Od progona hrišćana do zemljotresa, ovaj drevni hram je iznova podizao svetlost vere – 16. novembra pravoslavni vernici slave čudesno obnovljeno sveto mesto gde se vekovima čuvaju mošti velikomučenika Georgija.
Svake godine, 16. novembra po novom ili 3. novembra po starom kalendaru, Srpska pravoslavna crkva proslavlja Obnovljenje (osvećenje) hrama velikomučenika Georgija u Lidi, gradu u kojem se od davnina čuvaju mošti Svetog Georgija Pobedonosca. Šta je zapravo ovaj praznik, koji u Srbiji mnogi proslavljaju i kao krsnu slavu?
- Lida, danas Lod u Izraelu, bila je rodni grad Svetog Georgija. Nakon mučeničke smrti, njegovo telo je preneto tamo, a ubrzo je na tom mestu sagrađen hram. Ovo se desilo još u IV veku, kada su progoni hrišćana prestali i postalo je moguće javno poštovati sećanje na mučenike - kaže sveštenik Jevgenij Murzin, prenosi portal foma.ru.
Otac Jevgenij dodaje da je hram Svetog Georgija u Lidi više puta bio rušen i obnavljan. To nije iznenađujuće, imajući u vidu koliko je puta Sveta zemlja bila predmet osvajanja i koliko se dramatičnih događaja, uključujući progone hrišćana, ovde desilo.
Wikimedia, Henry Phillips
Fotografija porušenog hrama Svetog Georgija u Lidi 1866.
Tokom jednog od takvih progona, 1442, hram je gotovo potpuno uništen. Sačuvani su samo kripta i oltarska prostorija. Ipak, i nakon toga, hrišćani su nastavili da vrše bogosluženja na ruševinama, sve do 1837, kada su tokom zemljotresa zidovi oltara potpuno srušeni.
Hram koji je preživeo vekove
- Sveti velikomučenik Georgije uživao je veliko poštovanje u celom pravoslavnom svetu. Mnoge pomesne pravoslavne crkve ustanovile su Orden Svetog Georgija, koji se dodeljuje za ličnu hrabrost i izuzetne vojne zasluge. Sveti Georgije posebno je poštovan u Rusiji. Orden Svetog Georgija, koji je ustanovila carica Jekaterina II 1769, do propasti Ruske Imperije bio je najviša vojna nagrada, dodeljivana za ličnu hrabrost i izuzetne zasluge - ističe otac Jevgenij.
Obnova hrama uz pomoć Rusije
- Znajući ovo, 1871. jerusalimski patrijarh Kiril II obratio se ruskim vitezovima Ordena Svetog Georgija s molbom da pomognu u obnovi drevnog hrama. Zahvaljujući donacijama dobrotvora i sredstvima ruske države, hram je gotovo potpuno obnovljen, i to prilično brzo. Već naredne godine, 3. novembra (16. novembra po novom kalendaru), obnovljeni hram je osvećen. Povodom ovog događaja, u većini pomesnih pravoslavnih crkava ustanovljen je poseban praznik - dodaje otac Jevgenij.
Wikimedia, Dan Palraz
Hram Svetog Georgija u Lidi, fotografija iz 1922.
Praznik obnove i zahvalnosti
Praznik obnovljenja, odnosno osvećenja novog, obnovljenog hrama, nije samo sećanje na događaj star više od 150 godina. To je praznik zahvalnosti Bogu i ljudima čiji su trud i darovi omogućili izgradnju hrama, radost što se u njemu ponovo vrši evharistija, a vernici pristupaju Svetim Hristovim Tajnama, spajajući se s Hristom duhovno i telesno. Ovo je praznik obnove živog bogoujedinjenja na mestu koje je za to predviđeno još od svog osnivanja.
Od spasonosnih vizija do spasenja nevinih sluga, priče o nevjerojatnim čudesnim delima zaštitnika, Svetog velikomučenika Georgija, nikoga neće ostaviti ravnodušnim.
U pravoslavni manastir na najvećem ostrvu Mramornog mora svake godine dolazi više od 250.000 ljudi islamske veroispovesti, posebno na Đurđevdan, ostavljajući molitve i želje pred ikonom sveca za kojeg kažu da ne gleda ko je ko — već kako mu se srce moli.
Dok monasi upozoravaju na sve češće napade na pravoslavce na Bliskom Istoku, patrijarh Jerusalima apeluje da se zaštiti vera i istorijsko prisustvo hrišćana u Svetoj Zemlji.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Metodija po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Jankit. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Tome apostola, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kada život postane pretežak i izgubi se osećaj smisla, pravoslavno predanje nudi drugačije viđenje: iskušenja nisu znak napuštanja, već put koji se kasnije otkriva kao vođenje kroz veru i istrajnost.
Na ulazu u manastir stoje uputstva koja nisu puka pravila ponašanja, već deo viševekovnog poretka Svete Gore. Zašto se određene navike ostavljaju pred kapijom Atosa i kakvu poruku Epistati upućuju poklonicima?
Od hramova do krsnih slava u domovima, ovi znaci vere imaju duboku simboliku, ali Crkva upozorava na granicu između pobožnosti i narodnih verovanja koja se udaljavaju od njenog učenja.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
U Sabornom hramu i na svečanoj akademiji otvorena su ključna pitanja o strpljenju, veri i duhovnom identitetu, uz prisustvo najviših predstavnika crkvenog i javnog života.
Okupljeni u hramovima, pravoslavni vernici danas traže čudesnu zaštitu i duhovnu snagu Svetog Georgija, čije zastupništvo vekovima donosi pobedu nad zlom, iskušenjima i nevoljama.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Metodija po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Jankit. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Tome apostola, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Sveti vladika Nikolaj Velimirović zabeležio je priču o ruskom izbeglici koji je u Beogradu postao monah i kasnije episkop, a čije se mošti danas čuvaju u beogradskom Sabornom hramu.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Od brašna, kakaa, mineralne vode i nekoliko uobičajenih namirnica nastaje jednostavna poslastica koja se priprema bez mnogo truda, a ostaje vazdušasta, punog ukusa i prijatne voćne svežine.