Ne treba vam ništa skupo: od krompira, povrća i malo sira nastaje nezaboravno starinsko jelo koje se u različitim krajevima drugačije zove, ali svuda miriše na dom, tradiciju i ljubav.
U domovima naših baka miris hrane bio je najlepša pozivnica za okupljanje. Nije bilo frižidera punih egzotičnih sastojaka, ali je u svakoj kuhinji bilo dovoljno da se stvori čudo. Od malo krompira, šargarepe, luka i tek ponekog jajeta i sira, nastajala su jela koja su hranila ne samo telo, već i dušu. U različitim krajevima zvali su je drugačije – pita, tepsija, složenac – ali ukus je svuda bio isti: topao, sočan, hrskav i nezaboravan. Dok se Italijani s ponosom kunu u svoju picu, naše bake su s jednakom domišljatošću pravile svoju „seljačku picu“ – jednostavnu, brzu, a neodoljivo ukusnu. Danas vam donosimo jedan takav recept, savršen za ručak ili večeru, koji uz samo nekoliko sastojaka postaje pravo porodično slavlje u plehu.
Sastojci:
3 velika krompira
1 glavica crnog luka
1 šargarepa
1 paprika
2 paradajza
2 jaja
125 ml jogurta
100 g brašna
150 g sira
so, crni biber
ulje
shutterstock.com/MisterBU
Dok se Italijani s ponosom kunu u svoju picu, naše bake su s jednakom domišljatošću pravile svoju „seljačku picu“ – jednostavnu, brzu, a neodoljivo ukusnu
Priprema:
Oljuštite krompir, narendajte ga i stavite u činiju sa vodom da odstoji 15 minuta – to će izvući višak skroba i učiniti pitu hrskavijom. Dok krompir odmara, sitno iseckajte crni luk, narendajte šargarepu i propržite ih zajedno na malo ulja dok ne omekšaju i puste svoju prirodnu slatkoću.
Zatim ocedite rendani krompir i stavite ga u veću činiju. Dodajte mu proprženi luk i šargarepu, posolite, pobiberite i začinite origanom, pa sve pažljivo promešajte kako bi se ukusi sjedinili.
U posebnoj činiji umutite dva jaja, dodajte jogurt i prstohvat soli, a potom postepeno umešajte brašno dok ne dobijete glatku smesu sličnu onoj za palačinke. Tu smesu prelijte preko krompira i povrća i dobro sjedinite sve sastojke.
Pripremljenu masu rasporedite po plehu obloženom papirom za pečenje i lepo poravnajte. Preko smese ravnomerno rasporedite polovinu narendanog kačkavalja. Potom tanko isecite paradajz i papriku na kolutove i poređajte ih po površini, pa sve završite posipanjem preostalog kačkavalja.
Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 180°C oko 10 minuta, dok pita ne porumeni i zamiriše. Kada je gotova, izvadite je iz rerne, pospite seckanim svežim peršunom, isecite na kocke i poslužite dok je topla.
Nekada pripremana u manastirima za goste, danas simbol domaće kuhinje i snalažljivosti – otkrivamo recept i priču iza starog balkanskog paprikaša koji je sačuvao duh tradicije.
Dok su današnje trpeze često pretrpane egzotičnim ukusima, ajmokac – jednostavan sos od belog luka i pilećeg mesa – podseća nas na vreme kada su mirisi iz kuhinje bili najtačniji sat i najlepši poziv za okupljanje oko stola.
Vranjanski propeć nije samo omiljeni doručak naših baka, već i ukus koji vraća mirise ognjišta, dedine ruke u brašnu i toplinu jutra kroz pendžer u kome se prvi dim meša sa pesmom.
Napravite najmekše pecivo bez kvasca, gotovo za manje od pola sata — testo koje se ne čeka, a mami mirisom, ukusom i uspomenama na bake, jutra pod ćebetom i dom koji diše ljubavlju.
U vreme kada se hrana nije bacala, domaćice su znale da i od suvog hleba naprave čudo – evo jednostavnog i ukusnog doručka koji će vas vratiti u toplinu porodične trpeze.
Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.
Društvene mreže, pa i neki sajtovi, puni su „pravila“ koja se predstavljaju kao pravoslavna tradicija. Otkud toliko zabrana, zašto ih ljudi prihvataju kao istinu i šta zapravo poručuje Crkva o postu, praznicima i hrani?
Nešad Durmić iz susednog sela podržao je podizanje pravoslavne crkve brvnare u Priboju, a njegov gest postao je primer dobrosusedstva, poštovanja i pomoći koja prevazilazi verske razlike.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Nekada su ga bake pravile kada u kući nije bilo mnogo namirnica, a danas se ovaj stari đuveč od punjenog krompira vraća na trpezu kao zasitan ručak koji spaja jednostavne sastojke, domaći ukus i duh pravoslavne porodične kuhinje.
Od jednostavnih namirnica nastaje brzo i zasitno jelo koje ne traži iskustvo, a idealno je za porodični obrok kada treba nešto toplo, pouzdano i lako za pripremu.
Od nekoliko skromnih sastojaka nastaje mekano i sočno jelo s kiselim mlekom, koje su domaćice pripremale kad je trebalo brzo, toplo i zasitno rešenje za mrsne dane ili Belu nedelju.
Ovo jelo od jagnjetine, pasulja i suve slanine kuvalo se polako i po tačno utvrđenom običaju - recept sačuvan kroz generacije i danas budi sećanja na pravu domaću kuhinju.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.
Iz knjige „Pravoslavni posni kuvar“ Nade Marković donosimo recept za drugačiji posni obrok na ulju, u kojem se prokelj obavijen hrskavim testom pretvara u ukusno jelo jednostavne pripreme.
Iz starih zapisa pronađenih u manastiru Dragović stigao je recept za neobičnu poslasticu koja otkriva kako su se nekada od jednostavnih sastojaka stvarali ukusi dostojni svečane trpeze.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.
Posetioci će 27. i 28. juna moći besplatno da vide najstariju sačuvanu srpsku ćiriličnu rukopisnu knjigu, dragoceni spomenik duhovnosti, pismenosti i umetnosti koji se retko izlaže javnosti.