Bez kvasca, bez čekanja, a s punim ukusom domaće kuhinje – savršen doručak za užurbana jutra i sve one koji žele da sačuvaju toplinu porodične trpeze.
Mirisi iz bakinog dvorišta, zvuci ranog jutra i doručak koji se služio uz osmeh – sve to vraća nas u neka jednostavnija, toplija vremena. U trenucima kada žurimo, a želimo da sačuvamo tu domaću čaroliju, stari recepti postaju naše blago. Danas vam donosimo baš takav: starinski recept za mekana, mirisna peciva bez kvasca, koja su ne samo ukusna, već i pravo praktično rešenje za brz i zasitan doručak. Bez čekanja da testo naraste, a s bogatstvom ukusa u svakom zalogaju – ova peciva podsećaju na detinjstvo, ali savršeno odgovaraju i savremenom ritmu života.
Sastojci:
Za testo:
2 jaja
mala šoljica kefira (čvrsti jogurt), 140 g
mala šoljica mleka, 100 ml
80 g rendanog sira
3,5 šolje brašna (oko 420 g)
1 kesica praška za pecivo (10 g)
1 ravna kašičica soli (oko 8 g)
Shutterstock/Ekaterina Khoroshilova
Brz, ukisan doručak koji će oduševiti celu porodicu
Priprema:
Prvo pripremite povrće: sitno ga naseckajte i ostavite sa strane. U dubljoj posudi umutite jaja, pa dodajte kefir, mleko, sir, so, brašno i prašak za pecivo. Mešajte sve dok ne dobijete meko i lepljivo testo. U smesu umešajte pripremljeno povrće i ravnomerno ga rasporedite.
Namažite ruke maslacem kako se testo ne bi lepilo. Kašikom uzimajte smesu, kašiku umočite u ulje, pa oblikujte kuglice dlanovima. U tiganju zagrejte 1–2 cm ulja i pržite kuglice na srednjoj temperaturi dok ne porumene sa svih strana.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.
U vremenima kada se poštovao svaki komad hleba, nastajala su jela koja su spajala porodicu i grejala dom. Među njima je i pita od starog hleba – jednostavna, domaćinska čarolija koja i danas vraća veru u skromna zadovoljstva.
Otkrijte tajne jobroka koji se nekada spremao u svakoj seoskoj kuhinji - miris pečene piletine i zapečenog testa vratiće vas pravo za bakin sto, gde se toplina doma merila punim tanjirom i zajedničkim obrokom.
Dok su današnje trpeze često pretrpane egzotičnim ukusima, ajmokac – jednostavan sos od belog luka i pilećeg mesa – podseća nas na vreme kada su mirisi iz kuhinje bili najtačniji sat i najlepši poziv za okupljanje oko stola.
Uz šapat uspomena donosimo vam jednostavan, ali neodoljiv letnji recept koji spaja tradiciju, ljubav i autentične ukuse - baš onako kako su to znale naše bake.
Neka od najpoznatijih pravila vezanih za sahranu i period žalosti nemaju nikakvo hrišćansko uporište, a stručnjaci upozoravaju da sujeverje može dodatno otežati proces prihvatanja gubitka.
U besedi za sredu 15. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički povezuje Isaijino proročanstvo sa Ovaploćenjem i objašnjava kako se kroz Gospoda Isusa Hrista prepoznaje Onaj koji je govorio kroz proroke.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Pimena Velikog i Sabor srpskih svetitelja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti i pravedni Joakim i Ana i drugi svetitelji. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Petra Klavera, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pouka kiparskog arhijereja govori o takvim trenucima: rasejanost, umor i osećaj da ništa ne dobijamo dok stojimo u hramu lako postanu opravdanje za ostanak kod kuće.
Mitropolit budimljansko-nikšićki besedio je o nekadašnjem komandantu Vojske Republike Srpske tokom pomena u Pivskom manastiru, što je ponovo otvorilo pitanje granica crkvene besede i verskih sloboda u Crnoj Gori.
Pečeni krompir sa sirom koji spaja porodicu - recept za starinsko jelo koje su bake pripremale u danima kada Crkva ne propisuje post, idealno za brze i zasitne ručkove kod kuće.
Od osušenih ostataka nastaju puding sa jabukama i suvim grožđem, carski drobljenac i mirisne prezle za knedle, baš po receptima koji su čuvali svaku koricu.
Kukuruzno brašno, mleko i sitan sir dovoljni su za pripremu jednostavnog jela koje se spremalo kada je crkveni tipik dozvoljavao mrsnu hranu, a neobično ime dobilo je po načinu na koji se brašno ponaša dok se kuva.