Vaskrs je najvažniji hrišćanski praznik, koji slavi pobedu života nad smrću.
U poslednjim decenijama, sve veću ulogu u proslavi Vaskrsa dobija - uskršnji zec. Ova vesela figura postala je čest prizor u domovima, prodavnicama, reklamnim kampanjama, pa čak i na čestitkama koje se šalju povodom praznika. Ipak, mnogi se pitaju – kakve veze zec ima sa Vaskrsom i kako je uopšte postao deo ove tradicije?
Otac Predrag Popović: "Zec je ismevanje Hristovoj žrtvi"
Pravoslavni sveštenik Predrag Popović prošle godine je na svom Instagram profilu podelio snažnu poruku koja je izazvala pravu polemiku među korisnicima društvenih mreža, jer su mnogi ostali šokirani pravim poreklom simbolike zeca:
"Jedini simbol Vaskrsa jeste sam Gospod Isus Hristos. Kada se malo bolje razmisli, zec kao simbol praznika predstavlja uvredu i ismevanje Hristovoj žrtvi i ljubavi.“
On upozorava da se uvođenjem simbola poput zeca i jaja gubi suština praznika, a Vaskrs sve više postaje predmet potrošačke kulture, umesto duhovnog proslavljanja Hristovog vaskrsenja.
Paganstvo i zec: Kako je sve počelo?
Shutterstock/illustrissima
Čokoladni zec simbol konzumerizma, a ne Uskrsa
Iako zeca nema u Bibliji, njegovo prisustvo u prolećnim praznicima ima duboke korene u paganskoj tradiciji. U mnogim drevnim kulturama, zec je bio simbol plodnosti, novog početka i buđenja prirode.
Jedna od poznatijih legendi potiče iz anglosaksonskih krajeva. Prema toj priči, boginja proleća Eostera zatekla je promrzlu ptičicu na samrti. Da bi je spasla, pretvorila ju je u zeca – stvorenje sa krznom, koje će je grejati zauvek. Taj zec, koji je u duši i dalje bio ptica, položio je jaje u znak zahvalnosti boginji. Odatle i simbolika zeca koji donosi uskršnja jaja – znak novog života i zahvalnosti.
Od germanske legende do komercijalnog simbola
Shutterstock/Avocado_studio
Čokoladni zečevi
Već u 16. veku u Nemačkoj se pojavljuje priča o „Oschter Haws“-u, zecu koji deci ostavlja obojena jaja ako su bila dobra – vrlo sličan koncept Deda Mrazu. Ovaj običaj su u 18. veku nemački doseljenici preneli u Ameriku, a globalizacija i masovna kultura učinili su da „Easter Bunny“ postane nezaobilazni simbol Uskrsa širom sveta.
Na naše prostore uskršnji zeka je stigao najpre u krajeve pod uticajem germanske kulture, da bi se tokom 20. veka proširio i dalje, što potvrđuju uskršnje čestitke i razglednice tog vremena.
„Zec je slatki ukras, ali ne i simbol Vaskrsa“
Otac Predrag Popović poručuje da simboli kao što su Deda Mraz ili zeka nemaju mesta u pravoslavnoj veri tokom velikih praznika:
- Zečevi su divna i čista stvorenja, ali njihova simbolika plodnosti je zapadnjačka podvala koja skreće pažnju sa Hrista. Simbol Vaskrsenja je Hristos – i Beli anđeo sa freske iz Mileševe, koji pokazuje prazan grob.
Leemage via AFP / AFP / Profimedia
Freska Belog Anđela u Mileševu
Dodaje i da korišćenje zečeva u vreme Uskrsa ne samo da skreće fokus, već i podstiče nepotrebnu potrošnju. Odnosno da zec slavi potrošnju i konzumerizam, a ne najveće čudo na svetu - Vaskrsenje.
- Bacamo pare potrošačkoj mafiji i gubimo smisao praznika. Ukoliko baš želite dekoraciju, koristite zečeve u proleće – ali ne kao simbole Uskrsa.
Datum Uskrsa se računa, u zavisnosti od Crkve, po julijanskom ili gregorijanskom kalendaru, što ponekad dovodi do razlike u datumima od nekoliko nedelja.
U Sveti i Veliki utorak molitveno se sećamo na Gospodnji odgovor farisejima i sadukejima, o drugom dolasku Hristovom, kao i Evanđelske perikope o deset mudrih i deset nerazumnih devojaka.
Priča o ovom Hristovom učeniku, jednom od Sedamdesetorice odabranih, podseća nas na krštenje kneza Avgara, posle kojeg je potpuno ozdravio, i na grad Edesu koji je postao prvi hrišćanski centar.
Delo arhimandrita Dimitrija „Ona nikada ne spava – Tumanska krasnica“, nastalo u čast 90 godina čudotvorne ikone Tumanske Bogorodice, deo je humanitarne akcije „Jedna knjiga – jedan obrok“
Na obali između Herceg Novog i Prevlake verni su se okupili u jedinstvenom molitvenom pohodu, prisećajući se mučenika i istorije svetinje, ali i svedočili da se Božije ime proslavlja i sa mora i sa gora.
Umesto dijaloga i traženja rešenja za sablazan koja potresa jedan od najstarijih manastira u hrišćanskom svetu, Carigradska i Jerusalimska patrijaršija ušli su u otvorenu polemiku, ostavljajući vernike u nedoumici kome da veruju i gde da traže duhovni oslonac.
U manastiru Sukovo Sveti Hristofor je oslikan sa magarećom glavom, a Bogorodica ima krila. U Visokim Dečanima na fresci Hristovog raspeća nalaze se dva neidentifikovana leteća objekta. U crkvi svetog Petra i Pavla Isus je ćelav...
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Njeno poslednje pojavljivanje u Novom zavetu beleži se na dan Pedesetnice, kada je bila među apostolima prilikom silaska Duha Svetoga – događaja koji se smatra rođenjem hrišćanske crkve.
Delo arhimandrita Dimitrija „Ona nikada ne spava – Tumanska krasnica“, nastalo u čast 90 godina čudotvorne ikone Tumanske Bogorodice, deo je humanitarne akcije „Jedna knjiga – jedan obrok“
Umesto dijaloga i traženja rešenja za sablazan koja potresa jedan od najstarijih manastira u hrišćanskom svetu, Carigradska i Jerusalimska patrijaršija ušli su u otvorenu polemiku, ostavljajući vernike u nedoumici kome da veruju i gde da traže duhovni oslonac.
U manastiru Sukovo Sveti Hristofor je oslikan sa magarećom glavom, a Bogorodica ima krila. U Visokim Dečanima na fresci Hristovog raspeća nalaze se dva neidentifikovana leteća objekta. U crkvi svetog Petra i Pavla Isus je ćelav...
Dok tehnologija povezuje, ali ne ispunjava srca, savet svetog starca otkriva da prazninu ne uklanjamo traženjem pažnje, već darovanjem ljubavi kroz veru i brigu za bližnje.
Delo arhimandrita Dimitrija „Ona nikada ne spava – Tumanska krasnica“, nastalo u čast 90 godina čudotvorne ikone Tumanske Bogorodice, deo je humanitarne akcije „Jedna knjiga – jedan obrok“
U manastiru Sukovo Sveti Hristofor je oslikan sa magarećom glavom, a Bogorodica ima krila. U Visokim Dečanima na fresci Hristovog raspeća nalaze se dva neidentifikovana leteća objekta. U crkvi svetog Petra i Pavla Isus je ćelav...
Njegovo "poslušanje" jeste da odgovara na pitanja vernika i posetilaca, pomaže u rezervaciji konaka i pruža podršku svima koji žele da se bliže upoznaju sa manastirom i njegovim svetim čudotvorcima, Svetim Zosimom i Jakovom.
Dok tehnologija povezuje, ali ne ispunjava srca, savet svetog starca otkriva da prazninu ne uklanjamo traženjem pažnje, već darovanjem ljubavi kroz veru i brigu za bližnje.
Na praznik Nerukotvorenog obraza Gospodnjeg, episkop bihaćko-petrovački predvodio je svetu Liturgiju u manastiru gde pedesetak preostalih meštana i raseljeni sa svih strana sveta zajedno obnavljaju hram, konak i nadu za budućnost sela.