DAN STROGOG POSTA! Obeležavamo Veliki utorak!
U Sveti i Veliki utorak molitveno se sećamo na Gospodnji odgovor farisejima i sadukejima, o drugom dolasku Hristovom, kao i Evanđelske perikope o deset mudrih i deset nerazumnih devojaka.
U susret Vaskrsu se farbaju uskršnja jaja, a stručnjaci su objasnili zašto se ona uglavnom farbaju u crvenu boju.
Tradicija za Vaskrs je farbanje jaja i odvajanje jednog kao "čuvarkuća", jaja se farbaju različitim bojama a pretežno je zastupljena crvena, bordo ili boja lukvine - koja nalikuje zagasitim crvenim tonovima.
Kako je za portal religija.rs rekao sveštenik Nenad Stojanović crvena boja simbolizuje stradanje.
- Crvena boja je boja krvi Isusa Hrista, koja je prolivena kada je razapet - kratko je komentarisao sagovornik, a sa tim se složio i Aleksandar Bojanić, teolog.
Teorija o bojama i njihovom značenju iz biblijskog ugla je opisana u odvojenom tekstu, kao i značenje boje odore koju sveštenik nosi u određene praznike - a kada je reč o crvenoj boji, konkretno, ona je simbol žrtve, ali i radosti.

Crvena je boja krvi Gospodnje i mučenika koji su stradali za njega. To je boja žrtvovanja. Sveštenici je nose na praznike Svetih mučenika, ali isto tako se može nositi i na velike praznike kako bi označili svečanost i radovanje tog dana jer crvena jeste i radost.
Crvena predstavlja i krv Isusa, ljubav Božiju, krv jagnjeta, pomirenje, spasenje..
Iza ove tvrdnje se provlači jedna legenda o susretu Marije Magdalene i Rimljanina.
Prema njoj, Marija Magdalena pojavila se pred rimskim vojnikom sa punom korpom jaja tvrdeći da je Isus Hristos Vaskrsao.
Sveštenik Stevan Jovanović istakao je da je ta legenda više deo narodnog predanja, nego crkvenog.
- Hrišćani koriste crvena jaja da se njihovim razbijanjem pozdrave na Vaskrs. To je deo narodnog predanja i nije deo sveštenih spisa i nije deo Sveteog pisma - istakao je sveštenik Jovanović.
Jaja su oduvek simbolizovala novi život, rađanje, plodnost, obilje i proleće, a već stari Egipćani, Persijci, Grci i Rimljani međusobno su darivali jaja kao simbol novog života koji stiže nakon zime.
Ta simbolika ponovnog rađanja idealno se uklopila i u praznik kojim hrišćani slave Isusovo vaskrsnuće, odnosno novi život.
Podrobnije je za religija.rs o Vaskrsu i danima koji mu prethode pričao poznati verski analitičar Predrag Đokić.
- Čovek nije stvoren za smrt, nego za život. Bog je stvorio čoveka iz ljubavi, a ne da ga kažnjava i prepusti da nad njim vlada smrt. Na Veliki petak Hristos je sebe prineo zarad ljudi, čime je sklopljen Novi zavet između Boga i čoveka. Velikim petkom počinje period čekanja na Hristovo vaskrsenje koje predstavlja najveći i najvažniji praznik u Hrišćanstvu kojim se obeležava pobeda života nad smrti - istakao je naš sagovornik.
Običaj je da se na Veliki petak u svim pravoslavnim hramovima iznosi plaštanica - specijalno platno na kome je izvezena ili naslikana scena skidanja Hrista sa krsta. Ona se postavlja na posebno ukrašen sto, koji predstavlja Hristov grob, ispred oltara.
- Iznošenje plaštanice simbolično prikazuje polaganja Hrista u grob, koji je zapečaćen velikom stenom. Taj pečat je još jedan dokaz vaskrsenja koje se desilo jer on sam kao čovek nije mogao da pomeri tu stenu da bi izašao iz pećine - objasnio je Đokić.
Prema njegovim rečima, Hristova žrtva je putokaz za svakog Hrišćanina kako da po Božjim zapovestima ide kroz život.
- Hristos je svojom žrtvom pokazao da će svako kroz život morati da nosi svoj krst stradanja. Ali, posle stradanja sledi vaskrsenje i pobeda dobrog nad zlom. Bog ne dopušta nikome da trpi više nego što može da podnese - naveo je Đokić.
Na kraju objašnjava da ljudi imaju pogrešnu ideju o simbolu Vaskrsa.
- Zec nikako ne može da bude simbol Vaskrsa i vasksenja zato što to nema veze sa hrišćanstvo - zaključuje naš sagovornik ,a zašto zec nije simbol Vakrsa, pročitajte u našem odvojenom tekstu.
Nedoumica oko toga - kada se farbaju uskršnja jaja, je rešena u našem posebnom tekstu.
U Sveti i Veliki utorak molitveno se sećamo na Gospodnji odgovor farisejima i sadukejima, o drugom dolasku Hristovom, kao i Evanđelske perikope o deset mudrih i deset nerazumnih devojaka. I ove godine pred Vaskrs društvene mreže i mediji preplavljeni su oprečnim savetima, a mnogi vernici prave istu grešku - vaskršnja jaja farbaju baš na dan kada to nije primereno. Protinica Višnja Kostić objašnjava šta nalažu tradicija i crkveni poredak. Vaskrs je najvažniji hrišćanski praznik, koji slavi pobedu života nad smrću. Običaj darivati se crvenim jajima u dane vaskrsne potiče još iz prvih vekova hrišćanstva, objašnjava protojerej Srećko Zečević.
DAN STROGOG POSTA! Obeležavamo Veliki utorak!
NE FARBAJTE JAJA NA VELIKI PETAK, NE ČINITE GREH! Popadija Višnja Kostić upozorava: To je najtužniji praznik, tada se ništa ne radi!
"ZEC NIJE SIMBOL VASKRSA, VEĆ NEČEG STRAŠNOG": Otac Predrag upozorava šta ne treba, a šta treba da imate na vaskršnjoj trpezi
ZAŠTO FARBAMO JAJA I KAKO SE TO PRAVILNO ČINI: Sveštenik sve do tančina objasnio!
Teolog i sveštenik objašnjavaju zašto je ovaj ton odabran kao ton koji najčešće nose sveštenici i monasi.
Do poslednjeg daha on spasava one koji pokažu i najmanje volje da se spasu.
Nedoumicu je za čitaoce portala religija.rs rešio sveštenik Nenad Stojanović, navodeći šta smemo, a šta ne bi trebalo da radimo sa pokvarenim vaskršnjim jajima.
Duhovno jedinstvo Crkve i nauke – ruski kosmonauti proslavili Vaskrs u kosmosu uz blagoslov ruskog patrijarha.
U besedi za sredu 5. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da svi narodi moraju stati pred Hrista, a ono što danas odlučimo o veri oblikuje večnu sudbinu svakog od nas.
Veliki pravoslavni svetitelj objašnjava zašto zlopamćenje uništava život.
U Vranju je služen pomen stradalima, dok su reči poglavara Srpske pravoslavne crkve o ubijenim devojčicama, izgubljenom miru i savesti čovečanstva otvorile pitanje - kuda ide svet ako zaboravi vrednost života.
Dok dnevni list „Srpski telegraf“ slavi deset godina rada, portal Religija.rs se priprema za drugu godišnjicu, nastavljajući dijalog o veri, identitetu i društvu sa novim idejama i sadržajem.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Godine 1009. morao se povući s ovog položaja u Hrizopolj blizu Carigrada zbog previše strogog upravljanja manastirom i zbog sukoba s carigradskim patrijarhom oko metoda duhovnosti.
Vest o prodaji proizvoda sa hrišćanskim simbolima izazvala je šok među vernicima, otvarajući pitanje granica poštovanja svetinje i zloupotrebe vere u ime „slobode izražavanja“.
Prema pravoslavlju, veza između živih i upokojenih ne prekida se smrću, već se nastavlja kroz molitvu, sećanje i ljubav.