Teolog i sveštenik objašnjavaju zašto je ovaj ton odabran kao ton koji najčešće nose sveštenici i monasi.
Pravoslavne sveštenike uglavnom viđamo u crnoj odori, što je takođe uobičajena boja odeće katoličkih sveštenika, a gotovo uvek i monaha.
Za portal religija.rs Aleksandar Bojanić, mladi teolog, otkriva zašto je to tako.
- Crna boja poseduje sve boje u sebi i ne razdražuje - objasnio je kratko sagovornik.
YT/ RTV Podrinje Loznica, shutterstock
Aleksandar Bojanić
Dublju analizu za portal religija.rs dao je otac Marko Jeftić, ulazeći u suštinu boje koja se najčešće viđa na sveštenicima i gotovo uvek na odeždi monaha.
- Postoje dve verzije. Prva se tiče Vizantije i govori da je crna boja bila svakodnevna i nije se povezivala sa žalošću, kako se to danas percipira. Bila je svakodnevna i razlikovala se od drugih boja koje u Crkvi imaju simboliku. Nije označavala ništa posebno - započinje sveštenik Marko.
Značenje boja
shutterstock.com/Pix Sell
Boje
Za naše čitaoce, kratkim osvrtom na boje, otac Marko je pojasnio njihovo značenje u Crkvi:
Ljubičasta – boja žalosti
Bela – boja vaskrsenja
Crvena – boja koja simbolizuje praznike posvećene mučenicima i svetiteljima
Zlatna – boja vaskrsenja
Plava – boja Bogorodice
Zelena – boja Svetog Duha
Kako dalje navodi sveštenik druga verzija je povezivanje crne boje sa skromnošću i monaštvom, koje je preuzelo vodeći značaj u Crkvi nakon pobede pravoslavlje nad ikonoborstvom negde u 8/9 veku.
- Crna boja je počela da označava skromnost, odvojenost od sveta i suzbijanje strasti...zato su mantije i široke. Pogrešno je mišljenje da je crna boja boja žalosti zbog smrti, jer u hrišćanstvu nema žalosti smrti, Hrist ju je pobedio Vaskrsom - navodi otac Marko.
Republika
Marko Jeftić
Ističe da je Vaskrs praznik koji nas podseća na najveće čudo i pobedu života nad smrću.
- U našoj veri posebno je naglašeno iskupljenje koje je Isus podneo za nas, jer je svojom smrću uništio smrt. Kod nas je fokus na borbi sa sopstvenim strastima, a telo i duh se bore kroz post i pročišćenje. Iako tuga i žalost često dolaze do izražaja kao teološki koncept, to je zapravo stran pristup pravoslavnom tumačenju.
BONUS VIDEO: Kako sačuvati porodicu u 2025. godini - Važna poruka oca Marka Jeftića
Starešina hrama hrama Svete Trojice je detaljno opisao dan kada je, po pozivu prijatelja, otišao u kuću čoveka koji je tvrdio da predmeti mirotoče onda kada počne da poje crkvene pesme.
U okviru projekta „Molitva kao lek“, u ustanovu u kojoj se leče najdublje rane psihe uneta je duhovna dimenzija koja je izbrisala granice između lekara i pacijenata i otvorila prostor za drugačije razumevanje ozdravljenja.
U besedi za sredu 5. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da svi narodi moraju stati pred Hrista, a ono što danas odlučimo o veri oblikuje večnu sudbinu svakog od nas.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Simeona Novog Bogoslova po starom i Blagovesti po novom kalendaru. Katolici slave Navještenje (Blagovesti), dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Godine 1009. morao se povući s ovog položaja u Hrizopolj blizu Carigrada zbog previše strogog upravljanja manastirom i zbog sukoba s carigradskim patrijarhom oko metoda duhovnosti.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Između doslovnog čitanja Jevanđelja i crkvenog predanja otvara se pitanje koje izaziva rasprave među vernicima – sveštenik Matijas Froze daje odgovor koji menja ugao posmatranja.
U iskrenom i nenametljivom promišljanju, otac Hrizostom Filipesku razotkriva kako se iz gomile protivrečnih sudova rađa i pritisak koji svaki sveštenik nosi, pokazujući koliko su brzopleti utisci često daleko od istine o njegovom pozivu.
U besedi za sredu 5. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da svi narodi moraju stati pred Hrista, a ono što danas odlučimo o veri oblikuje večnu sudbinu svakog od nas.
U Vranju je služen pomen stradalima, dok su reči poglavara Srpske pravoslavne crkve o ubijenim devojčicama, izgubljenom miru i savesti čovečanstva otvorile pitanje - kuda ide svet ako zaboravi vrednost života.
Dok dnevni list „Srpski telegraf“ slavi deset godina rada, portal Religija.rs se priprema za drugu godišnjicu, nastavljajući dijalog o veri, identitetu i društvu sa novim idejama i sadržajem.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Godine 1009. morao se povući s ovog položaja u Hrizopolj blizu Carigrada zbog previše strogog upravljanja manastirom i zbog sukoba s carigradskim patrijarhom oko metoda duhovnosti.
Vest o prodaji proizvoda sa hrišćanskim simbolima izazvala je šok među vernicima, otvarajući pitanje granica poštovanja svetinje i zloupotrebe vere u ime „slobode izražavanja“.