Ne treba vam ništa skupo: od krompira, povrća i malo sira nastaje nezaboravno starinsko jelo koje se u različitim krajevima drugačije zove, ali svuda miriše na dom, tradiciju i ljubav.
U domovima naših baka miris hrane bio je najlepša pozivnica za okupljanje. Nije bilo frižidera punih egzotičnih sastojaka, ali je u svakoj kuhinji bilo dovoljno da se stvori čudo. Od malo krompira, šargarepe, luka i tek ponekog jajeta i sira, nastajala su jela koja su hranila ne samo telo, već i dušu. U različitim krajevima zvali su je drugačije – pita, tepsija, složenac – ali ukus je svuda bio isti: topao, sočan, hrskav i nezaboravan. Dok se Italijani s ponosom kunu u svoju picu, naše bake su s jednakom domišljatošću pravile svoju „seljačku picu“ – jednostavnu, brzu, a neodoljivo ukusnu. Danas vam donosimo jedan takav recept, savršen za ručak ili večeru, koji uz samo nekoliko sastojaka postaje pravo porodično slavlje u plehu.
Sastojci:
3 velika krompira
1 glavica crnog luka
1 šargarepa
1 paprika
2 paradajza
2 jaja
125 ml jogurta
100 g brašna
150 g sira
so, crni biber
ulje
shutterstock.com/MisterBU
Dok se Italijani s ponosom kunu u svoju picu, naše bake su s jednakom domišljatošću pravile svoju „seljačku picu“ – jednostavnu, brzu, a neodoljivo ukusnu
Priprema:
Oljuštite krompir, narendajte ga i stavite u činiju sa vodom da odstoji 15 minuta – to će izvući višak skroba i učiniti pitu hrskavijom. Dok krompir odmara, sitno iseckajte crni luk, narendajte šargarepu i propržite ih zajedno na malo ulja dok ne omekšaju i puste svoju prirodnu slatkoću.
Zatim ocedite rendani krompir i stavite ga u veću činiju. Dodajte mu proprženi luk i šargarepu, posolite, pobiberite i začinite origanom, pa sve pažljivo promešajte kako bi se ukusi sjedinili.
U posebnoj činiji umutite dva jaja, dodajte jogurt i prstohvat soli, a potom postepeno umešajte brašno dok ne dobijete glatku smesu sličnu onoj za palačinke. Tu smesu prelijte preko krompira i povrća i dobro sjedinite sve sastojke.
Pripremljenu masu rasporedite po plehu obloženom papirom za pečenje i lepo poravnajte. Preko smese ravnomerno rasporedite polovinu narendanog kačkavalja. Potom tanko isecite paradajz i papriku na kolutove i poređajte ih po površini, pa sve završite posipanjem preostalog kačkavalja.
Pecite u prethodno zagrejanoj rerni na 180°C oko 10 minuta, dok pita ne porumeni i zamiriše. Kada je gotova, izvadite je iz rerne, pospite seckanim svežim peršunom, isecite na kocke i poslužite dok je topla.
Nekada pripremana u manastirima za goste, danas simbol domaće kuhinje i snalažljivosti – otkrivamo recept i priču iza starog balkanskog paprikaša koji je sačuvao duh tradicije.
Dok su današnje trpeze često pretrpane egzotičnim ukusima, ajmokac – jednostavan sos od belog luka i pilećeg mesa – podseća nas na vreme kada su mirisi iz kuhinje bili najtačniji sat i najlepši poziv za okupljanje oko stola.
Vranjanski propeć nije samo omiljeni doručak naših baka, već i ukus koji vraća mirise ognjišta, dedine ruke u brašnu i toplinu jutra kroz pendžer u kome se prvi dim meša sa pesmom.
Napravite najmekše pecivo bez kvasca, gotovo za manje od pola sata — testo koje se ne čeka, a mami mirisom, ukusom i uspomenama na bake, jutra pod ćebetom i dom koji diše ljubavlju.
U vreme kada se hrana nije bacala, domaćice su znale da i od suvog hleba naprave čudo – evo jednostavnog i ukusnog doručka koji će vas vratiti u toplinu porodične trpeze.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 21. nedelju po Duhovima vodi nas kroz vreme i svetinje, pozivajući na molitvu, samopregled i svesnost darova koje primamo svaki dan.
Sezona slava u Srbiji donosi i pitanje koje mnogi vernici svake godine postavljaju – da li se slobodan dan "prenosi" ako krsna slava padne u subotu ili nedelju? Evo jasnog odgovora prema zakonu i crkvenoj tradiciji.
U Sabornom hramu u Novom Sadu služena je sveta liturgija i parastos svim upokojenim pravoslavnim hrišćanima, a posebno postradalima u tragičnom događaju na Železničkoj stanici prošle godine.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Saznajte kako da pripremite jelo koje je nekada bilo nezaobilazno na slavskim trpezama i nedeljnim porodičnim ručkovima, a danas predstavlja pravo kulinarsko blago.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Otkrijte kako da pripremite starinski kolač „na kašike“, sa mirisom kakaa i domaćih jaja, koji spaja generacije, unosi toplinu u vaš dom i postaje nezaobilazna poslastica uz popodnevnu kafu ili prazničnu trpezu.
Ova tradicionalna pita sa mesom i sušenom ovčetinom krasila je nedeljne trpeze u planinskim domaćinstvima, šireći miris koji budi uspomene i donosi osećaj zajedništva.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Sabrani verni narod zajedno sa državnim zvaničnicima u tišini i molitvi odali poštovanje stradalima dok su patrijarhove reči o miru i jedinstvu dirnule srca svih prisutnih.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Ove subote pravoslavni vernici širom srpskih zemalja okupljaju se u hramovima i na grobljima da upale sveće i pomole se za svoje preminule, verujući da molitva spaja žive i upokojene u ljubavi Hristovoj.
U besedi za 21. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da samo Bog ostaje živ i krepak, a da svaka duša prepoznaje tu istinu u sopstvenoj žeđi.