Duhovna riznica 26.04.2025 | 08:13

ŽIVELA JOŠ NAJMANJE 15 GODINA, NEKO VREME PROVELA SA JOVANOM BOGOSLOVOM: Šta se desilo sa Bogorodicom posle Isusovog raspeća i kako je postala majka svih vernika!

Slika Autora
Autor: M.M.
ŽIVELA JOŠ NAJMANJE 15 GODINA, NEKO VREME PROVELA SA JOVANOM BOGOSLOVOM: Šta se desilo sa Bogorodicom posle Isusovog raspeća i kako je postala majka svih vernika!
shutterstock.com Uspenje presvete Bogorodice

Njeno poslednje pojavljivanje u Novom zavetu beleži se na dan Pedesetnice, kada je bila među apostolima prilikom silaska Duha Svetoga – događaja koji se smatra rođenjem hrišćanske crkve.

Nakon raspeća Isusa Hrista, o sudbina Presvete Bogorodice, njegove majke, gotovo ništa se ne može saznati iz Novog zaveta.

Ipak, kroz sveto predanje, istorijske izvore i hrišćansku tradiciju, moguće je osvetliti poslednje godine života žene koju milioni vernika širom sveta poštuju kao majku Crkve.

Od trenutka Hristovog rođenja u Vitlejemu, preko njegovih čuda, propovedi, do stradanja na Golgoti, Marija je bila uz svog sina. U poslednjim trenucima Hristovog života, Isus je poverio svoju majku apostolu Jovanu Bogoslovu, simbolično je postavivši kao majku svih vernika ("Ženo! Evo ti sina!“, a Jovanu: "Evo ti majke!).

Nakon Vaskrsenja, Isus se ukazivao svojim učenicima, a među njima i svojoj Majci. Njeno poslednje pojavljivanje u Novom zavetu beleži se na dan Pedesetnice, kada je bila među apostolima prilikom silaska Duha Svetoga – događaja koji se smatra rođenjem Hrišćanske crkve.

Shutterstock
Bogorodica

 

Iako Sveto pismo dalje ne nudi detalje o njenom životu, pravoslavno i katoličko predanje složno svedoče da je Presveta Bogorodica živela još između 15 i 24 godine. Po predanju, jedno vreme je provela u Efesu sa apostolom Jovanom, ali se poslednje godine njenog života vezuju za Jerusalim, gde je tiho, pobožno i posvećeno služila ranoj hrišćanskoj zajednici – lečila bolesne, hranila siromašne i bodrila progonjene.

Predanje dalje govori da je u 60. ili 72. godini života predala svoj duh Gospodu, koji je tada, kako se veruje, došao sa neba i primio njenu dušu. Tri dana nakon smrti, dogodilo se čudesno Uspenje – Bogorodica je, telom i dušom, uznesena na nebo. Taj događaj danas slavimo kao Veliku Gospojinu.

Printscreen
Uspenje presvete Bogorodice

 

Marijin grob u Getsimaniji, danas poznat kao Crkva Uspenja Presvete Bogorodice, jedno je od najpoštovanijih svetilišta hrišćanstva. Iako naučna rasprava o njegovoj autentičnosti traje, vera u njenu svetost i ulogu u istoriji spasenja ostaje neupitna.

Zanimljivo je da je i Vatikan, pre tačno 28 godina, potvrdio ovu tradiciju – papa Jovan Pavle II 1997. godine govorio je o Marijinom Uspenju kao duboko ukorenjenoj istini katoličke vere, iako postoji razlika u tumačenju da li je pre uznesenjaupokojila ili ne.

Presveta Bogorodica, tiha, ali nepokolebljiva figura hrišćanske vere, ostaje simbol majčinske brige, nade i neprolazne svetlosti, i danas – vekovima nakon što je poslednji put viđena među ljudima.