TELO KOJE JE POBEDILO SMRT: Vladika Nikolaj o čudu koje zbunjuje i fascinira
U besedi za četvrtak 3. sedmice Velikog posta Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na Hristovu silu koja ne samo što pobedjuje smrt, nego otvara put svakome ko veruje.
U besedi za četvrtak 4. nedelje Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako Hristos menja običnog čoveka u naslednika, dajući mu moć da vlada sobom, svojim mislima i svetom oko sebe.
Između kolevke i prestola ne stoji samo vreme, već i svest o tome ko smo i kome pripadamo. U besedi za četvrtak 4. nedelje Velikog posta, vladika Nikolaj Velimirović razmatra upravo ovu razliku između onoga koji nosi ime naslednika i onoga koji je rob. Njegove reči ne ostaju u apstrakciji, već pogađaju pravo u srž hrišćanskog poziva: da iznutra uzrastemo do dostojanstva koje nam je darovano, ali koje ne postaje stvarnost bez ličnog podviga.
Dok je našljednik mlad ništa nije bolji od roba. (Gal. 4. 1)
Dok je carević u kolevci, šta je on bolji od sina robova? Niti je telo njegovo bolje, niti misli njegove uzvišenije, niti želje njegove čistije. Kakav je sin carev, takav je i sin robov, takav i sin prosjakov. I za nekoliko godina sin carev ne razlikuje se od sina roba.
Kada pak sin carev poraste i sa punom svešću o svom dostojanstvu primi vlast nad carevinom, a kada sin robov poraste i sa punom svešću podlegne jarmu ropskom, tada se vidi ogromna razlika. Tada se objavljuje jasno da naslednik i rob nisu jednaki, jer rob ima da robuje, a car da gospodari.
Tako je i s hrišćaninom i nehrišćaninom, hoće apostol da kaže. Nehrišćanin robuje prirodi, hrišćanin vlada prirodom. I nehrišćanski period istorije roda ljudskog pokazuje kako je čovek bio rob stihija, rob tela, rob idola i tvorenja. A hrišćanski period istorije roda ljudskog pokazuje kako je čovek gospodar i vlastelin, plemić carskoga roda i naslednik svega.
Čak i oni koji su znali za jednoga istinitog Boga, kao što su bili Izrailjci, nisu bili prema Bogu kao deca i naslednici prema ocu svome, nego kao robovi i sluge prema gospodaru i sudiji.
A kad se navrši vreme, i dođe na zemlju Sin Božji Jedinorodni, On učini da primimo posinaštvo i da Duhom Božjim oslovljavamo Boga: Avva Oče!
Što dođe, braćo, Hristos na zemlju? Da nas učini boljim od robova, da nam da pravo sinova i dužnost gospodara. Pravo sinova jeste da imenom Hristovim zovu Boga Ocem, a dužnost je gospodara da vlada nad sobom, nad svojim telom, nad svojim mislima i željama i nad svom prirodom oko sebe.
Sine Božji Jednorodni, Tvojom milošću i žrtvom mi smo primili posinaštvo; o pomozi nam da ga Tvojom pomoći u čistoti i istini održimo do kraja. Tebi slava i hvala u vekove. Amin.
U besedi za četvrtak 3. sedmice Velikog posta Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na Hristovu silu koja ne samo što pobedjuje smrt, nego otvara put svakome ko veruje.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća zašto je Hristos hrana koju ne smemo zaboraviti i kako Njegova prisutnost svakodnevno hrani misli, srce i volju.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za nedelju 3. sedmice Velikog posta prikazuje kako se Otac može videti jedino kroz Sina, poput svetla koje osvetljava sve što dotakne.
Svaka reč besede Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za sredu 4. sedmice Velikog posta pokazuje da bez prisustva Spasitelja, ni najveći trud ne donosi plod – a s Njim, i najdublja mora postaju izvor blagoslova.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Ne treba očajavati ako na Zadušnice ne možete da odete u crkvu i na grobove svojih najmilijih.
Markijan je bio čtec, a Martirije ipođakon, dok su obojica obavljala i dužnost notara, odnosno sekretara patrijarha.
Važno je znati da sveštenik ne bi trebalo da uslovljava molitvu određenom sumom novca.
Ja dobro znam da nema boljeg mesta, možda zvuči paradoksalno, od bolnice da bi čovek razumeo koliko smo upućeni jedni na druge, koliko smo potrebni jedni drugima, istakao je patrijarh.
Čovek ne može uvek da utiče na postupke drugih ljudi, da spreči neprijatnosti ili promeni ono što mu život donosi, ali može da se trudi da ne dozvoli da ga svaka reč, svađa ili prolazna teškoća udalji od spokojstva.
Obeležavanje Zadušnica trebalo bi da počne odlaskom u crkvu, gde se služi Sveta liturgija i pominju imena preminulih.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Tumačeći reči apostola Petra, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da oni koji najglasnije obećavaju slobodu često sami robuju svojim strastima, pozivajući vernike da po životu, a ne po rečima, prepoznaju lažne učitelje.
U besedi za četvrtak sedmice mitara i fariseja Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se iza spoljne moći često krije unutrašnja praznina, a iza spoljne nemoći snaga koja ne zavisi ni od okolnosti ni od položaja.
U besedi za utorak 20. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj podseća da ljudska moć ima granice, dok se Božja vlast prostire i nad ovim svetom i nad večnošću.
U besedi za ponedeljak 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva šta je Isus Hristos doneo ljudima i kako se otkriva neizmerna ljubav Nebeskog Oca
Ne treba očajavati ako na Zadušnice ne možete da odete u crkvu i na grobove svojih najmilijih.
Važno je znati da sveštenik ne bi trebalo da uslovljava molitvu određenom sumom novca.
Čovek ne može uvek da utiče na postupke drugih ljudi, da spreči neprijatnosti ili promeni ono što mu život donosi, ali može da se trudi da ne dozvoli da ga svaka reč, svađa ili prolazna teškoća udalji od spokojstva.
Čovek često zaboravlja da nije dovoljno samo govoriti o dobru, već da se ono mora pokazati u odnosu prema drugima, naročito onda kada je teško ostati čovek.
Čovek ne može uvek da utiče na postupke drugih ljudi, da spreči neprijatnosti ili promeni ono što mu život donosi, ali može da se trudi da ne dozvoli da ga svaka reč, svađa ili prolazna teškoća udalji od spokojstva.
Obeležavanje Zadušnica trebalo bi da počne odlaskom u crkvu, gde se služi Sveta liturgija i pominju imena preminulih.
Njegovo stradanje dogodilo se u vreme kada su hrišćani bili izloženi strašnim progonima, a pred bezbožnim carem i njegovim zahtevima ostao je nepokolebljiv do poslednjeg trenutka života.
Vest o njegovom upokojenju objavila je Parohija Svete Trojice u Roterdamu.
Svako žrtvoprinošenje je pagansko i nema uporišta u Svetoj nam Crkvi, istakao je otac Milan.
Odnos prema majci i ocu zauzima posebno mesto u hrišćanskom učenju, a jedna od deset Božjih zapovesti upravo nalaže: "Poštuj oca svojega i mater svoju".
Obeležavanje Zadušnica trebalo bi da počne odlaskom u crkvu, gde se služi Sveta liturgija i pominju imena preminulih.