Mnoge svetinje su kroz istoriju bile mesto susreta ljudi različitih vera sa živim svedočanstvom Božije milosti i ljubavi, istakao je otac Dejan.
Pojas Presvete Bogorodice, jedna od najvećih svetinja pravoslavnog sveta, ispraćen je u subotu iz Srbije nazad na Svetu goru, nakon što mu se tokom boravka u našoj zemlji poklonilo više od 1.100.000 ljudi.
Danima su se ispred hramova i manastira formirale duge kolone vernika koji su strpljivo čekali da celivaju svetinju donetu iz svetogorskog manastira Vatoped. Među onima koji su pristupali Pojasu Presvete Bogorodice nisu bili samo pravoslavni hrišćani.
Svetinji su prilazili i pripadnici drugih veroispovesti, kao i ljudi koji sebe ne smatraju vernicima, što je kod dela javnosti otvorilo pitanje da li je nepravoslavnima dozvoljeno da celivaju pravoslavne svetinje, pogotovo one kakav je Pojas presvete Bogorodice.
Odgovor na to pitanje dao je sveštenik Dejan Krstić, koji je istakao da takva zabrana ne postoji.
Foto: SPC
Pojas Presvete Bogorodice kao i ostale svetinje mogu da celivaju i inoverni
- Nema zabrane da nepravoslavni pristupaju pravoslavnim svetinjama i da ih celivaju. To je vekovna praksa Crkve. Dovoljno je pogledati manastir Ostrog, gde moštima Svetog Vasilija Ostroškog pristupaju ljudi svih vera i nacija, pravoslavni, katolici, muslimani, pa čak i oni koji se ne izjašnjavaju kao vernici - objasnio je otac Dejan.
On podseća da postoje brojna svedočanstva o tome da je Sveti Vasilije Ostroški pomagao i isceljivao ljude bez obzira na njihovu nacionalnu ili versku pripadnost.
- Postoje brojna svedočanstva da Sveti Vasilije blagodatno deluje i isceljuje ljude bez obzira na njihovu veroispovest ili nacionalnu pripadnost. Blagodat Božija nije ograničena našim ljudskim podelama, nego Gospod "hoće da se svi ljudi spasu i dođu u poznanje istine" (1 Tim. 2, 4), tako da pristup svetinji inoslavnima može biti i put ka zajednici Crkve - rekao je Krstić.
Printscreen/SPC
Otac Dejan Krstić
Ipak, on naglašava da postoji jasna razlika između pristupanja svetinjama i učešća u Svetim Tajnama Crkve.
- Naravno, drugo je pitanje učešća u Svetim Tajnama, naročito u Svetom Pričešću, koje pretpostavlja puno jedinstvo u veri i životu Crkve. Ali kada je reč o pristupanju svetinjama, celivanju moštiju, ikona ili Pojasa Presvete Bogorodice, ne postoji opšta crkvena zabrana za inoslavne. Naprotiv, mnoge svetinje su kroz istoriju bile mesto susreta ljudi različitih vera sa živim svedočanstvom Božije milosti i ljubavi - zaključio je otac Dejan Krstić.
U Hramu Svetog Save jasno je uređen red prilaska i celivanjasvetinje, a sveštenik objašnjava sve korake – od stajanja u redu i poklonjenja do kratke molitve i izlaska, uz apel vernicima da sve protekne u sabranosti i bez zadržavanja.
Kolona duža od kilometar i po proteže se vračarskim ulicama, dok poklonici iz Srbije, Republike Srpske i Crne Gore poručuju da nijedno čekanje nije teško kada među srpski narod stigne ovakva svetinja.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.