Ramon Mangold / AFP / Profimedia,Jochynaj/Shutterstock,Nataliia K/Shutterstock
Novi poglavar Katoličke crkve izazvao je lavinu reakcija nakon otkrića da su američki donatori obećali milijardu evra za izbor „pravog“ pape, dok deficit Svete Stolice prelazi 83 miliona evra.
Konklava koja je izabrala papu Lava XIV označila je veliki zaokret Katoličke crkve ka strategiji prikupljanja kapitala, s posebnim fokusom na bogate donatore iz Sjedinjenih Država. Sveta Stolica, uprkos svom nemerljivom religijskom i umetničkom bogatstvu, beleži ogroman deficit. Vatikanov Kancelarijat za ekonomska pitanja potvrdio je da je 2024. godina završena s minusom većim od 83 miliona evra.
Tanjug/Vatican Media via AP
Papa Lav XIV
Amerika plaća – izbor pape otkriva ko vlada Vatikanom
Zaokret Vatikana ka bogatim američkim donatorima nije samo ekonomski, već i politički. Papa Lav XIV gradi novi, ali istovremeno duboko tradicionalni imidž, vraćajući stare ceremonije, stroge kodekse oblačenja i latinski jezik, kako bi pridobio simpatije i naklonost moćnih uticajnih grupa.
Tokom nedelje posvećene američkim donatorima u Rimu, čulo se da su donacije u iznosu i do jedne milijarde evra bile unapred obećane – pod uslovom da bude izabran „pravi“ papa. Tako je i bilo. "Politico Europe" prenosi da su "veliki američki donatori ponovo oduševljeni".
Tanjug/AP Photo/Jeffrey Phelps
Teška senka skandala iz prošlosti
Ekonomska istorija Vatikana prepuna je kontroverzi. Od saradnje sa mafijom i sumnjivih bankarskih transfera, do čuvenog skandala sa kupovinom luksuzne nekretnine u Londonu, koja je dovela do gubitka desetina miliona evra. Papa Franja je pokušao da sprovede reforme, angažujući spoljne revizore poput PwC-a, ali je duboko ukorenjena struktura kurije stalno kočila te promene.
Papa ili generalni direktor?
Papa Lav XIV, s druge strane, bira "realističniji" put – daje više prostora donatorima, smanjuje javnu transparentnost i tako obezbeđuje likvidnost. Sve su glasnije primedbe o sekularizaciji Crkve, dok mnogi ističu da novi poglavar više liči na generalnog direktora humanitarne korporacije nego na duhovnog pastira.
Tanjug/AP Photo/Alessandra Tarantino
Papa Lav XIV
"Uvek postoji način da se nađe novac"
Ova rečenica, pripisana visokom zvaničniku Svete Stolice, izazvala je burne reakcije. Ne samo zato što otkriva razmere finansijske strepnje, već i zato što potvrđuje da duhovne vrednosti padaju u drugi plan. Sa bonusima za službenike kurije, novim ugovorima o nekretninama i nejasnim ekonomskim planovima, novi papa gradi imidž "konzervativnog spasioca".
Crkva ili investicioni fond?
Institut za religijska istraživanja Evrope navodi da se Crkva čini kao da se vraća vremenima kada je novac više oblikovao njenu strukturu nego vera. A sve to u trenutku kada bi poruke o skromnosti, pravdi i distanciranju od materijalnog bogatstva trebalo da odjekuju snažnije nego ikada.
Tanjug/AP Photo/Alessandra Tarantino
Papa Lav XIV
Suština je da se Katolička crkva postepeno pretvara u globalnu organizaciju, gde geopolitika i finansijske mreže imaju ključnu ulogu. Crkva pape Lava više ne inspiriše svojim primerom, već traži poverenje – uz broj bankovnog računa.
Ostaje da se vidi hoće li ovakav pristup doneti „čudo“ koje je Vatikanu potrebno ili će potvrditi reči onih koji govore o početku još jednog mračnog poglavlja u istoriji hrišćanstva.
Sporazum iz 2018. godine, čiji detalji nikada nisu objavljeni, omogućava državnoj Katoličkoj crkvi u Kini određeni uticaj na imenovanje crkvenih lidera, dok je papa zadržao pravo veta na konačan izbor.
Papa, prvi poglavar Rimokatoličke crkve iz SAD, pojavio se na oko sedam minuta na džambotronu stadiona Rejt Fild tokom događaja, koji je organizovala Čikaška nadbiskupija.
Najveći deo tih sredstava od 28 odsto uplaćen je iz Sjedinjenih Američkih Država, domovine novog pape, ali troškovi su znatno premašili prikupljene donacije, tako da je iz fonda te godine izdvojeno 103 miliona evra, saopšteno je iz Vatikana.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.
U mladosti je bio vojnik, a pošto je bio veoma obrazovan i hrabar, veoma se dopao caru Dioklecijanu, koji ga je postavio za načalnika svoje dvorske garde.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Dok su bili na kampovanju, Heder Šmit Jaroč i njen suprug Dominik Jaroč primili su poziv od Hederine sestre Hajdi, koja im je saopštila neočekivanu i uzbudljivu vest.
Za današnju Ameriku, gde se vlada sve više naginje tradicionalnim vrednostima (setimo se posete katoličkog potpredsednika SAD Dž. D. Vensa Vatikanu uoči smrti pape Franje ili svakodnevnih brifinga koje Trampova sekretarka za štampu Kerolajn Livit počinje molitvom), ovo pitanje je ključno. I tu je američka levica već napravila nesrećan gaf.
Poruka iz sure El-Asr, izdvojena za 30. decembar u knjizi „Kuran – 365 odabranih ajeta za svakodnevno čitanje“, podseća kako vera, dobra dela, istina i strpljenje mogu promeniti tok naših izbora.
U ajetima 99:1-8 krije se univerzalna poruka: nijedno delo, koliko god sitno, ne prolazi neprimećeno, a Sudnji dan donosi konačnu meru za svaku ljudsku odluku.
Poljoprivrednik iz Portugala, otac sedmoro dece i čovek koji je druge vodio ka krštenju, tek na pragu 101. godine ostvario je ličnu duhovnu želju koja ga nije napuštala od mladosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Sam čin rađanja deteta nije samo biološki događaj, već duboko duhovni podvig, jer se kroz njega žena udostojava da postane saradnik Božiji u delu stvaranja.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.