Od 8. juna pravoslavci ulaze u jedan od dva letnja posta koji traje do 12. jula, uz višenedeljno uzdržanje od hrane životinjskog porekla i poziv na molitvu, mir i duhovnu disciplinu uoči praznika Svetih apostola Petra i Pavla.
Kod pravoslavnih hrišćana danas, u ponedeljak 8. juna, počinje Petrovski post. Ove godine on će trajati skoro pet nedelja, do 11. jula zaključno, a završava se 12. jula, na dan spomena Svetih prvovrhovnih apostola Petra i Pavla.
Po ustaljenoj crkvenoj praksi, Petrovski post počinje nedelju dana posle praznika Svete Trojice (Pedesetnice), čiji datum zavisi od dana praznovanja Vaskrsa. Zbog toga se i početak i dužina Petrovskog posta svake godine pomeraju. Tokom Petrovskog posta vernici se uzdržavaju od hrane životinjskog porekla. Sredom i petkom se, po pravilu, ne jede ni riba. U strožem monaškom tipiku post je još stroži i podrazumeva pojedine dane bez ribe i bez ulja.
Petrovski post - običaji i praksa kod nas
Kod pravoslavnih vernika u Srbiji post se najčešće drži po crkvenom tipiku, ali i u skladu sa porodičnim navikama koje su se prenosile generacijama.
Sredom i petkom se, po pravilu, sprema posna hrana na vodi. Tada su na trpezi često jela od povrća, hladne čorbe, jela od pečuraka, pasulj, kao i razne sezonske salate.
U danima kada je dozvoljena riba, u mnogim domaćinstvima pripremaju se jednostavna jela od ribe, dok su u pojedinim krajevima Srbije sačuvani i stari običaji pravljenja posnih pita sa ribom, takozvanih ribnika, u kojima se cela riba peče u testu.
Smisao posta nije samo u promeni načina ishrane, već pre svega u duhovnoj pripremi za praznik Svetih apostola Petra i Pavla, kao i u unutrašnjem podvigu, borbi sa sopstvenim slabostima i staranju da se čine dela ljubavi i milosrđa.
Petrovski post je jedan od dva letnja posta u pravoslavnoj godini. On vodi vernike ka prazniku Svetih apostola Petra i Pavla (12. jul) i podseća na vreme kada su, po predanju, apostoli postili pre nego što su krenuli u propoved Jevanđelja svim narodima.
Kako se posti tokom Petrovskog posta
Petrovski post uvek počinje u ponedeljak, nedelju dana posle Pedesetnice. Pošto se datum Vaskrsa određuje i datum Pedesetnice, i početak posta se svake godine menja. Post može da traje najmanje osam, a najduže četrdeset dva dana, a uvek se završava 12. jula. Ovaj post se ubraja u blaže postove. U većini dana vernici mogu da jedu ribu, dok se meso tokom celog posta ne upotrebljava. Riba se, po pravilu, ne jede sredom i petkom. Da bi ishrana bila i posna i zdrava, uobičajeno se koriste povrće, pečurke, voće, bobičasto voće i žitarice. Time se omogućava raznovrsna i uravnotežena posna trpeza, što je posebno važno u dužim postovima.
hramnevskogo.ru
Sveštenik Igor Fomin
Pravila i izuzeci
O pravilima posta sveštenik Igor Fomin, starešina hrama Svetog Aleksandra Nevskog pri MGIMO-u, kaže:
- Osnovna pravila posta su poznata i mogu se naći u crkvenoj literaturi, ali svako treba da pronađe svoju meru. Neko može da drži pun post, a nekome je potrebno da ga ublaži. Bolesni ljudi nisu obavezni da drže strog post, jer bolest sama po sebi može biti oblik duhovnog podviga. U pojedinim slučajevima strogi post može i da naškodi zdravlju, pa je važno posavetovati se sa lekarom. Posebnu pažnju treba posvetiti trudnicama, vojnicima, ljudima koji rade u napornim uslovima i učenicima. Kod dece je važno postupati razborito. Ponekad je bolje dogovoriti se da se, na primer, smanji količina slatkiša, nego uvoditi stroga ograničenja u ishrani.
Na kraju, najvažnije pravilo posta nije u hrani. Ono se odnosi na odnos prema bližnjima: da se čovek uzdrži od gneva, svađe, uvreda i razdražljivosti. Jer ako se naruši mir sa ljudima, narušava se i mir sa Bogom - kaže otac Igor, prenosi portal foma.ru.
Post i trudnoća
Shutterstock/Dasha Petrenko
Trudnicama je post ublažen, ističe otac Igor
O postu u vreme Petrovskog posta kod trudnica i dojilja govori protojerej Igor Fomin, starešina hrama Svetog Aleksandra Nevskog pri MGIMO-u:
- Postoje različiti načini posta. U našoj parohiji trudnice i dojilje su oslobođene strogog posta u pogledu hrane, ali nisu oslobođene duhovnog truda. Pod tim podrazumevamo uzdržanje od nepotrebnih sadržaja, kao što su besciljno gledanje televizije ili surfovanje internetom bez mere. I, naravno, svaki hrišćanin u postu treba više da se moli - ističe otac Igor i podseća da je za konkretne savete najbolje obratiti se svešteniku u svojoj parohiji ili duhovniku.
Iako je post blaži u odnosu na Veliki post, vernici se podstiču da ga prihvate ozbiljno i u skladu sa svojim mogućnostima. Preporučuje se razgovor sa duhovnikom, a u slučaju zdravstvenih tegoba i sa lekarom. Crkveno pravilo uvek ostavlja prostor za razboritost, naročito kada su u pitanju bolesni, trudnice, dojilje, vojnici, đaci i ljudi koji rade u teškim uslovima.
Oni koji iz zdravstvenih ili životnih razloga ne mogu da drže strogi telesni post mogu da se trude da poste na drugi način, kroz uzdržanje od nepotrebnog rasipanja vremena, od preterane upotrebe televizije, telefona i društvenih mreža, kao i kroz pažljiviji odnos prema ljudima.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve u besedi u hramu Svetog Georgija poručio da se istinska pobeda ne meri moći, već vernošću Hristovom pozivu i zajednicom koja prevazilazi pravila ovog sveta.
Predstojatelj Srpske pravoslavne crkve uputio je snažnu i emotivnu čestitku u kojoj ističe duhovno zajedništvo, istorijsku povezanost i poruku koja je odjeknula širom pravoslavnog sveta.
Hiljade vernika iz Srbije i regiona u tišini i molitvi čekale su ispred Hrama Svetog Save da se poklone velikoj svetinji, dok je patrijarh Porfirije tokom noći obilazio redove, razgovarao sa okupljenima i blagosiljao narod.
Pozivajući se na reči apostola Pavla, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za ponedeljak druge sedmice po Duhovima govori šta čoveku daje snaga da izdrži do kraja, čak i kada olakšanje ne dolazi.
Od 8. juna pravoslavci ulaze u jedan od dva letnja posta koji traje do 12. jula, uz višenedeljno uzdržanje od hrane životinjskog porekla i poziv na molitvu, mir i duhovnu disciplinu uoči praznika Svetih apostola Petra i Pavla.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Karpa i Alfeja po starom i Svetog Teodora Stratilata po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomen Svetog Medarda, biskupa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Promenljiv početak i fiksni završetak čine ovaj post posebnim u crkvenom kalendaru, a njegova suština ne iscrpljuje se u jelovniku - naglasak je na unutrašnjem preobražaju, molitvi i pričešću kao središtu hrišćanskog života.
Uoči početka posta posvećenog Svetim apostolima Petru i Pavlu, pravoslavni vernici danas se okupljaju u krugu porodice, mole se, praštaju i spremaju srce za vreme uzdržanja, pokajanja i smirenja koje sledi od sutra.
Pozivajući se na reči apostola Pavla, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za ponedeljak druge sedmice po Duhovima govori šta čoveku daje snaga da izdrži do kraja, čak i kada olakšanje ne dolazi.
Patrijarh jerusalimski i predsednik SAD u razgovoru su otvorili pitanja opstanka hrišćana u Svetoj zemlji, zaštite svetih mesta i statusa koji čuva vekovni poredak u Jerusalimu.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Ovaj dan otkriva retku sliku u bogosluženju: umesto pojedinačnih imena sabira se celo nebo svetih, a ovaj praznik istovremeno označava prelazak u novi crkveni ritam i početak pripreme za Petrovdanski post.
Iguman raletinački podseća da se borba za veru ne vodi spoljašnjim sredstvima, već u čovekovoj unutrašnjosti, gde se odlučuje šta ostaje, a šta se gasi u tami zaborava.