Od progona hrišćana do zemljotresa, ovaj drevni hram je iznova podizao svetlost vere – 16. novembra pravoslavni vernici slave čudesno obnovljeno sveto mesto gde se vekovima čuvaju mošti velikomučenika Georgija.
Svake godine, 16. novembra po novom ili 3. novembra po starom kalendaru, Srpska pravoslavna crkva proslavlja Obnovljenje (osvećenje) hrama velikomučenika Georgija u Lidi, gradu u kojem se od davnina čuvaju mošti Svetog Georgija Pobedonosca. Šta je zapravo ovaj praznik, koji u Srbiji mnogi proslavljaju i kao krsnu slavu?
- Lida, danas Lod u Izraelu, bila je rodni grad Svetog Georgija. Nakon mučeničke smrti, njegovo telo je preneto tamo, a ubrzo je na tom mestu sagrađen hram. Ovo se desilo još u IV veku, kada su progoni hrišćana prestali i postalo je moguće javno poštovati sećanje na mučenike - kaže sveštenik Jevgenij Murzin, prenosi portal foma.ru.
Otac Jevgenij dodaje da je hram Svetog Georgija u Lidi više puta bio rušen i obnavljan. To nije iznenađujuće, imajući u vidu koliko je puta Sveta zemlja bila predmet osvajanja i koliko se dramatičnih događaja, uključujući progone hrišćana, ovde desilo.
Wikimedia, Henry Phillips
Fotografija porušenog hrama Svetog Georgija u Lidi 1866.
Tokom jednog od takvih progona, 1442, hram je gotovo potpuno uništen. Sačuvani su samo kripta i oltarska prostorija. Ipak, i nakon toga, hrišćani su nastavili da vrše bogosluženja na ruševinama, sve do 1837, kada su tokom zemljotresa zidovi oltara potpuno srušeni.
Hram koji je preživeo vekove
- Sveti velikomučenik Georgije uživao je veliko poštovanje u celom pravoslavnom svetu. Mnoge pomesne pravoslavne crkve ustanovile su Orden Svetog Georgija, koji se dodeljuje za ličnu hrabrost i izuzetne vojne zasluge. Sveti Georgije posebno je poštovan u Rusiji. Orden Svetog Georgija, koji je ustanovila carica Jekaterina II 1769, do propasti Ruske Imperije bio je najviša vojna nagrada, dodeljivana za ličnu hrabrost i izuzetne zasluge - ističe otac Jevgenij.
Obnova hrama uz pomoć Rusije
- Znajući ovo, 1871. jerusalimski patrijarh Kiril II obratio se ruskim vitezovima Ordena Svetog Georgija s molbom da pomognu u obnovi drevnog hrama. Zahvaljujući donacijama dobrotvora i sredstvima ruske države, hram je gotovo potpuno obnovljen, i to prilično brzo. Već naredne godine, 3. novembra (16. novembra po novom kalendaru), obnovljeni hram je osvećen. Povodom ovog događaja, u većini pomesnih pravoslavnih crkava ustanovljen je poseban praznik - dodaje otac Jevgenij.
Wikimedia, Dan Palraz
Hram Svetog Georgija u Lidi, fotografija iz 1922.
Praznik obnove i zahvalnosti
Praznik obnovljenja, odnosno osvećenja novog, obnovljenog hrama, nije samo sećanje na događaj star više od 150 godina. To je praznik zahvalnosti Bogu i ljudima čiji su trud i darovi omogućili izgradnju hrama, radost što se u njemu ponovo vrši evharistija, a vernici pristupaju Svetim Hristovim Tajnama, spajajući se s Hristom duhovno i telesno. Ovo je praznik obnove živog bogoujedinjenja na mestu koje je za to predviđeno još od svog osnivanja.
Od spasonosnih vizija do spasenja nevinih sluga, priče o nevjerojatnim čudesnim delima zaštitnika, Svetog velikomučenika Georgija, nikoga neće ostaviti ravnodušnim.
U pravoslavni manastir na najvećem ostrvu Mramornog mora svake godine dolazi više od 250.000 ljudi islamske veroispovesti, posebno na Đurđevdan, ostavljajući molitve i želje pred ikonom sveca za kojeg kažu da ne gleda ko je ko — već kako mu se srce moli.
Dok monasi upozoravaju na sve češće napade na pravoslavce na Bliskom Istoku, patrijarh Jerusalima apeluje da se zaštiti vera i istorijsko prisustvo hrišćana u Svetoj Zemlji.
Dok vernici pripremaju vaskršnje korpe za osvećenje, u hramove sve češće stižu i stvari bez duhovnog smisla, zaboravljajući šta zapravo treba prineti pred Vaskrs.
Susret u Patrijaršijskom dvoru u Beogradu otvorio teme pravnog položaja verskih zajednica, zaštite kulturne baštine i unapređenja saradnje Crkve i države.
Usred sukoba i nesigurnosti, mali grad na severoistoku Libana dočekao je simbol nade i molitve koji podseća da čak i u najmračnijim vremenima svetlost uvek pobeđuje tamu.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U Sabornom hramu i na svečanoj akademiji otvorena su ključna pitanja o strpljenju, veri i duhovnom identitetu, uz prisustvo najviših predstavnika crkvenog i javnog života.
Okupljeni u hramovima, pravoslavni vernici danas traže čudesnu zaštitu i duhovnu snagu Svetog Georgija, čije zastupništvo vekovima donosi pobedu nad zlom, iskušenjima i nevoljama.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobne oce ubijene u manastiru Svetog Save Osvećenog po starom i Prepodobnog Tita Čudotvorca po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Franju Paolskog, dok Jevreji danas slave Pashu, a muslimani nemaju većeg opšteg praznika.
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Sutra će se u Manastiru Pokrova Presvete Bogorodice služiti zaupokojena liturgija i opijelo, a vekovna svetinja Gornji Brčeli čuva sećanje na monahinju koja je ostavila dubok duhovni trag.
Dragutin Lalatović i Marinko Jovanović zakoračili su putem poslušnosti, molitve i unutrašnjeg preobražaja u jednoj od najznačajnijih pravoslavnih svetinja u Crnoj Gori