Vatikan, Izrael, Pojas Gaze, kardinal Pietro Parolin, papa Lav XIV, napad na crkvu, crkva Svete Porodice, katolici u Gazi, Benjamin Netanjahu, hrišćani na Bliskom istoku, granatiranje, verske zajednice, izraelsko-palestinski sukob
Vatikan je izrazio sumnju u izraelske izjave u kojima se tvrdi da je napad na katoličku crkvu u Pojasu Gaze bio greška, potvrdio je kardinal Pietro Parolin na italijanskoj televiziji Rai.
Kardinal i državni sekretar Svete Stolice, drugi po važnosti nakon pape u Vatikanu, zatražio je od Izraela potpuno pojašnjenje u vezi s granatiranjem kada je izraelska vojska pogodila crkvu i pritom ubila troje ljudi.
U napadu na crkvu Svete Porodice u gradu Gazi povređeno je i devet osoba, uključujući italijanskog sveštenika. Prema palestinskim izvorima, u crkvi je bilo smješteno oko 600 raseljenih osoba.
Parolin je rekao da se "s pravom može sumnjati" u izraelske tvrdnje.
U Pojasu Gaze živi 1.000 hrišćana
Tanjug/AP Photo/Nasser Nasser
Njegovi komentari usledili su nakon telefonskog razgovora između pape Lava XIV i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, koji je ranije izrazio "duboko žaljenje".
Wikimedia/Photo Claude TRUONG-NGOC
Pietro Parolin
Parolin je naglasio da Vatikan nije zadovoljan do sada pruženim objašnjenjima.
Što se tiče Izraela, Parolin je poručio:
- Treba da im damo malo vremena, da nam kažu što se zapravo dogodilo - je li to stvarno bila greška, u što se s pravom može sumnjati, ili je namera bila ciljati hrišćansku crkvu, znajući koliko su hrišćanski element umerenosti na Bliskom istoku.
U Pojasu Gaze živi oko 2 miliona ljudi, među njima 1.000 je hrišćana. U Gazi postoje tri crkve, a Crkva Svete Porodice jedino je katoličko mesto bogoslužja.
Novi poglavar Katoličke crkve izazvao je lavinu reakcija nakon otkrića da su američki donatori obećali milijardu evra za izbor „pravog“ pape, dok deficit Svete Stolice prelazi 83 miliona evra.
Emine Erdogan boravila je u Vatikanu gde je održala govor na Papskoj akademiji društvenih nauka u okviru konferencije "Ekonomija zasnovana na bratstvu: Etički multilateralizam".
Vatikan je prošlog meseca saopštio da je teško bolesni Tajkvan Hol, rođen prevremeno hitnim carskim rezom i bez ikakvog pulsa, u potpunosti ozdravio nakon što je jedan lekar prizvao ime davno zaboravljenog španskog sveštenika iz 19. veka.
U besedi za sredu 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Žički i Ohridski objašnjava kako se čovekov unutrašnji pogled može neprimetno zamutiti i zašto to utiče na njegovu sposobnost da prepozna istinu.
Suočen sa Dioklecijanom i smrtnim kaznama, Sveti velikomučenik Georgije je izabrao put koji ga je pretvorio u jednu od najmoćnijih figura hrišćanske tradicije.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Georgija – Đurđevdan po starom i Svetog Jova po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Irineja Sremskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Od biblijskih priča do savremenih platformi, šiduhim (provodadžija) pokazuje kako se vera, porodica i potraga za partnerom prepliću u sistemu u kojem se svaka veza vidi kao više od slučajnosti.
Od Biblije i Talmuda do kabale i hrišćanske tradicije, izvori nude različita tumačenja: od Božijeg sluge i nebeskog protivnika do simbola unutrašnjeg nagona i sile tame koja oblikuje razumevanje dobra i zla.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Dok patrijarh carigradski Vartolomej upozorava na nuklearne rizike i posledice rata u Ukrajini, iz Moskve stižu optužbe koje dodatno produbljuju već narušene odnose među crkvenim centrima moći.
Od promocija i predavanja do liturgije i svečane litije, višednevni program donosi bogat sadržaj i centralne događaje koji svake godine okupljaju veliki broj posetilaca.