Ne negirajući da je bilo svetaca i proroka kojima je kroz snove Bog objavljavao svoju volju, otac Aleksandar naglašava da je to baš retko.
Snovi su interesantan fenomen za ljudski rod, toliko puta prepričavan, ispričavan kroz književnost, mitologiju i razne oblike stvaralštva. Dosta ljudi je pokušalo da dokuči šta se dešava sa čovekom dok sanja.
Pravoslavlje ima specifičan odnost prema snovima i o tome je govorio sveštenik Aleksandar Jovanović u intervju za TV Hram.
Ne negirajući da je bilo svetaca i proroka kojima je kroz snove Bog objavljavao svoju volju, naglašava da je to baš retko. Kaže da je baš mali broj primera snoviđenja koja su poslata od Gospoda. i da se daju obično podvižnicima, ljudima koji su izabranici Božji da projave njegovu volju. U tom kontekstu navodi primere kao što su bili Josif u Egiptu koji je tumačio faraonov san, Svetog proroka Danila i naglašava da su oni uvek tumačili tuđe snove.
U skladu sa ovim, otac Aleksandar kaže da obični ljudi ne treba snovima da veruju i da na njih gledaju kao na neka poslanja sa neba, koji govore neke čudesne i mistične stvari, u vezi sa sadašnjosti ili sa budućnosšću.
Printscreen televizija Hram
Otac Aleksandar Jovanović kaže da snovima ne treba pridavati značaj
- Zapravo, ne treba ih tumačiti. Ne postoje pravoslavni sanovnici, ne postoji pravoslavna arhetipska topologija sna - kaže otac Aleksandar.
On je odgovorio i kako ljudi koji sanjaju Isusa Hristosa, Boga, svetitelje, Bogorodicu ili Svetu Petku, koja se najčešće ljudima navodno pojavljuje u snu, treba da se odnose prema njima i kako da znaju da li su im ti snovi poslati od Gospoda ili od neke druge sile.
Ako je suditi prema njegovom odgovori ti snovi mogu biti dobar pokazatelj karaktera ličnosti i odlična provera njihove odanosti veri i Bogu.
- Mi kao sveštenici i ispovednici koji nemamo duhovnički dar, koji prenosimo sve Bogu od onoga što nam vernici ispovedaju, ne možemo nikada sa apsolutnom pouzdanošću da znamo koji je uzrok onoga što nam verni ispovedaju kao svoj problem ili svoj izazov. Ali, ono što zahvaljujući svetim ocima možemo zasigurno da znamo, to je da oni ukusi nekog doživljaja koji se posle javljaju, zapravo su pokazatelj vrednosti sadržaja onoga što se doživelo. U skladu sa ovim, ako neko kaže:"Ja sam sanjao Bogorodicu i Hrista, a ti mu kažeš da bude malo pažljiv, znaš da sveti oci pozivajući se na Svetog Jovana Bogoslova kaže: "Čuvajte se dečice, ispitujte duhove da li su od Boga, jer znamo da se Satana može obući u anđela svetlosti, želeći da prevari onoga koga može", a on se uzjoguni jer si udario na njegovo iskustvo, koje je neobično, posebno i u koje u daljem toku razmišljanje ga čini posebnim i neobičnim, i ako krene vatrom na tebe, tu isplivava duh gordosti. Iz toga proizilazi da to nije od Boga sigurno.
Konstantin Yuganov / Alamy / Profimedia
Spavanje, Ilustracija
Kada Bog deluje na čoveka, kaže, sve ono što se posle dešava, uvek je praćeno duhom duboke skrušenosti, pokajanja, ljubavi prema svima i apsolutnog nepoverenja prema sebi.
- Neko ko je tako nešto doživeo, a duhovnik ili ispovednik mu kaže da bude obazriv, da batali to, da ne razmišlja o tome, da li je od Boga ili nije, neće se Bog naljutiti zbog toga, jer su projavio smirenje, po poslušanju si, ako se osoba buni ili sama u sebi oseća da ga taj neko nije razumeo i slično, to nije od Boga. Tu se pojavljuje duh gordosti i to je već pokazatelj da to nije od Boga.
Kaže da ako bi bilo od Boga, osoba bi smireno, pokajnički, u onom duhu u kom je dodir Božji kroz san i dat, i nastavila život i odnos sa sveštenikom.
- Tako da mi u momentu ne možemo da samo na osnovu onoga što nam neko kaže da je sanjao Bogorodicu ili Svetu Petku, obično svi nju sanjaju, to je fenomen za izučavanje, svi mogu da bocnu tu osobu, nezavisno da li su sveštenici ili ne, i sve će vam se samo kazati. Ako je osoba verna poslušanju, pokajničkom odnosu koji je pojačan onim što je sanjao, on će se smiriti.
Dakle, kako kaže otac Aleksandar, ono posle ispovedanja je bitnije.
- Dakle, žene, pošto one najčešće to sanjaju, ne kažem da su svi ti snovi fantazija, patoligija, ali ajde da budemo obazrivi i ne obraćamo pažnju na njih, saglasno Jovanu Lekstvičniku koji je rekao da je mudar onaj koji ne obraća pažnju na snove - zaključuje otac Aleksandar.
Nikifor je službovao nekoliko godina na dvoru u istom zvanju kao i njegov otac. Ali, ostavio je dvor i udaljio se do obale Bosfora i tamo sagradio manastir.
Kroz molitvu, vernik ne samo da traži pomoć ili izražava zahvalnost, već se i pročišćava od greha, čisti svoje misli i srce, te postiže unutrašnji mir i duhovnu snagu.
Tokom liturgije sa arhijerejima iz Gruzije na Staroj Bežaniji, poglavar SPC ogolio je duhovne zamke savremenog čoveka, upozorio na strasti koje razaraju slobodu i jasno poručio šta je smisao vere.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 23. nedelju po Duhovima otkriva unutrašnju snagu vere i način da pronađemo mir i harmoniju u svetu koji često izgleda razbijeno.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 23. nedelju po Duhovima otkriva unutrašnju snagu vere i način da pronađemo mir i harmoniju u svetu koji često izgleda razbijeno.
Od progona hrišćana do zemljotresa, ovaj drevni hram je iznova podizao svetlost vere – 16. novembra pravoslavni vernici slave čudesno obnovljeno sveto mesto gde se vekovima čuvaju mošti velikomučenika Georgija.