KADA SE FARBAJU VASKRŠNJA JAJA: Sveštenik jednom za svagda rešio dilemu vernika
Nije Hristos vaskrsao da bismo mi farbali jaja, kaže otac Borislav.
Farbanje i ukrašavanje vaskršnjih jaja predstavlja jedan od najstarijih i najlepših hrišćanskih običaja.
U nedelju pravoslavni vernici proslavljaju Vaskrs - praznik pobede života nad smrću i temelj hrišćanske vere.
Na prazničnoj trpezi nezaobilazno mesto zauzimaju vaskršnja jaja, čije farbanje i ukrašavanje predstavlja jedan od najstarijih i najlepših hrišćanskih običaja.
Farbanje jaja nosi duboku simboliku. Kao što je Hristos razvalio vrata smrti i vaskrsao, tako i pile razbija ljusku jajeta i izlazi u novi život. Upravo zbog toga jaje postaje snažan simbol vaskrsenja, obnove i nade.
Zašto se jaja farbaju, posebno u crvenu boju, objašnjavaju brojna predanja.
Najpoznatija legenda govori o Marija Magdalena, koja je došla u Rim da propoveda Jevanđelje i stigla do cara Tiberije.
Kada mu je donela jaja na dar i posvedočila o Hristovom vaskrsenju, car joj nije poverovao, rekavši da bi to bilo isto kao kada bi jaja u korpi promenila boju. Na to je Marija Magdalena izgovorila: "Hristos vaskrse!“ - i sva jaja su, prema predanju, postala crvena.
Druga legenda kazuje da su se stanovnici Jerusalima podsmevali hrišćanima, govoreći da Hristos nije vaskrsao, jer je to toliko nemoguće kao što je nemoguće da kokoške nose šarena jaja. Na dan Vaskrsa su sve kokoške u Jerusalimu snele crvena jaja.
Kažu i da je grlica svila gnezdo ispod krsta na kojem je Gospod razapet. Krv Gospodnja je kapnula na grličina jaja u gnezdu i ona su postala crvena. Crvena boja predstavlja nevino prolivenu krv na Golgoti, ali to je i boja radosti i vaskrsenja.
Zbog svega toga, prvo ofarbano jaje u domu tradicionalno je crveno i naziva se "čuvarkuća".
Ono se čuva tokom cele godine kao simbol zaštite, zdravlja i blagoslova porodice, podsećajući da je smisao praznika u veri, nadi i novom životu.
Ipak, kako je objasnio sveštenik Stevan Jovanović, ove legende su više deo narodnog predanja, nego crkvenog.
- Hrišćani koriste crvena jaja da se njihovim razbijanjem pozdrave na Vaskrs. To je deo narodnog predanja i nije deo sveštenih spisa i nije deo Svetog pisma - istakao je sveštenik Jovanović.
Jaja su oduvek simbolizovala novi život, rađanje, plodnost, obilje i proleće, a već stari Egipćani, Persijci, Grci i Rimljani međusobno su darivali jaja kao simbol novog života koji stiže nakon zime.
Nije Hristos vaskrsao da bismo mi farbali jaja, kaže otac Borislav. I ove godine pred Vaskrs društvene mreže i mediji preplavljeni su oprečnim savetima, a mnogi vernici prave istu grešku - vaskršnja jaja farbaju baš na dan kada to nije primereno. Protinica Višnja Kostić objašnjava šta nalažu tradicija i crkveni poredak. Suština praznika je u veri, radosti i duhovnoj pripremi, a ne u brojkama, kaže sveštenik Dok mnogi tragaju za savršenim bojama i modernim tehnikama, iz svetinje pored Golupca stiže podsećanje na način koji donosi i ukus i dugotrajnost, ali i pouku šta zapravo znači sačuvati tradiciju. Budi deo Religija.rs zajednice.
KADA SE FARBAJU VASKRŠNJA JAJA: Sveštenik jednom za svagda rešio dilemu vernika
NE FARBAJTE JAJA NA VELIKI PETAK, NE ČINITE GREH! Popadija Višnja Kostić upozorava: To je najtužniji praznik, tada se ništa ne radi!
KOLIKO SE TAČNO JAJA FARBA ZA VASKRS: Sveštenik razbija sve zablude vernika
TAJNA IZ TUMANA ZBOG KOJE VASKRŠNJA JAJA BUDU UKUSNIJA I TRAJU DANIMA: Majka igumana Dimitrija otkriva kako su ih farbali naši stari
Oni su pripadali sedamdesetorici apostola i svoj život posvetili širenju hrišćanske vere.
Susret je održan pošto je poslanstvo Srpske pravoslavne crkve, predvođeno patrijarhom Porfirijem, prethodnog dana učestvovalo u molitvenim svečanostima povodom 80. rođendana patrijarha Kirila.
U pravoslavnom učenju vera i dela ne posmatraju se kao odvojene stvari.
U pravoslavlju se kadi da bi se simbolički uznela molitva Bogu, prizvala blagodat Svetog duha i unelo duhovno osvećenje i mir u prostor i ljude.
Kada su zbog svoje vere izvedeni pred sud, Onisifor i Porfirije nisu pokazali strah, već su otvoreno ispovedili da je Hristos istiniti Bog i Tvorac neba i zemlje.
Manastir Tumane će u nedelju, 22. novembra, svečano proslaviti praznik Svetog Nektarija Eginskog, čija se čestica moštiju trajno čuva u ovoj svetinji.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Odgovor sveštenika otvara i važnije pitanje: kako da uspomena na preminule bude podsticaj za molitvu, a ne predmet sujeverja.
Dok traje rasprava kada farbati jaja, stručnjaci upozoravaju da je izbor boje presudan, a Crkva podseća da je smisao praznika iznad običaja
Sveštenik Ruske pravoslavne crkve ukazuje na pogrešna verovanja, otkriva simboliku najvažnijih nijansi i objašnjava zašto pojedine tonove ipak treba zaobići
U susret Vaskrsu se farbaju uskršnja jaja, a stručnjaci su objasnili zašto se ona uglavnom farbaju u crvenu boju.
U pravoslavnom učenju vera i dela ne posmatraju se kao odvojene stvari.
U pravoslavlju se kadi da bi se simbolički uznela molitva Bogu, prizvala blagodat Svetog duha i unelo duhovno osvećenje i mir u prostor i ljude.
Crkva uči da je svaki čovek Božija tvorevina i da život nerođenog deteta ima istu vrednost i dostojanstvo kao život svakog drugog ljudskog bića.
Kada čovek teži Bogu, iskušenja mogu biti posebno intenzivna, upozrava čtec.
Oni su pripadali sedamdesetorici apostola i svoj život posvetili širenju hrišćanske vere.
Susret je održan pošto je poslanstvo Srpske pravoslavne crkve, predvođeno patrijarhom Porfirijem, prethodnog dana učestvovalo u molitvenim svečanostima povodom 80. rođendana patrijarha Kirila.
U pravoslavnom učenju vera i dela ne posmatraju se kao odvojene stvari.
U pravoslavlju se kadi da bi se simbolički uznela molitva Bogu, prizvala blagodat Svetog duha i unelo duhovno osvećenje i mir u prostor i ljude.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Pravoslavno hrišćanstvo podseća da hrana nije samo sredstvo za utoljavanje gladi, već i dar koji čovek treba da prima sa zahvalnošću i poštovanjem.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.