Teolog i sveštenik objašnjavaju zašto je ovaj ton odabran kao ton koji najčešće nose sveštenici i monasi.
Pravoslavne sveštenike uglavnom viđamo u crnoj odori, što je takođe uobičajena boja odeće katoličkih sveštenika, a gotovo uvek i monaha.
Za portal religija.rs Aleksandar Bojanić, mladi teolog, otkriva zašto je to tako.
- Crna boja poseduje sve boje u sebi i ne razdražuje - objasnio je kratko sagovornik.
YT/ RTV Podrinje Loznica, shutterstock
Aleksandar Bojanić
Dublju analizu za portal religija.rs dao je otac Marko Jeftić, ulazeći u suštinu boje koja se najčešće viđa na sveštenicima i gotovo uvek na odeždi monaha.
- Postoje dve verzije. Prva se tiče Vizantije i govori da je crna boja bila svakodnevna i nije se povezivala sa žalošću, kako se to danas percipira. Bila je svakodnevna i razlikovala se od drugih boja koje u Crkvi imaju simboliku. Nije označavala ništa posebno - započinje sveštenik Marko.
Značenje boja
shutterstock.com/Pix Sell
Boje
Za naše čitaoce, kratkim osvrtom na boje, otac Marko je pojasnio njihovo značenje u Crkvi:
Ljubičasta – boja žalosti
Bela – boja vaskrsenja
Crvena – boja koja simbolizuje praznike posvećene mučenicima i svetiteljima
Zlatna – boja vaskrsenja
Plava – boja Bogorodice
Zelena – boja Svetog Duha
Kako dalje navodi sveštenik druga verzija je povezivanje crne boje sa skromnošću i monaštvom, koje je preuzelo vodeći značaj u Crkvi nakon pobede pravoslavlje nad ikonoborstvom negde u 8/9 veku.
- Crna boja je počela da označava skromnost, odvojenost od sveta i suzbijanje strasti...zato su mantije i široke. Pogrešno je mišljenje da je crna boja boja žalosti zbog smrti, jer u hrišćanstvu nema žalosti smrti, Hrist ju je pobedio Vaskrsom - navodi otac Marko.
Republika
Marko Jeftić
Ističe da je Vaskrs praznik koji nas podseća na najveće čudo i pobedu života nad smrću.
- U našoj veri posebno je naglašeno iskupljenje koje je Isus podneo za nas, jer je svojom smrću uništio smrt. Kod nas je fokus na borbi sa sopstvenim strastima, a telo i duh se bore kroz post i pročišćenje. Iako tuga i žalost često dolaze do izražaja kao teološki koncept, to je zapravo stran pristup pravoslavnom tumačenju.
BONUS VIDEO: Kako sačuvati porodicu u 2025. godini - Važna poruka oca Marka Jeftića
Starešina hrama hrama Svete Trojice je detaljno opisao dan kada je, po pozivu prijatelja, otišao u kuću čoveka koji je tvrdio da predmeti mirotoče onda kada počne da poje crkvene pesme.
Jedna jevanđeljska misao, u tumačenju Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog, postaje merilo unutrašnje iskrenosti i granica između ispovedanja i formalnosti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Grigorija Bogoslova po starom i Svetog Parfenija po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Blaženog papu Pija IX, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Svetogorski podvižnik objašnjava zašto naše reči često povređuju i kako male greške u komunikaciji mogu da ostave dugotrajan trag, čak i kada ne želimo da naudimo.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Između doslovnog čitanja Jevanđelja i crkvenog predanja otvara se pitanje koje izaziva rasprave među vernicima – sveštenik Matijas Froze daje odgovor koji menja ugao posmatranja.
U iskrenom i nenametljivom promišljanju, otac Hrizostom Filipesku razotkriva kako se iz gomile protivrečnih sudova rađa i pritisak koji svaki sveštenik nosi, pokazujući koliko su brzopleti utisci često daleko od istine o njegovom pozivu.
Jedna jevanđeljska misao, u tumačenju Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog, postaje merilo unutrašnje iskrenosti i granica između ispovedanja i formalnosti.
Svetogorski podvižnik objašnjava zašto naše reči često povređuju i kako male greške u komunikaciji mogu da ostave dugotrajan trag, čak i kada ne želimo da naudimo.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Ona je bila luda Hrista radi, a to je najveća ljubav, i proživela je svoj život u velikom poniženju i stradanju, odbačena od ljudi, ali prihvaćena od Boga, poručio je vladika.