi dati i ja ću vam ga izdati? A oni mu položiše trideset srebrnjaka" (Mat. 26:15) čime je u stvari već dan pre izdao Isusa. Zbog sećanja na ovo izdajstvo sredom se posti.
Potom Isus odlazi u Getsimanski vrt, gde se znajući za sva stradanja koja mu predstoje moli Ocu svome: "Avaj, Oče, sve je moguće tebi; pronesi ovu čašu mimo mene; ali opet ne kako ja hoću nego kako ti" (Mar.14:36).
Juda je znao za pomenuti vrt, jer se Isus tu često okupljao sa svojim učenicima, i tu je došao sa slugama prvosveštenika i fariseja. Isusa im je pokazao celivajući ga jer im beše rekao: "Koga poljubim, taj je" (Luka 22:47). Tako su Isusa odveli pred prvosveštenika da mu sudi.
Te noći, učenici su bili kao stado bez pastira, izgubljeni i očajni. Tada je Petar, koji je beskrajno voleo Hrista, poklekao i tri puta ga se od večeri do zore odrekao.
Pitali su ga da li je on jedan od učenika i da li je bio sa Isusom. Petar je odgovorio da ne zna ko je on i da ga ne poznaje. Kad je treći put izustio da nije, zapevao je petao. Petar se tada setio reči Isusovih da će ga se i on tri puta odreći pre nego što zapeva petao. Petar je shvatio koliki je njegov pad, pokajao se iz dubine duše i plakao je gorkim, čemernim suzama, moleći oproštaj.
Juda je, sa druge strane, shvatio da je to što je uradio užasno. Došao je u hram i bacio novac, rekavši da je izdao krv nevinu, ali njegovo okorelo srce nije bilo spremno na pokajanje. Nije mogao da se pokaje i moli za oproštaj, zato se u očajanju obesio i tako je dodao sebi i neoprostivi greh samoubistva. I tako je za razliku od Petra (koji je postao jedan od najvećih apostola) ostao zapamćen samo kao izdajnik .
Zora sledećeg dana nije najavljivala ništa dobro, bio je to dan Hristovog konačnog stradanja i najvećih muka - Veliki petak.
Razlika je i u vaskršnjoj trpezi. Ukoliko je zaborav hleba koji silazi s neba dublji, utoliko je pohlepa čovekova za bogaćenjem, novcem i uživanjem veća i nezajažljivija, govorio je patrijarh Pavle. Najosnovnije na Vaskrs jeste da se ode na svetu liturgiju gde se proslavlja vaskrsenje Hristovo, moli se Bogu i pričešćuje se, a kada se dođe kući, slavi se Vaskrs sa najmilijima, objasnio je sveštenik Žarko Marković. Od Tomine nedelje se opet vrše molitve za umrle, nakon prekida unutar perioda koji je počeo od Lazareve subote.


SLIČNOSTI I RAZLIKE PROSLAVE VASKRSA KOD PRAVOSLAVACA I KATOLIKA: Etnolog kaže da su tri stvari ključne
"MILIONI DUHOVNO OSIROMAŠENIH ŽIVE KAO U HLADNOM GROBU"! Reči patrijarha Pavla u jednoj od Vaskršnjih poslanica koje i danas žive
ŠTA JE TRADICIJA, A ŠTA POMODARSTVO U PROSLAVI VASKRSA! Sveštenik otkrio šta je najbitnije uraditi na današnji praznik
NA DANAŠNJI DAN, TOMA JE SVOJE NEVERJE ZAMENIO VEROM! Danas je Tomina nedelja!
Tradicija farbanja i ukrašavanja jaja prenosi se generacijama i spaja porodice u zajedničkom ritualu.
Farbanje i ukrašavanje vaskršnjih jaja predstavlja jedan od najstarijih i najlepših hrišćanskih običaja.
Arhangel Gavrilo je jedan od sedmorice najuzvišenijih bestelesnih sila, serafima koji stoje najbliže Božjem prestolu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliku sredu po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Dionizija Korintskog, dok Jevreji obeležavaju dane Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kod kuće, dan se inače provodi u miru i molitvama.
Kako je susret Djeve Marije i arhangela Gavrila otkrio tajnu koja prevazilazi ljudski razum i označio početak ispunjenja davnog proročanstva o dolasku Spasitelja, uz događaje koji su zauvek oblikovali hrišćansku veru i predanje.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Kombinacija pasulja i brokolija, začinjena domaćim aromama, hrani telo i podseća na recepte na kojima su odrasle generacije na našim prostorima.
Priča o učeniku koji je bio uz Hrista, a potom otišao svojim putem otvara pitanje slobodne volje, slabosti i propuštene prilike za pokajanje, koje i danas izaziva nemir i preispitivanje.
U besedi za sredu Strasne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički osvetljava trenutke kada Hristos dolazi i menja život onih koji Ga traže.