U Hramu Svetog Save jasno je uređen red prilaska i celivanjasvetinje, a sveštenik objašnjava sve korake – od stajanja u redu i poklonjenja do kratke molitve i izlaska, uz apel vernicima da sve protekne u sabranosti i bez zadržavanja.
U trenutku kada vernici dobijaju priliku da se poklone Pojasu Presvete Bogorodice, Hram Svetog Save postaje mesto posebne sabranosti, gde se susreću hiljade ljudi, ali i strogo uređen poredak kretanja koji pomaže da sve protekne dostojanstveno i mirno.
Nakon Spasovdanske litije, ova svetinja će biti izložena u hramu, a očekuje se veliki broj vernika. Zato je unapred jasno određen način ulaska, kretanja i poklonjenja, kako bi svako imao priliku da pristupi bez gužve i zadržavanja.
Raspored kretanja vernika u hramu
Pojas Presvete Bogorodice biće postavljen u posebno ograđen i obezbeđen prostor u centralnom delu Hrama Svetog Save. Vernici će ulaziti na zapadni, glavni ulaz, a zatim se raspoređivati sa leve i desne strane tog prostora.
Na taj način formira se protočan red koji omogućava da se svi kreću bez zastoja. Visoki gosti, hor i kadetski ešaloni biće smešteni oko soleje hrama.
Nakon molebna i obraćanja patrijarha, vernicima će biti omogućeno da priđu i celivaju svetinju. Izlazak će biti organizovan preko severnih vrata, gde će se deliti platnene trakice osvećene na Pojasu.
Foto: SPC
Protojerej Đorđe Stojisavljević
Kako se pravilno pristupa svetinji
Kako je naglašeno, hram će biti otvoren dok god bude vernika, sve dok i poslednji ne obavi poklonjenje. Dežurni sveštenici i službe biće prisutni kako bi se očuvao red i molitvena tišina.
Protojerej Đorđe Stoisavljević istakao je da je važno da se sve odvija bez zadržavanja i u sabranosti:
- Svako ko želi moći će da priđe svetinji. Hram će biti otvoren koliko bude potrebno, dok i poslednji vernik ne bude došao na red. Molimo narod da se bez zadržavanja i u molitvenom miru pokloni Časnom pojasu. Uobičajeno je da se prekrstimo, poklonimo, celivamo svetinju i odmah potom nastavimo dalje, kako bi i drugi mogli da priđu - istakao je otac Đorđe na konferenciji za medije.
Foto: SPC
Sam čin poklonjenja
Prilikom prilaska svetinji vernici staju u red bez razgovora i bez žurbe. Pre nego što priđu, prekrste se dva puta. Zatim sledi blagi poklon, celivanje svetinje, pa još jednom prekrštavanje i naklon po odstupanju.
Tokom tog trenutka, vernici u sebi mogu izgovoriti kratku molitvu: "Presveta Bogorodice, spasi nas".
Smisao reda i tišine u hramu
Ovakav raspored i pravila ne postoje da bi ograničili pristup, već da bi omogućili da što više ljudi na dostojanstven način dođe do svetinje. Red u kretanju zapravo čuva ono najvažnije - molitveni mir.
Svaki vernik ima svoj trenutak pred Pojasom, ali taj trenutak ne traje samo za njega. On se završava u trenutku kada se otvori prostor za onoga ko dolazi iza.
Na kraju, poklonjenje Pojasu Presvete Bogorodice nije samo prolazak kroz red. To je kratak, ali snažan susret sa svetinjom, u kojem se lična molitva i zajednički poredak susreću u istoj tišini.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Odluka da krsno znamenje ponese učenik Matematičke gimnazije Andrej Drobnjaković, višestruki osvajač međunarodnih medalja na najvećim svetskim naučnim takmičenjima, izazvala je veliko interesovanje javnosti u Srbiji.
Detaljan plan kretanja litije od Vaznesenjskog hrama do Hrama Svetog Save, uz privremene obustave i izmene u saobraćaju, uz očekivano prisustvo velikog broja učesnika i prolazak kroz najprometnije gradske ulice.
Sabranost i snažan duhovni prizor obeležili su jutarnje okupljanje, uz dolazak vernika iz svih krajeva grada i atmosferu koja je ispunila hram i njegovu portu.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Prenos moštiju je izvršen po čudesnom snoviđenju jednog hristoljubivog, pobožnog i pravednog monaha, kome se javio Sveti Nikolaj i rekao da se njegove mošti prenesu u Bari.
U Hramu Svetog Save jasno je uređen red prilaska i celivanjasvetinje, a sveštenik objašnjava sve korake – od stajanja u redu i poklonjenja do kratke molitve i izlaska, uz apel vernicima da sve protekne u sabranosti i bez zadržavanja.
Na obeležavanju Spasovdana u Starom dvoru episkop toplički Petar poručio je da Beograd vekovima čuva identitet grada svetinja, stradanja i pravoslavnog zaveta.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
U besedi za četvrtak 6. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički ukazuje na tihu, ali presudnu borbu u čoveku u kojoj se određuje smer njegovih dela i njihovih posledica.
Odluka da krsno znamenje ponese učenik Matematičke gimnazije Andrej Drobnjaković, višestruki osvajač međunarodnih medalja na najvećim svetskim naučnim takmičenjima, izazvala je veliko interesovanje javnosti u Srbiji.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Savremeni domaći recept, bez duge istorije, ali sa jasnom idejom deljenja, vraća tu simboliku u svakodnevicu - kroz toplo testo koje iz rerne ne odlazi samo na sto, već i preko praga.
Praznik Svetog Jovana Bogoslova, koji se svake godine obeležava 21. maja, ove godine poklopio se sa Spasovdanom, velikim pokretnim praznikom i jednim od 12 najvećih hrišćanskih praznika, pa danas mnogi vernici istovremeno slave dve slave.
Odluka da krsno znamenje ponese učenik Matematičke gimnazije Andrej Drobnjaković, višestruki osvajač međunarodnih medalja na najvećim svetskim naučnim takmičenjima, izazvala je veliko interesovanje javnosti u Srbiji.