EVO KADA ĐAVO NAJVIŠE NAPADA: Sveti Jovan Zlatousti nas uči kako posle pada ustati i nastaviti dalje
U svetu punom iskušenja i sumnje, Zlatousti nas podseća da iskreno pokajanje i vera pretvaraju padove u unutrašnju snagu i vode ka bliini Boga.
Priča o svetitelju koji je pred filozofima i demonima pokazao da snaga vere nije u rečima, nego u znaku koji štiti i vodi kroz najmračnije iskušenja.
Ponekad jedna pouka, davno zapisana, približi se čoveku sa takvom snagom da deluje kao da je izgovorena upravo danas. U tihom prelamanju misli o veri, o borbi i o tome šta znači biti duhovno budan, reči Svetog Nektarija Eginskog odzvanjaju kao poziv da ne zaboravimo najjednostavnije, a najmoćnije oružje koje nam je dato.
Sveti Nektarije kaže:
- Slava i glas o Svetom Antoniju Velikom bili su rasprostranjeni svuda. Dopreli su i do ušiju nekih filozofa idolopoklonika, koji su ismevali našu veru i naš Krst. Ti filozofi odlučili su da posete Svetog Antonija.
Izazivali su ga da im kaže nešto o našoj veri, onoj koju su oni nipodaštavali. Istoga dana doneli su pred Svetog Antonija nekoliko opsednutih, da bi ih iscelio. Svetitelj ih je izveo pred idolopokloničke filozofe.
Prekorio ih je zbog neznanja i rekao im, izazivajući ih:
– Eto! Pred nama su ljudi koji su opsednuti demonima. Iscelite ih svojom ideologijom i svojim idolima. Možete li? Ako ne možete, onda prestanite da branite svoju filozofiju i da napadate našu veru. Pogledajte silu Krsta.
Onda je prepodobni podigao molitvu, prekrstio opsednute tri puta, i demoni su izašli iz njih, a ljudi su ozdravili.
Filozofi su se zadivili pred Svetim Antonijem — njegovom mudrošću i silom.
- Ne čudite se tome - rekao im je. - To nismo učinili mi, nego Hristos, u koga verujemo.
Pošto je Krst oružje protiv đavola, i pošto đavo neprestano juri među ljudima kao razjareni lav, zato su nas sveti oci savetovali da budemo neprestano naoružani - zapisao je Sveti Nektarije u svojoj knjizi O Krstu.
Zaključak koji izranja iz ove pouke nije samo moral, već poziv: čovek ne treba da traži silu u onome što je prolazno niti da se oslanja na mudrovanje bez oslonca. Sveti Nektarije podseća da se duhovna borba ne dobija snagom glasa niti oštrinom argumenata - već smirenim, ali nepokolebljivim prizivanjem Hristovog imena i znakom Krsta, koji nije ukras, nego štit.
Kada se čovek toga drži, ne hvali se sobom, nego svedoči Onoga koji deluje kroz njega. I tada i lavovi prestaju da izgledaju nepobedivo.

Poslanica Svetog apostola Pavla Efescima, začalo 220 (2,4-10)
4. A Bog, koji je bogat u milosti, zbog velike ljubavi svoje kojom nas zavolje, 5. i nas, koji bejasmo mrtvi zbog grehova, oživi sa Hristom - blagodaću ste spaseni - 6. i s Njim zajedno vaskrse i zajedno posadi na nebesima u Hristu Isusu, 7. da pokaže u vekovima koji dolaze preveliko bogatstvo blagodati svoje dobrotom prema nama u Hristu Isusu. 8. Jer ste blagodaću spaseni kroz veru; i to nije od vas, dar je Božiji; 9. ne od dela, da se ne bi ko hvalisao. 10. Jer smo njegova tvorevina, sazdani u Hristu Isusu za dela dobra, koja Bog unapred pripremi da u njima hodimo.
Jevanđelje po Luki, začalo 38. (8,26-39)
26. I doploviše u zemlju Gadarinsku koja je prema Galileji. 27. A kad on izađe na zemlju, srete ga neki čovek iz grada u kome bejahu demoni dugo vremena, i u haljine ne oblačaše se, i ne življaše u kući, nego u grobovima. 28. A kad vide Isusa, uzviknuvši pade pred njim i iz svega glasa reče: "Šta hoćeš od mene, Isuse, Sine Boga Višnjega? Molim te, ne muči me!" 29. Jer on zapovedi duhu nečistome da izađe iz čoveka; jer ga mučaše mnogo godina, i vezivahu ga verigama i lancima čuvajući ga, i kidaše veze, i teraše ga demon po pustinjama.
30. A Isus ga zapita govoreći: "Kako ti je ime?" A on reče: "Legion"; jer mnogi demoni bejahu ušli u njega. 31. I moljahu ga da im ne zapovedi da idu u bezdan. 32. A onde pasijaše po gori veliko krdo svinja, i moljahu ga da im dopusti da u njih uđu. I dopusti im. 33. A pošto izađoše demoni iz čoveka, uđoše u svinje; i jurnu krdo sa strmeni u jezero, i utopi se. 34. A kad videše svinjari šta se dogodilo, pobegoše i javiše u gradu i po selima.
35. I izađoše da vide šta se desilo, i dođoše Isusu, i nađoše čoveka iz koga bejahu izišli demoni gde sedi odeven i priseban kod nogu Isusovih; i uplašiše se. 36. A oni što bejahu videli, obavestiše ih kako se spase besomučni. 37. I moljaše ga sav narod iz okoline gadarinske da ode od njih; jer bejahu obuzeti strahom velikim. A on uđe u lađu i vrati se. 38. A čovek iz koga izađoše demoni moljaše ga da bi s njim bio; ali ga Isus otpusti govoreći: 39. "Vrati se domu svome, i kazuj šta ti učini Bog." I otide propovedajući po svemu gradu šta mu učini Isus.
U svetu punom iskušenja i sumnje, Zlatousti nas podseća da iskreno pokajanje i vera pretvaraju padove u unutrašnju snagu i vode ka bliini Boga.
Kroz primer iz Starog zaveta, jedan od najvećih svetitelja pokazuje kako vera i strpljenje oblikuju unutrašnju svetlost koju ništa na svetu ne može ugasiti.
Jedna lekcija sa Svete gore pokazuje kako traženje pravde i „učtivo“ proklinjanje udaljavaju čoveka od istine – jer oprost oslobađa i nas same.
Učenik Svetih Kirila i Metodija ostavio je pouku koja i danas razotkriva snagu vere i pokazuje šta znači stati na stranu istine dok svet gubi kompas.
Veliki duhovnik 20. veka podseća da prava hrabrost i uspeh ne dolaze iz pohvala, već iz Božije milosti i sposobnosti da dete nauči da traži pomoć Boga u svakom koraku svog života.
Svetitelj iz 4. veka pokazuje jednostavan, ali dubok način da očistimo dušu, prevaziđemo greh i pronađemo unutrašnji mir.
Jedna snažna pouka svetogorskog podvižnika otkriva zašto je dužnost vernika da dobrim mislima, rečima i brigom za drugoga sačuvaju zajednicu od raspadanja.
Svetitelj sa Egine otkriva tajnu sreće skrivenu u srcu koju nijedna spoljašnja sila ne može uzeti.
Pouka svetitelja pokazuje kako iskušenja i unutrašnji nemir mogu postati put ka miru i duhovnom sazrevanju.
Veliki srpski duhovnik 20. veka objašnjava kako možemo sačuvati dušu od nevidljivih napada koji vrebaju svakog nepažljivog čoveka.
U besedi za četvrtak 6. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako krotost, blagočešće i vera opstaju usred tame i nasilja, i poziva vernike da postanu učesnici pobede Hrista nad svim silama zla.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.
Dok jedni izvori tvrde da je povod bila koreografija sa likom Svetog Simeona, drugi ukazuju na niz disciplinskih prekršaja, a različita tumačenja dodatno podgrevaju sumnje u kriterijume evropske kuće fudbala.
U pravoslavnoj tradiciji, post je vekovima čuvan kao dragoceno sredstvo očišćenja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.
Sve što treba da znate o pashalnom sederu, simboličnoj hrani i starim tradicijama.
Poglavar Rimokatoličke crkve poziva lidere da se vrate dijalogu, upozorava na stradanje nevinih i najavljuje lično učešće u Krsnom putu na Veliki petak kao simbol solidarnosti sa svima koji pate.