KADA SE FARBAJU VASKRŠNJA JAJA: Sveštenik jednom za svagda rešio dilemu vernika
Nije Hristos vaskrsao da bismo mi farbali jaja, kaže otac Borislav.
Farbanje i ukrašavanje vaskršnjih jaja predstavlja jedan od najstarijih i najlepših hrišćanskih običaja.
U nedelju pravoslavni vernici proslavljaju Vaskrs - praznik pobede života nad smrću i temelj hrišćanske vere.
Na prazničnoj trpezi nezaobilazno mesto zauzimaju vaskršnja jaja, čije farbanje i ukrašavanje predstavlja jedan od najstarijih i najlepših hrišćanskih običaja.
Farbanje jaja nosi duboku simboliku. Kao što je Hristos razvalio vrata smrti i vaskrsao, tako i pile razbija ljusku jajeta i izlazi u novi život. Upravo zbog toga jaje postaje snažan simbol vaskrsenja, obnove i nade.
Zašto se jaja farbaju, posebno u crvenu boju, objašnjavaju brojna predanja.
Najpoznatija legenda govori o Marija Magdalena, koja je došla u Rim da propoveda Jevanđelje i stigla do cara Tiberije.
Kada mu je donela jaja na dar i posvedočila o Hristovom vaskrsenju, car joj nije poverovao, rekavši da bi to bilo isto kao kada bi jaja u korpi promenila boju. Na to je Marija Magdalena izgovorila: "Hristos vaskrse!“ - i sva jaja su, prema predanju, postala crvena.
Druga legenda kazuje da su se stanovnici Jerusalima podsmevali hrišćanima, govoreći da Hristos nije vaskrsao, jer je to toliko nemoguće kao što je nemoguće da kokoške nose šarena jaja. Na dan Vaskrsa su sve kokoške u Jerusalimu snele crvena jaja.
Kažu i da je grlica svila gnezdo ispod krsta na kojem je Gospod razapet. Krv Gospodnja je kapnula na grličina jaja u gnezdu i ona su postala crvena. Crvena boja predstavlja nevino prolivenu krv na Golgoti, ali to je i boja radosti i vaskrsenja.
Zbog svega toga, prvo ofarbano jaje u domu tradicionalno je crveno i naziva se "čuvarkuća".
Ono se čuva tokom cele godine kao simbol zaštite, zdravlja i blagoslova porodice, podsećajući da je smisao praznika u veri, nadi i novom životu.
Ipak, kako je objasnio sveštenik Stevan Jovanović, ove legende su više deo narodnog predanja, nego crkvenog.
- Hrišćani koriste crvena jaja da se njihovim razbijanjem pozdrave na Vaskrs. To je deo narodnog predanja i nije deo sveštenih spisa i nije deo Svetog pisma - istakao je sveštenik Jovanović.
Jaja su oduvek simbolizovala novi život, rađanje, plodnost, obilje i proleće, a već stari Egipćani, Persijci, Grci i Rimljani međusobno su darivali jaja kao simbol novog života koji stiže nakon zime.
Nije Hristos vaskrsao da bismo mi farbali jaja, kaže otac Borislav. I ove godine pred Vaskrs društvene mreže i mediji preplavljeni su oprečnim savetima, a mnogi vernici prave istu grešku - vaskršnja jaja farbaju baš na dan kada to nije primereno. Protinica Višnja Kostić objašnjava šta nalažu tradicija i crkveni poredak. Suština praznika je u veri, radosti i duhovnoj pripremi, a ne u brojkama, kaže sveštenik Dok mnogi tragaju za savršenim bojama i modernim tehnikama, iz svetinje pored Golupca stiže podsećanje na način koji donosi i ukus i dugotrajnost, ali i pouku šta zapravo znači sačuvati tradiciju.
KADA SE FARBAJU VASKRŠNJA JAJA: Sveštenik jednom za svagda rešio dilemu vernika
NE FARBAJTE JAJA NA VELIKI PETAK, NE ČINITE GREH! Popadija Višnja Kostić upozorava: To je najtužniji praznik, tada se ništa ne radi!
KOLIKO SE TAČNO JAJA FARBA ZA VASKRS: Sveštenik razbija sve zablude vernika
TAJNA IZ TUMANA ZBOG KOJE VASKRŠNJA JAJA BUDU UKUSNIJA I TRAJU DANIMA: Majka igumana Dimitrija otkriva kako su ih farbali naši stari
Nepravda, uvreda i omalovažavanje mogu u čoveku pokrenuti potrebu da se brani i uzvrati, ali jedna pouka velikog ruskog duhovnika otvara sasvim drugačije pitanje: šta se u takvom trenutku događa sa našim srcem?
Od Luke i Lazara do Pavla, Stefana i Jakova, ova imena povezana su sa važnim ličnostima Svetog pisma i zauzimaju posebno mesto u hrišćanskoj tradiciji.
Jedna neobična avantura naučila je Milicu da se ne plaši sujeverja, već da veruje Bogu i čini dobro.
Ruski duhovnik upozorava na trenutak kada nevolja postane toliko teška da čovek počne da gubi oslonac i otkriva zašto upravo tada treba biti posebno oprezan sa onim što se događa u njegovim mislima.
Jedna neobična avantura naučila je Milicu da se ne plaši sujeverja, već da veruje Bogu i čini dobro.
Dok je trpeo stradanje, zahvaljivao je Bogu i ukoravao cara zbog njegovog neznaboštva.
Ono što ovu crkvu čini posebnom jeste veličanstveni drveni ikonostas iz 18. veka.
Bog nikad ljude ne ostavlje same, pogotovo u teškim iskušenjima.
Praznik će biti svečano obeležen u hramu Svetog Simeona Mirotočivog, uz molitvu, jeleosvećenje, liturgiju i prigodan program u porti hrama.
U saopštenju se ističu brak, porodica i vaspitanje dece kao vrednosti koje treba čuvati, uz jasan apel da eventualno okupljanje ne preraste u vređanje, podele i sukobe.
U besedi za 12. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava šta se događa kada nezrele i nepobožne pomisli potisnu duhovnu mudrost, a čovek se udalji od Božjeg zakona koji mu daje red i unutrašnju snagu.