Učenik Svetih Kirila i Metodija ostavio je pouku koja i danas razotkriva snagu vere i pokazuje šta znači stati na stranu istine dok svet gubi kompas.
Postoje reči koje ne zastarevaju. Ne zato što su zapisane u knjigama, već zato što su prožete iskustvom koje prevazilazi vekove. Sveti Naum Ohridski, učenik Svetih Kirila i Metodija, ostavio je misao koja i danas preseče privide i samouverene laži našeg doba — rečenicu koja ne miluje, već razbistrava.
Prava vera uvek nailazi na protivljenje
- Prava vera mora biti gonjena u ovome svetu. To je i sam Spasitelj jasno i javno rekao Svojim apostolima. Jeresi su obično bliže svetskom i demonskom duhu, zato deo sveta i demoni ne gone svoje . govorio je Sveti Naum Ohridski.
Kada vera boli, počinje istinski put
Sveti Naum ne govori o veri kao o ukrasu, već kao o plamenu koji gori uprkos vetru. Ako te vera nikada ne košta, možda nisi još zakoračio u njenu istinu. U njegovim rečima nema teorije, već iskustva: tamo gde istina zaboli, počinje put Hristu. I zato, kada se tvoja vera nađe na udaru, ne pitaj se "zašto", već "kome pripadam", jer upravo taj odgovor otkriva da si na pravoj strani krsta.
Čitanje Jevanđelja za 23. sredu po Duhovima
Shutterstock/Vitstyle
Jevanđelje
Prva Poslanica Svetog apostola Pavla Solunjanima, začalo 264 (2,1-8)
1. Jer i sami, braćo, znate da dolazak naš k vama nije bio uzalud; 2. Nego, pošto najpre stradasmo i ponižavani bismo u Filipima, kao što znate, mi se osmelismo u Bogu našem da vam kazujemo jevanđelje Božije uz veliku borbu. 3. Jer naša propoved nije od zablude, niti od nečistote, ni u lukavstvu, 4. Već kao što nas je Bog proverio da smo sposobni da nam se poveri jevanđelje, tako govorimo, a ne kao oni koji ugađaju ljudima, nego Bogu koji ispituje srca naša.
5. Jer, kao što znate, nikada ne nastupasmo radi laskanja, niti zbog pohlepe: Bog je svedok; 6. Ne tražeći slave od ljudi, ni od vas ni od drugih. 7. Mogli smo vam biti na teretu kao Hristovi apostoli; međutim, bejasmo blagi među vama kao dojilja kada neguje svoju decu. 8. Tako smo čeznuli za vama, da smo gotovi bili dati vam ne samo jevanđelje Božije nego i duše naše, zato što nam bejaste omiljeli.
Jevanđelje po Luki, začalo 56. (11,9-13)
9. I ja vama kažem: Ištite i daće vam se; tražite i naći ćete; kucajte i otvoriće vam se. 10. Jer svaki koji ište, dobija; i koji traži, nalazi; i koji kuca, otvara mu se. 11. Koji je među vama otac od koga ako sin zaište hleba, da mu dade kamen? Ili ako zaište ribu, da mu mesto ribe dade zmiju? 12. Ili ako zaište jaje, da mu dade skorpiju? 13. Kada dakle vi, zli budući, umete dobre dare davati deci svojoj, koliko će više Otac vaš nebeski dati Duha Svetoga onima koji ištu od njega?
Svetitelj i pisac iz 19. veka uči nas da bol koji nanosimo drugima ne ostaje samo kod njih, već se vraća u našu dušu – i da samo pažljivo življenje donosi istinski mir.
Jedan od najvećih duhovnika 20. veka podseća da vera nije samo spoljašnji čin, već štit koji čuva srce od nevidljivih iskušenja i zla koje ponekad nosimo nesvesno, čak i sami prema sebi.
Kroz primer iz Starog zaveta, jedan od najvećih svetitelja pokazuje kako vera i strpljenje oblikuju unutrašnju svetlost koju ništa na svetu ne može ugasiti.
Zašto ljudi vole da traže znakove u snovima, datumima i običajima, gde se nalazi granica između simbola i sujeverja i zbog čega Crkva upozorava da svetinje ne mogu biti "magijska zaštita".
Većina ga je videla bezbroj puta na ikonama, kupolama i bogoslužbenim predmetima, ali retko ko zna kako je ovaj drevni simbol postao jedno od najvažnijih znamenja pravoslavlja.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Jedan od najvećih svetitelja pravoslavlja upozorava roditelje da se prve godine ne mogu vratiti i objašnjava zašto ono što dete tada čuje i vidi često postaje temelj njegovih budućih izbora, navika i odnosa prema dobru.
Umesto odgovora, ljutnje i potrebe da dokažemo ko je u pravu, veliki ruski duhovnik upućuje na molitvu za onoga koji nas je povredio, otkrivajući put kojim se čuva mir srca i umnožava hrišćanska ljubav.
U vremenu u kojem se sve češće gubi osećaj za meru, pouka ruskog svetitelja nas podseća da izbor društva nije nevažna odluka, već duhovna prekretnica koja može čoveka voditi ka uzdizanju ili ka postepenom unutrašnjem padu.
Zašto ljudi vole da traže znakove u snovima, datumima i običajima, gde se nalazi granica između simbola i sujeverja i zbog čega Crkva upozorava da svetinje ne mogu biti "magijska zaštita".
Većina ga je videla bezbroj puta na ikonama, kupolama i bogoslužbenim predmetima, ali retko ko zna kako je ovaj drevni simbol postao jedno od najvažnijih znamenja pravoslavlja.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Sampson Stranoprimac. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ćirila Aleksandrijskog i Svetog Ladislava, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik
Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.