Starinski specijalitet bez mesa osvojiće vas na prvi zalogaj, a možete ga jesti i u danima belog mrsа.
Postoje jutra koja mirišu na detinjstvo, kada su bake u posebnim prilikama spremale doručak koji nije bio običan hleb i sir, već prava trpeza ljubavi i topline. Takav je i ovaj zaboravljeni bakin recept – jaja na oko u belom sosu, nalik mirisnom sufleu, ali na naš, srpski način. Ovaj mrsni doručak, u kojem nema mesa niti mesnih prerađevina, bio je rado viđen i u danima posta kada je po tipiku dozvoljen beli mrs, jer je donosio radost za trpezom i osećaj prazničnosti, čak i u običan dan. Miris pečenog sira i maslaca širio se kućom, podsećajući da je prava hrana ona u kojoj je utkana ljubav i molitva.
Sastojci:
10 jaja
200 g maslaca
200 g brašna
1/2 l mleka
250 g rendanog kačkavalja
so
biber
2017 iiinuthiii/Shutterstoc
Jaja na oko u belom sosu
Priprema:
Zagrejte maslac na šporetu, dodajte brašno, pa kada se malo proprži, sipajte mleko neprekidno mešajući da se sos ne bi zgrudvao. U gotov sos dodajte rendani sir, posolite i pobiberite po ukusu.
Šest belanaca odvojte od žumanaca, pa od belanaca umutite čvrst sneg. U ohlađeni sos dodajte jedno po jedno žumance, neprekidno mešajući, a zatim lagano umešajte i sneg od belanaca. Pleh podmažite i sipajte pripremljenu masu u njega. U smesu pažljivo stavite preostala četiri jaja, cela, kao kada pripremate jaja na oko.
Pecite na umerenoj temperaturi oko pola sata, dok ne dobije lepu boju, a sos postane vazdušast i rumen.
U vremenima kada se poštovao svaki komad hleba, nastajala su jela koja su spajala porodicu i grejala dom. Među njima je i pita od starog hleba – jednostavna, domaćinska čarolija koja i danas vraća veru u skromna zadovoljstva.
U vreme kada se hrana nije bacala, domaćice su znale da i od suvog hleba naprave čudo – evo jednostavnog i ukusnog doručka koji će vas vratiti u toplinu porodične trpeze.
Ne treba vam ništa skupo: od krompira, povrća i malo sira nastaje nezaboravno starinsko jelo koje se u različitim krajevima drugačije zove, ali svuda miriše na dom, tradiciju i ljubav.
Nastala kao spoj proje i pite, ova jednostavna, meka i sočna domaća čarolija gotova je za pola sata, a oduševiće i mlade domaćice i iskusne kuvarice koje cene proverene recepte.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Bez komplikovanih koraka i namirnica koje morate posebno da kupujete, ovaj mekani kolač priprema se brzo, a završni dodir daju šećer u prahu i mirisna korica pomorandže.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Bez bacanja, bez raskoši i bez suvišnih reči – male pitice nastajale iz poštovanja prema hrani i blagoslovu trpeze, a nestajale brže od „prave“ pite, dok je dom još mirisao na testo i sir.
U svakoj pravoslavnoj kući hleb ima posebno mesto, a ovaj stari recept sa jajima i kačkavaljem podseća nas zašto se nekada verovalo da je greh baciti i koricu.
Od palente se lako prave dekorativni zalogaji u tri različite boje, a uz jednostavnu zamenu jednog sastojka recept je pogodan i za posnu i za mrsnu slavu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.