Ne negirajući da je bilo svetaca i proroka kojima je kroz snove Bog objavljavao svoju volju, otac Aleksandar naglašava da je to baš retko.
Snovi su interesantan fenomen za ljudski rod, toliko puta prepričavan, ispričavan kroz književnost, mitologiju i razne oblike stvaralštva. Dosta ljudi je pokušalo da dokuči šta se dešava sa čovekom dok sanja.
Pravoslavlje ima specifičan odnost prema snovima i o tome je govorio sveštenik Aleksandar Jovanović u intervju za TV Hram.
Ne negirajući da je bilo svetaca i proroka kojima je kroz snove Bog objavljavao svoju volju, naglašava da je to baš retko. Kaže da je baš mali broj primera snoviđenja koja su poslata od Gospoda. i da se daju obično podvižnicima, ljudima koji su izabranici Božji da projave njegovu volju. U tom kontekstu navodi primere kao što su bili Josif u Egiptu koji je tumačio faraonov san, Svetog proroka Danila i naglašava da su oni uvek tumačili tuđe snove.
U skladu sa ovim, otac Aleksandar kaže da obični ljudi ne treba snovima da veruju i da na njih gledaju kao na neka poslanja sa neba, koji govore neke čudesne i mistične stvari, u vezi sa sadašnjosti ili sa budućnosšću.
Printscreen televizija Hram
Otac Aleksandar Jovanović kaže da snovima ne treba pridavati značaj
- Zapravo, ne treba ih tumačiti. Ne postoje pravoslavni sanovnici, ne postoji pravoslavna arhetipska topologija sna - kaže otac Aleksandar.
On je odgovorio i kako ljudi koji sanjaju Isusa Hristosa, Boga, svetitelje, Bogorodicu ili Svetu Petku, koja se najčešće ljudima navodno pojavljuje u snu, treba da se odnose prema njima i kako da znaju da li su im ti snovi poslati od Gospoda ili od neke druge sile.
Ako je suditi prema njegovom odgovori ti snovi mogu biti dobar pokazatelj karaktera ličnosti i odlična provera njihove odanosti veri i Bogu.
- Mi kao sveštenici i ispovednici koji nemamo duhovnički dar, koji prenosimo sve Bogu od onoga što nam vernici ispovedaju, ne možemo nikada sa apsolutnom pouzdanošću da znamo koji je uzrok onoga što nam verni ispovedaju kao svoj problem ili svoj izazov. Ali, ono što zahvaljujući svetim ocima možemo zasigurno da znamo, to je da oni ukusi nekog doživljaja koji se posle javljaju, zapravo su pokazatelj vrednosti sadržaja onoga što se doživelo. U skladu sa ovim, ako neko kaže:"Ja sam sanjao Bogorodicu i Hrista, a ti mu kažeš da bude malo pažljiv, znaš da sveti oci pozivajući se na Svetog Jovana Bogoslova kaže: "Čuvajte se dečice, ispitujte duhove da li su od Boga, jer znamo da se Satana može obući u anđela svetlosti, želeći da prevari onoga koga može", a on se uzjoguni jer si udario na njegovo iskustvo, koje je neobično, posebno i u koje u daljem toku razmišljanje ga čini posebnim i neobičnim, i ako krene vatrom na tebe, tu isplivava duh gordosti. Iz toga proizilazi da to nije od Boga sigurno.
Konstantin Yuganov / Alamy / Profimedia
Spavanje, Ilustracija
Kada Bog deluje na čoveka, kaže, sve ono što se posle dešava, uvek je praćeno duhom duboke skrušenosti, pokajanja, ljubavi prema svima i apsolutnog nepoverenja prema sebi.
- Neko ko je tako nešto doživeo, a duhovnik ili ispovednik mu kaže da bude obazriv, da batali to, da ne razmišlja o tome, da li je od Boga ili nije, neće se Bog naljutiti zbog toga, jer su projavio smirenje, po poslušanju si, ako se osoba buni ili sama u sebi oseća da ga taj neko nije razumeo i slično, to nije od Boga. Tu se pojavljuje duh gordosti i to je već pokazatelj da to nije od Boga.
Kaže da ako bi bilo od Boga, osoba bi smireno, pokajnički, u onom duhu u kom je dodir Božji kroz san i dat, i nastavila život i odnos sa sveštenikom.
- Tako da mi u momentu ne možemo da samo na osnovu onoga što nam neko kaže da je sanjao Bogorodicu ili Svetu Petku, obično svi nju sanjaju, to je fenomen za izučavanje, svi mogu da bocnu tu osobu, nezavisno da li su sveštenici ili ne, i sve će vam se samo kazati. Ako je osoba verna poslušanju, pokajničkom odnosu koji je pojačan onim što je sanjao, on će se smiriti.
Dakle, kako kaže otac Aleksandar, ono posle ispovedanja je bitnije.
- Dakle, žene, pošto one najčešće to sanjaju, ne kažem da su svi ti snovi fantazija, patoligija, ali ajde da budemo obazrivi i ne obraćamo pažnju na njih, saglasno Jovanu Lekstvičniku koji je rekao da je mudar onaj koji ne obraća pažnju na snove - zaključuje otac Aleksandar.
Nikifor je službovao nekoliko godina na dvoru u istom zvanju kao i njegov otac. Ali, ostavio je dvor i udaljio se do obale Bosfora i tamo sagradio manastir.
Kroz molitvu, vernik ne samo da traži pomoć ili izražava zahvalnost, već se i pročišćava od greha, čisti svoje misli i srce, te postiže unutrašnji mir i duhovnu snagu.
U vremenu koje nas uči da živimo kao da je sve ovde i sada, pravoslavna vera podseća na nešto sasvim drugo — da ovaj svet, ma koliko bio važan, nije kraj.
Zadužbina Sime Igumanova poziva učenike i studente da se prijave; prednost imaju kandidati iz porodica sa ograničenim primanjima i onih koji se suočavaju sa posebnim izazovima.
U trenucima životnih izazova često se pitamo kome da se obratimo – svešteniku ili psihoterapeutu? Razumevanje njihove uloge može nam pomoći da pronađemo pravi put duhovnog i psihičkog izlečenja.
Jednostavne loptice od krompira na vodi vekovima krase posne trpeze manastira, a uz domaći paradajz i sveže začinsko bilje postaju pravo iznenađenje – dok u danima kada nije post dobijaju posebnu aromu kada se pospu sirom.
: Na praznik Svete mučenice Jefimije u Kragujevcu, vladika šumadijski istakao je da je radost u Gospodu jača od svake tuge i da tamo gde je radost, tamo je Carstvo nebesko.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
U vremenu koje nas uči da živimo kao da je sve ovde i sada, pravoslavna vera podseća na nešto sasvim drugo — da ovaj svet, ma koliko bio važan, nije kraj.
U trenucima životnih izazova često se pitamo kome da se obratimo – svešteniku ili psihoterapeutu? Razumevanje njihove uloge može nam pomoći da pronađemo pravi put duhovnog i psihičkog izlečenja.
: Na praznik Svete mučenice Jefimije u Kragujevcu, vladika šumadijski istakao je da je radost u Gospodu jača od svake tuge i da tamo gde je radost, tamo je Carstvo nebesko.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u svojoj besedi za 17. četvrtak po Duhovima vodi vernike kroz težinu Hristove patnje, pokazujući kako žrtva na Krstu postaje ključ spasenja za ceo svet.
U trenucima životnih izazova često se pitamo kome da se obratimo – svešteniku ili psihoterapeutu? Razumevanje njihove uloge može nam pomoći da pronađemo pravi put duhovnog i psihičkog izlečenja.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
Mitropoliti Nikanor i Lukijan služili su liturgiju pred prisustvom princa Nikolaja, dok patrijarh Porfirije poručuje da Bazjaš svedoči o vekovnoj veri i svetosavskim korenima Srba u Rumuniji.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u svojoj besedi za 17. četvrtak po Duhovima vodi vernike kroz težinu Hristove patnje, pokazujući kako žrtva na Krstu postaje ključ spasenja za ceo svet.
Jedan od najvećih učitelja Crkve otkriva zašto mrak dolazi kada zatvorimo oči i kako sloboda može da nas vodi ka blaženstvu ili nas ostavi da lutamo bez cilja.