PRIDRŽAVAJTE SE OVIH 10 SAVETA I NE BRINITE ZA MIRNU BUDUĆNOST: Sveti Filaret Moskovski otkriva put do spokojnog života
Kako tišina, smirene misli i molitva mogu da postanu snaga koja čuva srce od nemira i vodi nas ka unutrašnjem spokojstvu.
Svetitelj i pisac iz 19. veka uči nas da bol koji nanosimo drugima ne ostaje samo kod njih, već se vraća u našu dušu – i da samo pažljivo življenje donosi istinski mir.
Ponekad jedan nepromišljen gest ostavlja trag dublji nego što očekujemo. Sveti Jovan Kronštatski podseća nas da svaka reč i svako delo imaju svoj odjek, ne samo u životima drugih, već i u nama samima. Njegove pouke ne opominju površno, već nas uče da pažljivo nosimo teret sopstvenog srca.
– Sečivo bola koje nehotice zariješ u tuđe srce, ući će i u tvoje srce, po strogom zakonu uzvraćanja po delima našim: kakvom merom merite, onakvom će vam se meriti (Mt. 7, 2). Ako ne želiš bol, ne nanosi ga drugome – govorio je Sveti Jovan Kronštatski.
U pravoslavnom razumevanju života, zakon uzvraćanja nije kazna, već ogledalo unutrašnjeg sveta. Pouka Svetog Jovana Kronštatskog podseća nas da su svaka naša reč i delo odraz srca, i da samo kroz pažljivo i milosrdno življenje možemo sačuvati mir sa sobom i sa Bogom. Njegove reči i danas odzvanjaju kao tihi poziv na smirenje i hrabrost da pre nego što povredimo – pogledamo u sopstvenu dubinu.

Poslanica Svetog apostola Pavla Kološanima, začalo 259 (3,17-25; 4,1)
17. I sve što god činite rečju ili delom, sve činite u ime Gospoda Isusa Hrista, zahvaljujući Bogu Ocu kroz Njega. 18. Žene, pokoravajte se svojim muževima, kao što dolikuje u Gospodu. 19. Muževi, ljubite žene vaše i ne srdite se na njih. 20. Deco, slušajte roditelje svoje u svemu, jer je ovo ugodno Gospodu. 21. Ocevi, ne razdražujte dece vaše, da ne klonu duhom.
22. Robovi, budite poslušni u svemu vašim gospodarima po telu, ne radeći samo pritvorno kao da ljudima ugađate, nego u prostoti srca, bojeći se Boga. 23. I sve što god činite, od srca činite, kao Gospodu, a ne kao ljudima, 24. znajući da ćete od Gospoda primiti kao nagradu nasledstvo, jer Gospodu Hristu služite. 25. A koji čini nepravdu, primiće što je skrivio, i ne gleda se ko je ko. 1. Gospodari, pravdu i jednakost ukazujte robovima, znajući da i vi imate Gospoda na nebesima.
Jevanđelje po Luki, začalo 47. (9,44-50)
44. stavite vi u uši svoje ove reči: „Sin Čovječiji biće predan u ruke ljudi.” 45. A oni ne razumevahu ovu reč; jer beše sakrivena od njih da je ne shvate; i bojahu se da ga zapitaju za ovu reč. 46. A uđe pomisao u njih ko bi među njima bio veći. 47. A Isus znajući pomisao srca njihova, uze dete i postavi ga kraj sebe, 48. I reče im: „Koji primi ovo dete u ime moje, mene prima; a koji mene primi, prima Onoga koji je mene poslao; jer koji je najmanji među svima vama, taj je veliki.”
49. A Jovan odgovarajući reče: „Nastavniče, videsmo jednoga gde imenom tvojim izgoni demone, i zabranismo mu, jer ne ide s nama za tobom.” 50. I reče mu Isus: „Ne zabranjujte, jer nije protiv vas; a ko nije protiv vas, s vama je.”
Kako tišina, smirene misli i molitva mogu da postanu snaga koja čuva srce od nemira i vodi nas ka unutrašnjem spokojstvu.
Veliki duhovnik sa Svete gore iz 20. veka nas podseća da svaka tuga nosi svoju svrhu; kroz molitvu i predanje, pravoslavlje pretvara teške trenutke u put ka istinskoj slobodi i miru.
Dok svakodnevica vuče na sve strane, pouka igumana manastira Vitovnica nas podseća da mir nije u okolnostima, već u unutrašnjem predavanju Bogu – lek koji danas svi traže, a retko nalaze.
Reči svetogorskog starca nas podsećaju da prava molitva i ljubav prema bližnjem počinju oslobađanjem srca od osuđivanja jer samo tada u nama može zasijati toplina Božje prisutnosti.
Dok svet juri za uspehom, ruski svetitelj podseća da se prava borba vodi u tišini duše — tamo gde se rađa trpljenje, praštanje i nada u vaskrsenje.
Veliki duhovnik 20. veka upozorava da osuda sputava dušu, dok sažaljenje vraća život – poruka koja pogađa svakog čoveka.
Poruka ruskog svetitelja suzbija naviku koja guši nadu i otkriva kako da se padovi pretvore u početak, a ne u kraj puta.
Dok upiremo prstom u bližnje zbog rana koje bole, veliki ruski svetitelj razotkriva neprijatnu istinu - gde počinje i pad i spasenje.
Veliki ruski svetitelj objašnjava da predanjem svojih briga Bogu, molitve iz srca mogu doneti promenu u životima drugih, ali i unutrašnji mir nama samima.
Reči ruskog svetitelja nude neočekivano jednostavan odgovor onima koje pritiskaju misli, nemir i osećaj da im je duša postala tesna.
Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.
Društvene mreže, pa i neki sajtovi, puni su „pravila“ koja se predstavljaju kao pravoslavna tradicija. Otkud toliko zabrana, zašto ih ljudi prihvataju kao istinu i šta zapravo poručuje Crkva o postu, praznicima i hrani?
Nešad Durmić iz susednog sela podržao je podizanje pravoslavne crkve brvnare u Priboju, a njegov gest postao je primer dobrosusedstva, poštovanja i pomoći koja prevazilazi verske razlike.
Čovek mora da zapamti da mu niko ništa ne duguje, a ni on nikome ništa ne duguje osim ljubavi, napomenuo je sveštenik.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Raketa američkog PVO sistema "patriot" pogodila je kompleks Kijevsko-pečerske lavre, tvrdi Ministarstvo odbrane Rusije.
Pravoslavni vernici čvrsto veruju da mošti svetaca u Kijevsko-pečerskoj lavri imaju snažno isceljujuće dejstvo.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.
Posetioci će 27. i 28. juna moći besplatno da vide najstariju sačuvanu srpsku ćiriličnu rukopisnu knjigu, dragoceni spomenik duhovnosti, pismenosti i umetnosti koji se retko izlaže javnosti.
U pouci za petak 4. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohriski i Žički upozorava na opasnost pogrešnih izbora i podseća da se vrednost puta vidi po cilju kojem vodi, a ne po prolaznom uspehu.