Teolog i sveštenik objašnjavaju zašto je ovaj ton odabran kao ton koji najčešće nose sveštenici i monasi.
Pravoslavne sveštenike uglavnom viđamo u crnoj odori, što je takođe uobičajena boja odeće katoličkih sveštenika, a gotovo uvek i monaha.
Za portal religija.rs Aleksandar Bojanić, mladi teolog, otkriva zašto je to tako.
- Crna boja poseduje sve boje u sebi i ne razdražuje - objasnio je kratko sagovornik.
YT/ RTV Podrinje Loznica, shutterstock
Aleksandar Bojanić
Dublju analizu za portal religija.rs dao je otac Marko Jeftić, ulazeći u suštinu boje koja se najčešće viđa na sveštenicima i gotovo uvek na odeždi monaha.
- Postoje dve verzije. Prva se tiče Vizantije i govori da je crna boja bila svakodnevna i nije se povezivala sa žalošću, kako se to danas percipira. Bila je svakodnevna i razlikovala se od drugih boja koje u Crkvi imaju simboliku. Nije označavala ništa posebno - započinje sveštenik Marko.
Značenje boja
shutterstock.com/Pix Sell
Boje
Za naše čitaoce, kratkim osvrtom na boje, otac Marko je pojasnio njihovo značenje u Crkvi:
Ljubičasta – boja žalosti
Bela – boja vaskrsenja
Crvena – boja koja simbolizuje praznike posvećene mučenicima i svetiteljima
Zlatna – boja vaskrsenja
Plava – boja Bogorodice
Zelena – boja Svetog Duha
Kako dalje navodi sveštenik druga verzija je povezivanje crne boje sa skromnošću i monaštvom, koje je preuzelo vodeći značaj u Crkvi nakon pobede pravoslavlje nad ikonoborstvom negde u 8/9 veku.
- Crna boja je počela da označava skromnost, odvojenost od sveta i suzbijanje strasti...zato su mantije i široke. Pogrešno je mišljenje da je crna boja boja žalosti zbog smrti, jer u hrišćanstvu nema žalosti smrti, Hrist ju je pobedio Vaskrsom - navodi otac Marko.
Republika
Marko Jeftić
Ističe da je Vaskrs praznik koji nas podseća na najveće čudo i pobedu života nad smrću.
- U našoj veri posebno je naglašeno iskupljenje koje je Isus podneo za nas, jer je svojom smrću uništio smrt. Kod nas je fokus na borbi sa sopstvenim strastima, a telo i duh se bore kroz post i pročišćenje. Iako tuga i žalost često dolaze do izražaja kao teološki koncept, to je zapravo stran pristup pravoslavnom tumačenju.
BONUS VIDEO: Kako sačuvati porodicu u 2025. godini - Važna poruka oca Marka Jeftića
Starešina hrama hrama Svete Trojice je detaljno opisao dan kada je, po pozivu prijatelja, otišao u kuću čoveka koji je tvrdio da predmeti mirotoče onda kada počne da poje crkvene pesme.
U besedi za četvrtak 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zbog čega zemaljska dobra ne mogu da daju trajnu sitost i zašto je prava glad ona koja vodi ka Bogu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnu Teodoru Aleksandrijsku po starom kalendaru, dok se po novom praznuju Sveta prvomučenica Tekla i Sveti Siluan Atonski. Katolička crkva obeležava Gospu od Otkupljenja, dok Jevreji i muslimani nemaju veći praznik.
U besedi za četvrtak 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zbog čega zemaljska dobra ne mogu da daju trajnu sitost i zašto je prava glad ona koja vodi ka Bogu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Četvorodnevno putovanje obuhvatiće Pariz, Sen Deni, Lurd i Mec, gde će pontifik učestvovati na međureligijskom susretu, obratiti se državnicima i služiti misu u Katedrali Svetog Stefana.