Otac Petar služio je trinaest godina pri Sabornoj crkvi Svetih apostola Petra i Pavla, a vest o njegovom upokojenju posebno je potresla nekadašnje parohijane koji su ga poznavali kao bliskog i poštovanog sveštenika.
Jerej Petar Đukanović preminuo je 5. septembra 2026. godine, na praznik Svetog Irineja Lionskog, u 51. godini života. Vest o njegovom upokojenju potresla je njegovu porodicu, prijatelje, nekadašnje parohijane i svešteničku braću. Otac Petar najveći deo svoje svešteničke službe proveo je u Šapcu, gde je trinaest godina bio paroh pri Sabornoj crkvi Svetih apostola Petra i Pavla.
Rođen je 12. februara 1976. godine u Šapcu, od roditelja Nikole i Mirjane Đukanović.
Od Bogoslovije do svešteničkog čina
Bogosloviju Svetog Arsenija Sremca u Sremskim Karlovcima završio je 1997. godine. Nekoliko godina kasnije zasnovao je porodicu i započeo svešteničku službu.
Sa Marijom se venčao 19. maja 2002. godine. Na Petrovdan iste godine blaženopočivši episkop šabački Lavrentije rukopoložio ga je u čin đakona.
Četiri godine kasnije, 2006. godine, episkop Lavrentije rukopoložio ga je u čin jereja i postavio za paroha pri Sabornoj crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Šapcu. Na toj parohiji služio je trinaest godina i bio poznat među vernicima koji su dolazili u šabački Saborni hram.
Bio je cenjen među šabačkim vernicima
O njegovom odnosu prema vernicima i kolegama svedoče i reči objavljene 2019. godine, kada je napustio parohijsku službu u Šapcu.
Tadašnji starešina šabačkog Sabornog hrama, prota Slaviša Marković, govorio je o ocu Petru sa velikim poštovanjem. Opisao ga je kao kolegu i brata u Hristu, ističući da je bio veoma poštovan i omiljen među vernicima Jevremovca i naselja Čavić, koji su pripadali njegovoj parohiji.
Iz Eparhije šabačke tada je saopšteno da je jerej Đukanović tokom dotadašnjih 17 godina đakonske i svešteničke službe bio uzoran sveštenik. Njegov odlazak iz parohije nije bio posledica bilo kakvog crkvenog prestupa, a ostao je u svešteničkom činu.
Tokom službe učestvovao je i u humanitarnim akcijama. U januaru 2014. godine, zajedno sa sveštenicima Ilijom Mitrićem i Slavišom Markovićem, učestvovao je u podeli paketića deci koja su se lečila u šabačkoj bolnici. Akcija je organizovana u okviru Humanitarnog fonda, a paketići su mališanima uručeni na Badnji dan.
Foto: SPC
Sveštenik Petar Đukanović
Sa porodicom otišao u Nemačku
Godine 2019. otac Petar doneo je odluku koja je iznenadila mnoge njegove tadašnje parohijane. Posle 17 godina službe u Šapcu, sa suprugom Marijom i njihovo dvoje dece preselio se u Baden-Baden u Nemačkoj. Tamo je počeo da radi kao vozač autobusa.
Kako je tada objavljeno, odluka o preseljenju bila je zajednička. Iako je napustio parohijsku službu, ostao je u svešteničkom činu. Njegov odlazak nije bio povezan sa bilo kakvom kaznom ili crkvenim prestupom. Njegova odluka da iz svešteničke službe pređe za volan autobusa svojevremeno je privukla pažnju javnosti. Iza te odluke stajala je želja da sa porodicom započne novi život u Nemačkoj.
Otac dvoje dece biće sahranjen u Šapcu
Jerej Petar Đukanović iza sebe je ostavio suprugu Mariju, sina Dimitrija i ćerku Nataliju. Opelo će, sa blagoslovom episkopa šabačkog Jeroteja, biti služeno 7. septembra 2026. godine u hramu Svete Trojice na Letnjikovcu. Početak opela zakazan je za 12 časova.
Sahrana će biti obavljena istog dana na Novom groblju u Šapcu, u 14.30 časova. Otac Petar biće sahranjen u gradu u kojem je rođen, završio školovanje i proveo najveći deo svojih godina u svešteničkoj službi. Za njim ostaju porodica, prijatelji, sveštenička braća i brojni nekadašnji parohijani koji će ga pamtiti po godinama provedenim u službi Crkve.
Gradimir Stanić ostavio je dubok trag u crkvenom izdavaštvu i saradnji sa najznačajnijim srpskim duhovnicima, a iza njega su ostala brojna izdanja posvećena veri, predanju i kulturnom nasleđu.
U svetinji kod Priboja mitropolit mileševski služio je Svetu zaupokojenu Liturgiju i monaško opelo, a potom besedio o tihom podvigu, smirenju i putu jedne sluškinje Božije koja je dane provodila daleko od zemaljske slave.
Iz manastira odbacuju tvrdnje o lošim uslovima, navode da su osnovne potrebe obezbeđene i objašnjavaju šta se zapravo dešava sa novim priključkom za pumpu i reorganizacijom parohije.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U Crkvi Svetog kneza Lazara u Aleksandriji, u Sidneju, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je srpski narod da iskušenja savremenog doba prihvati kao priliku da se još više približi Crkvi i Bogu.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Sveti oci različito tumače šta će se dogoditi sa celokupnom tvorevinom u večnosti. Pitanje da li životinje imaju mesto u budućem životu povezano je i sa učenjem o ljudskoj duši, molitvi i odnosu prema Božjim stvorenjima.
Izmenama svešteničke zakletve zabranjeno je javno istupanje u ime Crkve bez blagoslova vladike, uz nova ograničenja za izjave u medijima i na društvenim mrežama.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.