POČELA JE STRADALNA NEDELJA: Danas je Veliki ponedeljak!
Sećamo se blaženog Josifa i od Gospoda proklete, osušene smokve.
Suština praznika je u veri, radosti i duhovnoj pripremi, a ne u brojkama, kaže sveštenik
Kako nam se približava jedan od najradosnijih hrišćanskih praznika – Vaskrs, domaćinstva širom Srbije i regiona užurbano se pripremaju za praznično slavlje. Nezaobilazni deo svake vaskršnje trpeze su, naravno, Vaskršnja jaja – simbol života, vaskrsenja i večne radosti.
Tradicionalno, jaja se farbaju od Velikog četvrtka do Velike subote, pri čemu se prvo jaje, obavezno crvene boje, naziva "čuvarkuća“. Njegova simbolika je duboka – ono se čuva tokom cele godine kao zaštita doma i porodice.
I dok boje, tehnike ukrašavanja i običaji variraju od kraja do kraja, jedno pitanje svake godine izaziva posebnu pažnju i nedoumicu među vernicima: Koliko jaja bi trebalo obojiti za Vaskrs?
Neki smatraju da je pravi broj – 33, što simbolizuje godine koje je Isus Hristos proveo na zemlji. S druge strane, mnogi kažu da broj nije presudan i da se jaja farbaju prema potrebama domaćinstva.
Da bismo razjasnili ovu dilemu, pitali smo sveštenika Srpske pravoslavne crkve koliko se tačno jaja farba za Vaskrs.
– Broj jaja nije strogo propisan crkvenim pravilima. Lepo je ako neko želi da simbolično ofarba 33 jajeta u čast Hristovih godina, ali to nije obaveza, dovoljno je ofarbati jedno, crveno, kao "uvarkuću". Suština praznika je u veri, radosti i duhovnoj pripremi, a ne u brojkama. Važno je da se to radi sa poštovanjem i ljubavlju – kaže sveštenik za Religiju.
A kako se pravilno farbaju jaja pročitajte ovde.
Sećamo se blaženog Josifa i od Gospoda proklete, osušene smokve. U Sveti i Veliki utorak molitveno se sećamo na Gospodnji odgovor farisejima i sadukejima, o drugom dolasku Hristovom, kao i Evanđelske perikope o deset mudrih i deset nerazumnih devojaka. Običaj darivati se crvenim jajima u dane vaskrsne potiče još iz prvih vekova hrišćanstva, objašnjava protojerej Srećko Zečević. Zbog sećanja na izdajstvo Gospoda, pravoslavni hrišćani poste svake srede, uz nekoliko izutetaka. Budi deo Religija.rs zajednice.
POČELA JE STRADALNA NEDELJA: Danas je Veliki ponedeljak!
DAN STROGOG POSTA! Obeležavamo Veliki utorak!
ZAŠTO FARBAMO JAJA I KAKO SE TO PRAVILNO ČINI: Sveštenik sve do tančina objasnio!
DANAS JE DAN JUDINE IZDAJE ISUSA HRISTA: Obeležavamo Veliku sredu
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.
Bio je lekar, izučavao je grčku filozofiju, propovedao Hristovu reč i, prema crkvenom predanju, naslikao prve ikone Majke Božje.
Svetom arhijerejskom liturgijom, uz sasluženje arhijereja iz tri pomesne crkve, odata je počast duhovniku čija su ljubav prema narodu i apostolska revnost ostavili neizbrisiv trag.
General Aleksus G. Grinkevič i komandant KFOR-a Robert Vergori razgovarali su sa mitropolitom o bezbednosti srpskog naroda, očuvanju manastira Visoki Dečani i uslovima za trajni mir na Kosovu i Metohiji.
Prva i najčešća greška odnosi se na trenutak Svete liturgije kada sveštenik poziva oglašene da priklone glave Gospodu.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Najosnovnije na Vaskrs jeste da se ode na svetu liturgiju gde se proslavlja vaskrsenje Hristovo, moli se Bogu i pričešćuje se, a kada se dođe kući, slavi se Vaskrs sa najmilijima, objasnio je sveštenik Žarko Marković.
Na ovaj praznik se strogo posti, bez ribe i ulja, čak je poželjno ne jesti ništa.
Njeno poslednje pojavljivanje u Novom zavetu beleži se na dan Pedesetnice, kada je bila među apostolima prilikom silaska Duha Svetoga – događaja koji se smatra rođenjem hrišćanske crkve.
Od Tomine nedelje se opet vrše molitve za umrle, nakon prekida unutar perioda koji je počeo od Lazareve subote.
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.
Prva i najčešća greška odnosi se na trenutak Svete liturgije kada sveštenik poziva oglašene da priklone glave Gospodu.
U besedi za petak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto čovek ne prepoznaje pogubnost greha i zašto je očišćenje uma prvi korak ka povratku Bogu.
Veliki hrišćanski svetitelj je još početkom 5. veka upozoravao na pogubne posledice lošeg društva i objašnjavao kako tuđe navike mogu promeniti čoveka.
Prva i najčešća greška odnosi se na trenutak Svete liturgije kada sveštenik poziva oglašene da priklone glave Gospodu.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Prepodobna mati Paraskeva, koja se smatra se i zaštitnicom žena i nemoćnih, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Gotovo dve decenije čekalo se da bude određena lokacija za podizanje svetinje, za šta se posebno zalagao blaženopočivši mitropolit Amfilohije.
Bliski saradnik patrijarha Irineja i Porfirija, ipođakon Vladimir Jelić ostavio je iza sebe suprugu i četvoro dece, a život posvetio Crkvi i porodici.
Osam istorijskih Mercedesa, koje su pape koristile od 1930. godine, izloženo je u Vatikanskim muzejima. Postavka otkriva gotovo vek razvoja papamobila, od luksuznih detalja do savremenih bezbednosnih rešenja.