TELO KOJE JE POBEDILO SMRT: Vladika Nikolaj o čudu koje zbunjuje i fascinira
U besedi za četvrtak 3. sedmice Velikog posta Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na Hristovu silu koja ne samo što pobedjuje smrt, nego otvara put svakome ko veruje.
U besedi za četvrtak 4. nedelje Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako Hristos menja običnog čoveka u naslednika, dajući mu moć da vlada sobom, svojim mislima i svetom oko sebe.
Između kolevke i prestola ne stoji samo vreme, već i svest o tome ko smo i kome pripadamo. U besedi za četvrtak 4. nedelje Velikog posta, vladika Nikolaj Velimirović razmatra upravo ovu razliku između onoga koji nosi ime naslednika i onoga koji je rob. Njegove reči ne ostaju u apstrakciji, već pogađaju pravo u srž hrišćanskog poziva: da iznutra uzrastemo do dostojanstva koje nam je darovano, ali koje ne postaje stvarnost bez ličnog podviga.
Dok je našljednik mlad ništa nije bolji od roba. (Gal. 4. 1)
Dok je carević u kolevci, šta je on bolji od sina robova? Niti je telo njegovo bolje, niti misli njegove uzvišenije, niti želje njegove čistije. Kakav je sin carev, takav je i sin robov, takav i sin prosjakov. I za nekoliko godina sin carev ne razlikuje se od sina roba.
Kada pak sin carev poraste i sa punom svešću o svom dostojanstvu primi vlast nad carevinom, a kada sin robov poraste i sa punom svešću podlegne jarmu ropskom, tada se vidi ogromna razlika. Tada se objavljuje jasno da naslednik i rob nisu jednaki, jer rob ima da robuje, a car da gospodari.
Tako je i s hrišćaninom i nehrišćaninom, hoće apostol da kaže. Nehrišćanin robuje prirodi, hrišćanin vlada prirodom. I nehrišćanski period istorije roda ljudskog pokazuje kako je čovek bio rob stihija, rob tela, rob idola i tvorenja. A hrišćanski period istorije roda ljudskog pokazuje kako je čovek gospodar i vlastelin, plemić carskoga roda i naslednik svega.
Čak i oni koji su znali za jednoga istinitog Boga, kao što su bili Izrailjci, nisu bili prema Bogu kao deca i naslednici prema ocu svome, nego kao robovi i sluge prema gospodaru i sudiji.
A kad se navrši vreme, i dođe na zemlju Sin Božji Jedinorodni, On učini da primimo posinaštvo i da Duhom Božjim oslovljavamo Boga: Avva Oče!
Što dođe, braćo, Hristos na zemlju? Da nas učini boljim od robova, da nam da pravo sinova i dužnost gospodara. Pravo sinova jeste da imenom Hristovim zovu Boga Ocem, a dužnost je gospodara da vlada nad sobom, nad svojim telom, nad svojim mislima i željama i nad svom prirodom oko sebe.
Sine Božji Jednorodni, Tvojom milošću i žrtvom mi smo primili posinaštvo; o pomozi nam da ga Tvojom pomoći u čistoti i istini održimo do kraja. Tebi slava i hvala u vekove. Amin.
U besedi za četvrtak 3. sedmice Velikog posta Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na Hristovu silu koja ne samo što pobedjuje smrt, nego otvara put svakome ko veruje.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća zašto je Hristos hrana koju ne smemo zaboraviti i kako Njegova prisutnost svakodnevno hrani misli, srce i volju.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za nedelju 3. sedmice Velikog posta prikazuje kako se Otac može videti jedino kroz Sina, poput svetla koje osvetljava sve što dotakne.
Svaka reč besede Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za sredu 4. sedmice Velikog posta pokazuje da bez prisustva Spasitelja, ni najveći trud ne donosi plod – a s Njim, i najdublja mora postaju izvor blagoslova.
U besedi za utorak 4. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički kroz priču o rimskom upravniku pokazuje kako i verioci ponekad gube korak sa Hristom, kada svetlost Božjih zapovesti bledi pred privlačnošću prolaznog.
U besedi za ponedeljak 4. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako briga za bližnje povezuje zemaljsko i nebesko u jedinstvenom hrišćanskom životu.
U besedi za subotu 3. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da samo poznavanje vere ne donosi spasenje.
U besedi za sredu 3. sedmice Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako iskrena milostinja čisti čoveka i pred Bogom i pred sopstvenom savešću.
Pravoslavna vera nas uči da krst koji nosimo nije samo spoljašnje stradanje, već i unutrašnja borba da sačuvamo dobrotu i milosrđe čak i onda kada smo povređeni.
Kako geopolitička napetost raste, starci sa Svete gore upozoravaju da današnji događaji odjekuju proroštvima Svetog Kozme, Svetog Pajsija i Svetog Porfirija, pozivajući vernike na budnost i nadu.
U jeku međunarodnih tenzija i poremećaja u avio-saobraćaju, hiljade vernika i crkvene delegacije iz Evrope i Bliskog istoka dolaze 22. marta 2026. godine da odaju počast blaženopočivšem vođi Gruzijske crkve.
Otac Arsenije objašnjava kako protivprirodni izbori i nemoral svakodnevno iscrpljuju našu snagu i ugrožavaju budućnost čitavog naroda
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Od razgovora sa ocem do vizije neba i Zemlje - ajeti 6:74-75 otkrivaju moć vere, hrabrosti i unutrašnjeg preispitivanja.
Svi su bili vojvode vizantijskog cara Teofila.
Otac Arsenije objašnjava kako protivprirodni izbori i nemoral svakodnevno iscrpljuju našu snagu i ugrožavaju budućnost čitavog naroda