Vaskrs je najvažniji hrišćanski praznik, koji slavi pobedu života nad smrću.
U poslednjim decenijama, sve veću ulogu u proslavi Vaskrsa dobija - uskršnji zec. Ova vesela figura postala je čest prizor u domovima, prodavnicama, reklamnim kampanjama, pa čak i na čestitkama koje se šalju povodom praznika. Ipak, mnogi se pitaju – kakve veze zec ima sa Vaskrsom i kako je uopšte postao deo ove tradicije?
Otac Predrag Popović: "Zec je ismevanje Hristovoj žrtvi"
Pravoslavni sveštenik Predrag Popović prošle godine je na svom Instagram profilu podelio snažnu poruku koja je izazvala pravu polemiku među korisnicima društvenih mreža, jer su mnogi ostali šokirani pravim poreklom simbolike zeca:
"Jedini simbol Vaskrsa jeste sam Gospod Isus Hristos. Kada se malo bolje razmisli, zec kao simbol praznika predstavlja uvredu i ismevanje Hristovoj žrtvi i ljubavi.“
On upozorava da se uvođenjem simbola poput zeca i jaja gubi suština praznika, a Vaskrs sve više postaje predmet potrošačke kulture, umesto duhovnog proslavljanja Hristovog vaskrsenja.
Paganstvo i zec: Kako je sve počelo?
Shutterstock/illustrissima
Čokoladni zec simbol konzumerizma, a ne Uskrsa
Iako zeca nema u Bibliji, njegovo prisustvo u prolećnim praznicima ima duboke korene u paganskoj tradiciji. U mnogim drevnim kulturama, zec je bio simbol plodnosti, novog početka i buđenja prirode.
Jedna od poznatijih legendi potiče iz anglosaksonskih krajeva. Prema toj priči, boginja proleća Eostera zatekla je promrzlu ptičicu na samrti. Da bi je spasla, pretvorila ju je u zeca – stvorenje sa krznom, koje će je grejati zauvek. Taj zec, koji je u duši i dalje bio ptica, položio je jaje u znak zahvalnosti boginji. Odatle i simbolika zeca koji donosi uskršnja jaja – znak novog života i zahvalnosti.
Od germanske legende do komercijalnog simbola
Shutterstock/Avocado_studio
Čokoladni zečevi
Već u 16. veku u Nemačkoj se pojavljuje priča o „Oschter Haws“-u, zecu koji deci ostavlja obojena jaja ako su bila dobra – vrlo sličan koncept Deda Mrazu. Ovaj običaj su u 18. veku nemački doseljenici preneli u Ameriku, a globalizacija i masovna kultura učinili su da „Easter Bunny“ postane nezaobilazni simbol Uskrsa širom sveta.
Na naše prostore uskršnji zeka je stigao najpre u krajeve pod uticajem germanske kulture, da bi se tokom 20. veka proširio i dalje, što potvrđuju uskršnje čestitke i razglednice tog vremena.
„Zec je slatki ukras, ali ne i simbol Vaskrsa“
Otac Predrag Popović poručuje da simboli kao što su Deda Mraz ili zeka nemaju mesta u pravoslavnoj veri tokom velikih praznika:
- Zečevi su divna i čista stvorenja, ali njihova simbolika plodnosti je zapadnjačka podvala koja skreće pažnju sa Hrista. Simbol Vaskrsenja je Hristos – i Beli anđeo sa freske iz Mileševe, koji pokazuje prazan grob.
Leemage via AFP / AFP / Profimedia
Freska Belog Anđela u Mileševu
Dodaje i da korišćenje zečeva u vreme Uskrsa ne samo da skreće fokus, već i podstiče nepotrebnu potrošnju. Odnosno da zec slavi potrošnju i konzumerizam, a ne najveće čudo na svetu - Vaskrsenje.
- Bacamo pare potrošačkoj mafiji i gubimo smisao praznika. Ukoliko baš želite dekoraciju, koristite zečeve u proleće – ali ne kao simbole Uskrsa.
Datum Uskrsa se računa, u zavisnosti od Crkve, po julijanskom ili gregorijanskom kalendaru, što ponekad dovodi do razlike u datumima od nekoliko nedelja.
U Sveti i Veliki utorak molitveno se sećamo na Gospodnji odgovor farisejima i sadukejima, o drugom dolasku Hristovom, kao i Evanđelske perikope o deset mudrih i deset nerazumnih devojaka.
U zapisu za subotu šeste sedmice po Vaskrsu, ruski svetac objašnjava zašto se retko ko usuđuje da se istinski moli Gospodu i kako nedostatak ljubavi prema Hristu guši naše molitve još pre nego što se uzdignu ka nebu.
U manastiru koji kroz vekove čuva identitet i duhovnost srpskog naroda, na praznik čudotvorne ikone, sabrani vernici iz otadžbine i rasejanja ponovo su se poklonili svetinji poznatoj kao Krasnica Pećka – zaštitnici srpskog roda.
Netruležne mošti nastojateljice manastira na Egini i duhovnog čeda Svetog Nektarija već decenijama izazivaju podelu među vernicima i crkvenim vlastima.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Njeno poslednje pojavljivanje u Novom zavetu beleži se na dan Pedesetnice, kada je bila među apostolima prilikom silaska Duha Svetoga – događaja koji se smatra rođenjem hrišćanske crkve.
U zapisu za subotu šeste sedmice po Vaskrsu, ruski svetac objašnjava zašto se retko ko usuđuje da se istinski moli Gospodu i kako nedostatak ljubavi prema Hristu guši naše molitve još pre nego što se uzdignu ka nebu.
Netruležne mošti nastojateljice manastira na Egini i duhovnog čeda Svetog Nektarija već decenijama izazivaju podelu među vernicima i crkvenim vlastima.
Jedan od četvorice, koji su neumorno radili na obnovi "duhovne banje - Tumane" je i monah Teofil, on je za portal religija.rs opisao kako je tekao njegov put spoznaje vere, a potom i odlazak u manastir.
Jedan od četvorice, koji su neumorno radili na obnovi "duhovne banje - Tumane" je i monah Teofil, on je za portal religija.rs opisao kako je tekao njegov put spoznaje vere, a potom i odlazak u manastir.
Uz svetu relikviju — levu ruku Svetog Save i blagoslov patrijarha Porfirija, Spasovdanska litija obasjala je srce Beograda. Na čelu povorke je i heroj sa Dunava – alas koji je spasao 33 života, a sada nosi Časni krst kroz molitveni hod prestoničkim ulicama.
Otac Ljuba na početku naglašava kako je ovo pitanja našeg narodnog pada i na koja je teško dati odgovor objašnjavajući da se radi o jednom apsurdu hrišćanskog morala koji se traži gde ga prosto nema, a njegov odgovor vam prenosimo u celosti.
Palačinke od krompira, pržene na masti i punjene džemom, vraćaju duh detinjstva i toplinu doma u svaki zalogaj – naučite kako da ih pripremite po starinskom receptu koji se prenosi s kolena na koleno.