POČELA JE STRADALNA NEDELJA: Danas je Veliki ponedeljak!
Sećamo se blaženog Josifa i od Gospoda proklete, osušene smokve.
Suština praznika je u veri, radosti i duhovnoj pripremi, a ne u brojkama, kaže sveštenik
Kako nam se približava jedan od najradosnijih hrišćanskih praznika – Vaskrs, domaćinstva širom Srbije i regiona užurbano se pripremaju za praznično slavlje. Nezaobilazni deo svake vaskršnje trpeze su, naravno, Vaskršnja jaja – simbol života, vaskrsenja i večne radosti.
Tradicionalno, jaja se farbaju od Velikog četvrtka do Velike subote, pri čemu se prvo jaje, obavezno crvene boje, naziva "čuvarkuća“. Njegova simbolika je duboka – ono se čuva tokom cele godine kao zaštita doma i porodice.
I dok boje, tehnike ukrašavanja i običaji variraju od kraja do kraja, jedno pitanje svake godine izaziva posebnu pažnju i nedoumicu među vernicima: Koliko jaja bi trebalo obojiti za Vaskrs?
Neki smatraju da je pravi broj – 33, što simbolizuje godine koje je Isus Hristos proveo na zemlji. S druge strane, mnogi kažu da broj nije presudan i da se jaja farbaju prema potrebama domaćinstva.
Da bismo razjasnili ovu dilemu, pitali smo sveštenika Srpske pravoslavne crkve koliko se tačno jaja farba za Vaskrs.
– Broj jaja nije strogo propisan crkvenim pravilima. Lepo je ako neko želi da simbolično ofarba 33 jajeta u čast Hristovih godina, ali to nije obaveza, dovoljno je ofarbati jedno, crveno, kao "uvarkuću". Suština praznika je u veri, radosti i duhovnoj pripremi, a ne u brojkama. Važno je da se to radi sa poštovanjem i ljubavlju – kaže sveštenik za Religiju.
A kako se pravilno farbaju jaja pročitajte ovde.
Sećamo se blaženog Josifa i od Gospoda proklete, osušene smokve. U Sveti i Veliki utorak molitveno se sećamo na Gospodnji odgovor farisejima i sadukejima, o drugom dolasku Hristovom, kao i Evanđelske perikope o deset mudrih i deset nerazumnih devojaka. Običaj darivati se crvenim jajima u dane vaskrsne potiče još iz prvih vekova hrišćanstva, objašnjava protojerej Srećko Zečević. Zbog sećanja na izdajstvo Gospoda, pravoslavni hrišćani poste svake srede, uz nekoliko izutetaka.
POČELA JE STRADALNA NEDELJA: Danas je Veliki ponedeljak!
DAN STROGOG POSTA! Obeležavamo Veliki utorak!
ZAŠTO FARBAMO JAJA I KAKO SE TO PRAVILNO ČINI: Sveštenik sve do tančina objasnio!
DANAS JE DAN JUDINE IZDAJE ISUSA HRISTA: Obeležavamo Veliku sredu
Najosnovnije na Vaskrs jeste da se ode na svetu liturgiju gde se proslavlja vaskrsenje Hristovo, moli se Bogu i pričešćuje se, a kada se dođe kući, slavi se Vaskrs sa najmilijima, objasnio je sveštenik Žarko Marković.
Na ovaj praznik se strogo posti, bez ribe i ulja, čak je poželjno ne jesti ništa.
Njeno poslednje pojavljivanje u Novom zavetu beleži se na dan Pedesetnice, kada je bila među apostolima prilikom silaska Duha Svetoga – događaja koji se smatra rođenjem hrišćanske crkve.
Od Tomine nedelje se opet vrše molitve za umrle, nakon prekida unutar perioda koji je počeo od Lazareve subote.
Jedna pouka ruskog svetitelja posebno se odnosi na trenutke kada tuđa nepravda probudi bes, želju za osvetom ili potrebu da uzvratimo, ali odgovor koji nudi ide u sasvim drugom smeru.
Amin nije uzrečica niti zamena za običan lajk na Fejsbuku ili Instagramu, naglasio je otac Bane.
Patrijarh se pozvao na odluku Svetog sinoda i potvrdio da se praznik Hristovog Rođenja u Jerusalimu i dalje proslavlja 7. januara.
Tuga i čamotinja muče sve veći broj ljudi.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Tuga i čamotinja muče sve veći broj ljudi.
Svinjetina se najpre lagano dinsta, zatim joj se dodaje obilje luka i začini, pa se sve zajedno dugo krčka dok ne dobije pun ukus.
Vladika mileševski sa sveštenstvom obišao je završne radove na objektu, a prethodno je u Hramu Svetih apostola Petra i Pavla služio svetu liturgiju.