Vatikan, Izrael, Pojas Gaze, kardinal Pietro Parolin, papa Lav XIV, napad na crkvu, crkva Svete Porodice, katolici u Gazi, Benjamin Netanjahu, hrišćani na Bliskom istoku, granatiranje, verske zajednice, izraelsko-palestinski sukob
Vatikan je izrazio sumnju u izraelske izjave u kojima se tvrdi da je napad na katoličku crkvu u Pojasu Gaze bio greška, potvrdio je kardinal Pietro Parolin na italijanskoj televiziji Rai.
Kardinal i državni sekretar Svete Stolice, drugi po važnosti nakon pape u Vatikanu, zatražio je od Izraela potpuno pojašnjenje u vezi s granatiranjem kada je izraelska vojska pogodila crkvu i pritom ubila troje ljudi.
U napadu na crkvu Svete Porodice u gradu Gazi povređeno je i devet osoba, uključujući italijanskog sveštenika. Prema palestinskim izvorima, u crkvi je bilo smješteno oko 600 raseljenih osoba.
Parolin je rekao da se "s pravom može sumnjati" u izraelske tvrdnje.
U Pojasu Gaze živi 1.000 hrišćana
Tanjug/AP Photo/Nasser Nasser
Njegovi komentari usledili su nakon telefonskog razgovora između pape Lava XIV i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, koji je ranije izrazio "duboko žaljenje".
Wikimedia/Photo Claude TRUONG-NGOC
Pietro Parolin
Parolin je naglasio da Vatikan nije zadovoljan do sada pruženim objašnjenjima.
Što se tiče Izraela, Parolin je poručio:
- Treba da im damo malo vremena, da nam kažu što se zapravo dogodilo - je li to stvarno bila greška, u što se s pravom može sumnjati, ili je namera bila ciljati hrišćansku crkvu, znajući koliko su hrišćanski element umerenosti na Bliskom istoku.
U Pojasu Gaze živi oko 2 miliona ljudi, među njima 1.000 je hrišćana. U Gazi postoje tri crkve, a Crkva Svete Porodice jedino je katoličko mesto bogoslužja.
Novi poglavar Katoličke crkve izazvao je lavinu reakcija nakon otkrića da su američki donatori obećali milijardu evra za izbor „pravog“ pape, dok deficit Svete Stolice prelazi 83 miliona evra.
Emine Erdogan boravila je u Vatikanu gde je održala govor na Papskoj akademiji društvenih nauka u okviru konferencije "Ekonomija zasnovana na bratstvu: Etički multilateralizam".
Vatikan je prošlog meseca saopštio da je teško bolesni Tajkvan Hol, rođen prevremeno hitnim carskim rezom i bez ikakvog pulsa, u potpunosti ozdravio nakon što je jedan lekar prizvao ime davno zaboravljenog španskog sveštenika iz 19. veka.
Od nekadašnja dva poljupca do prepoznatljivog znaka identiteta, ovaj gest prerastao je u potvrdu vere, istorije i pripadnosti – dok isti pravoslavni okvir kod drugih naroda nije dobio isto značenje.
Pravoslavna vera nas uči da krst koji nosimo nije samo spoljašnje stradanje, već i unutrašnja borba da sačuvamo dobrotu i milosrđe čak i onda kada smo povređeni.
Kako geopolitička napetost raste, starci sa Svete gore upozoravaju da današnji događaji odjekuju proroštvima Svetog Kozme, Svetog Pajsija i Svetog Porfirija, pozivajući vernike na budnost i nadu.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Ajeti sure El-Enam (6:63–64), izdvojeni za 17. mart, razotkrivaju unutrašnji preokret između iskrene molitve u opasnosti i brzog zaborava nakon spasa, otvarajući složenu sliku ljudske nedoslednosti.
Ajeti 6:61-62 iz sure El-Enam podsećaju da nijedna duša ne prolazi mimo Allahove volje, da meleki prate svaki trenutak i da svaki vernik mora biti spreman za konačni obračun pred Stvoriteljem.
Jedina muslimanka u predsedničkom telu za verska prava, Samira Munši, podnela je ostavku uz optužbe da američka politika primorava građane da finansiraju rat na Bliskom istoku.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
U besedi za četvrtak 4. nedelje Velikog posta, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako Hristos menja običnog čoveka u naslednika, dajući mu moć da vlada sobom, svojim mislima i svetom oko sebe.
Dva značajna spomena padaju istog dana, pa Tipik nalaže drugačiji raspored kako bi oba bila proslavljena bez skraćivanja i narušavanja bogoslužbenog poretka.