U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku, koji narod često naziva i „ruskim manastirom“, svečano je dočekana čudotvorna ikona Presvete Bogorodice „Umekšanje zlih srca“, koja je iz Rusije doneta u Eparhiju zvorničko-tuzlansku. Dočeku je prisustvovao arhiepiskop i mitropolit zvorničko-tuzlanski Fotije, zajedno sa sveštenstvom, monaštvom i velikim brojem vernog naroda koji je došao da se pokloni ovoj svetinji.
Ikona je dočekana nakon večernjeg bogosluženja, a okupljeni vernici su imali priliku da joj se poklone i celivaju je u manastirskoj crkvi. Reč je o ikoni koja je u pravoslavnom svetu poznata po čudotvornosti i mirotočenju i koja je tokom poslednjih decenija obilazila brojne zemlje i kontinente.
Obraćajući se vernicima, vladika Fotije govorio je o značaju ikona u životu pravoslavnih hrišćana i o dočeku ove svetinje u Eparhiji zvorničko-tuzlanskoj.
- Dok imamo svoje ikone ne treba da se plašimo, jer kroz njih čuvamo opštenje sa Bogom - istakao je mitropolit Fotije i podsetio da se kroz ikone često projavljuje blagodat Božija.
Zašto su ikone toliko važne u pravoslavlju
On je naglasio da pravoslavni hrišćani vekovima čuvaju ikone u svojim hramovima i domovima, kao vid stalne veze sa Bogom i svetiteljima.
- Mi pravoslavni hrišćani smo pobednici kroz istoriju upravo zato što smo imali, imamo i čuvamo ikone. Imamo freske u hramovima, imamo ikone u kućama. To znači da mi kroz ikone čuvamo opštenje sa Bogom - rekao je mitropolit.
Govoreći o samoj ikoni „Umekšanje zlih srca“, mitropolit Fotije je podsetio da je ona postala posebno poznata u Rusiji još u XIX veku.
Kako je čudotvorna ikona zaustavila epidemiju kolere u Rusiji
- Ova ikona je postala poznata od 1830. godine, kada se u gradiću Vologdi pojavila kolera. Tada su oci, znajući za čudotvorno dejstvo ikone, poneli ikonu u litiju i bolest je za nekoliko dana nestala - rekao je mitropolit, dodajući da se glas o njenoj čudotvornosti nakon toga brzo proširio širom Rusije.
Ikona je, prema njegovim rečima, tokom godina obišla brojne zemlje i kontinente, svedočeći o brizi Presvete Bogorodice za ljude koji dolaze sa svojim brigama, bolestima i tugama.
Mitropolit Fotije je podsetio i na duhovni smisao samog naziva ove ikone.
- Naziv „Umekšanje zlih srca“ govori o potrebi da čovekovo srce postane mekano i otvoreno za blagodat Božiju. Blagodat može da donese plod samo na srcu koje je mekano, kao dobra zemlja iz jevanđelske priče o sejaču i semenu - rekao je on.
Mitropolit Fotije: "Nedostaje nam još samo jedno"
Govoreći o značaju dolaska ove svetinje u Eparhiju zvorničko-tuzlansku, mitropolit je istakao da vernici kroz susret sa ikonom često pronalaze utehu, snagu i duhovno ohrabrenje.
- Nadamo se da će mnogi osetiti blagodat isceljenja, utehe i zajednice, da nekako omekšaju naša srca - rekao je mitropolit Fotije.
On je na kraju poručio da je duhovni cilj hrišćanskog života sticanje blagodati Božije.
- Nedostaje nam još samo da budemo ljudi mekih srca, da bi blagodat Božija dejstvovala u nama - naglasio je mitropolit.
danas je liturgija služena u manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku, nakon čega je ikona preneta u hram Prepodobne mati Paraskeve u ovom mestu. Istog dana u popodnevnim časovima biće dočekana i u Sabornom hramu Rođenja Presvete Bogorodice u Bijeljini, gde će biti služen akatist Presvetoj Bogorodici.
U nedelju, 8. marta, verni narod imaće priliku da prisustvuje jiturgiji, posle koje će biti upriličen svečani ispraćaj čudotvorne ikone.
Dolazak ikone „Umekšanje zlih srca“ u Eparhiju zvorničko-tuzlansku za mnoge vernike predstavlja važan duhovni događaj, o čemu svedoči i veliki broj ljudi koji su već prvog dana došli u manastir Svetog Aleksandra Nevskog da se poklone ovoj svetinji.
Na godišnjicu izbora 46. poglavara Srpske pravoslavne crkve iz Rusije je stigla čestitka ispunjena bratskim porukama i naglaskom na jedinstvu, odgovornosti i istrajnosti u iskušenjima koja prate njegovo dosadašnje delovanje.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
U tuzlanski hram Uspenja Presvete Bogorodice stižu četiri arhijereja SPC, mitropolit Fotije i Hilandarski pojci, uz bogosluženje i program posvećen 850 godina od rođenja prvog srpskog arhiepiskopa.
Verni narod prisustvovao osvećenju lokacije za budući hram Svetog Save - konaci po uzoru na srpsku carsku lavru stvoriće svetogorsku atmosferu u celom kompleksu.
Vladika zvorničko-tuzlanski Fotije primio je ktitore Živan i Johana Đurić, čiji gest potvrđuje da vera i ljubav stvaraju svetinje koje traju kroz generacije.
Služeći liturgiju u hramu Svetog Pantelejmona u Oraovcu, mitropolit zvorničko-tuzlanski besedio je o veri koja se potvrđuje delima kroz obnovu crkvenog života i zajedništvo vernika.
Na praznik Trećeg obretenja glave Svetog Jovana Krstitelja, patrijarh srpski predvodio je svečanu arhijerejsku liturgiju i u besedi govorio o neprekidnoj molitvi, unutrašnjem miru i prisustvu Presvete Bogorodice u životu vernika.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Dok jedni u njemu vide teret i još jednu obavezu posle Velikog posta, drugi u ovom periodu prepoznaju priliku da preispitaju navike, ojačaju volju i pronađu unutrašnju ravnotežu kroz jednostavne, ali snažne duhovne korake.
Od 8. juna pravoslavci ulaze u jedan od dva letnja posta koji traje do 12. jula, uz višenedeljno uzdržanje od hrane životinjskog porekla i poziv na molitvu, mir i duhovnu disciplinu uoči praznika Svetih apostola Petra i Pavla.