Blagosloven početak Petrovskog posta uz svakodnevni vodič portala Religija.rs.
Prvi dan Petrovskog posta 2026. godine, ponedeljak druge sedmice po Duhovima, posti se na vodi, izuzev ako ste u dogovoru sa parohijskim sveštenikom ili duhovnikom dobili drugačije uputstvo.
Recept dana
Beli pasulj na manastirski način (recept iz knjige „Ko posti dušu gosti“ monahinje Atanasije Rašić)
Sastojci
1/2 kg belog pasulja
250 g crnog luka
1 šargarepa
1 suva paprika
2 kašike brašna
aleva paprika
so
Priprema
Uveče potopiti pasulj u vodu da prenoći. Sutradan ga ocediti, naliti drugom vodom i staviti da provri. Ponovo ga ocediti i naliti vodom koliko da ogrezne, dodati seckani crni luk, šargarepu, suvu papriku i kuvati dok se pasulj dobro ne raskuva. Brašno razmutiti u malo vode, dodati malo aleve paprike, pa sve to umešati u pasulj koji vri, dodati soli po ukusu i skloniti jelo sa vatre.
Shutterstock Charles Brutlag
Beli pasulj po receptu monahinje Atanasije Rašić
Sveti Arhanđeli i Anđeli, molite Boga za nas.
Hvalim krasnu blagolepotu nebesnih likova; njihovim svetlosnim lučama želeći da se prosvetlim, Tebe molim, Hriste, jedinoga blagosrdnoga.
Sveti Arhanđeli i Anđeli, molite Boga za nas.
Primi, Hriste, one koji se za nas mole – anđelske činonačalnike, tajnike Tvoga ovaploćenja i časnoga Vaskrsenja.
Sveti Arhanđeli i Anđeli, molite Boga za nas.
O Heruvimi i Serafimi, Sile, Vlasti, Anđeli i Arhanđeli, Načala i Prestoli i Gospodstva, molite Hrista prilježno da se izbavim od robovanja strastima.
Sveti Arhanđeli i Anđeli, molite Boga za nas.
Sveti Arhistratizi, služitelji slave Božanske, načalnici Anđela i nastavnici ljudi, prosite što je korisno za nas i veliku milost kao vojvode bestelesnih sila.
Ti koji si ukrasio nebo zvezdama kao Bog, i Anđelima Tvojim svu zemlju prosvetio, Stvoritelju svih, spasi nas koji Te slavimo.
Presveta Bogorodice, spasi nas.
Djevo, Sveneporočna Marija, prilježno moli Spasa sa Anđelom Hraniteljem mojim da mi daruje oproštaj mojih pregrešenja i ispravljenje života; svagda ću Te blagodarno veličati kao Mater Božju.
Presveta Bogorodice, spasi nas.
Sladosti Anđela i radosti tužnih, zastupnice svih, Mati Gospodnja, zastupi nas i izbavi od večite muke.
Printscreen
Sveti Jovan Zlatoust
Pouka Svetih Otaca
“Nijedan prijatelj zlata nikad nije postao prijatelj Hrista ili ljudi”, Sveti Jovan Zlatoust
Mitropolit australijsko-novozelandski upozorava da se borba za ljudsko srce vodi svakodnevno, između pada i obnove, a Crkvu vidi kao mesto duhovne odluke i preobražaja života.
Mitropolit šumadijski u Hramu Svetog Nikolaja upozorio je da čovek bez vere, ljubavi i odgovornosti lako izgubi i sebe i druge, poručivši da Bog čoveka ne menja silom, već ljubavlju.
Na praznik Trećeg obretenja glave Svetog Jovana Krstitelja, patrijarh srpski predvodio je svečanu arhijerejsku liturgiju i u besedi govorio o neprekidnoj molitvi, unutrašnjem miru i prisustvu Presvete Bogorodice u životu vernika.
Pozivajući se na reči apostola Pavla, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za ponedeljak druge sedmice po Duhovima govori šta čoveku daje snaga da izdrži do kraja, čak i kada olakšanje ne dolazi.
Od 8. juna pravoslavci ulaze u jedan od dva letnja posta koji traje do 12. jula, uz višenedeljno uzdržanje od hrane životinjskog porekla i poziv na molitvu, mir i duhovnu disciplinu uoči praznika Svetih apostola Petra i Pavla.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Karpa i Alfeja po starom i Svetog Teodora Stratilata po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomen Svetog Medarda, biskupa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Od 8. juna pravoslavci ulaze u jedan od dva letnja posta koji traje do 12. jula, uz višenedeljno uzdržanje od hrane životinjskog porekla i poziv na molitvu, mir i duhovnu disciplinu uoči praznika Svetih apostola Petra i Pavla.
Promenljiv početak i fiksni završetak čine ovaj post posebnim u crkvenom kalendaru, a njegova suština ne iscrpljuje se u jelovniku - naglasak je na unutrašnjem preobražaju, molitvi i pričešću kao središtu hrišćanskog života.
Uoči početka posta posvećenog Svetim apostolima Petru i Pavlu, pravoslavni vernici danas se okupljaju u krugu porodice, mole se, praštaju i spremaju srce za vreme uzdržanja, pokajanja i smirenja koje sledi od sutra.
Pozivajući se na reči apostola Pavla, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za ponedeljak druge sedmice po Duhovima govori šta čoveku daje snaga da izdrži do kraja, čak i kada olakšanje ne dolazi.
Od 8. juna pravoslavci ulaze u jedan od dva letnja posta koji traje do 12. jula, uz višenedeljno uzdržanje od hrane životinjskog porekla i poziv na molitvu, mir i duhovnu disciplinu uoči praznika Svetih apostola Petra i Pavla.
Patrijarh jerusalimski i predsednik SAD u razgovoru su otvorili pitanja opstanka hrišćana u Svetoj zemlji, zaštite svetih mesta i statusa koji čuva vekovni poredak u Jerusalimu.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Ovaj dan otkriva retku sliku u bogosluženju: umesto pojedinačnih imena sabira se celo nebo svetih, a ovaj praznik istovremeno označava prelazak u novi crkveni ritam i početak pripreme za Petrovdanski post.
Iguman raletinački podseća da se borba za veru ne vodi spoljašnjim sredstvima, već u čovekovoj unutrašnjosti, gde se odlučuje šta ostaje, a šta se gasi u tami zaborava.