Ramon Mangold / AFP / Profimedia,Jochynaj/Shutterstock,Nataliia K/Shutterstock
Novi poglavar Katoličke crkve izazvao je lavinu reakcija nakon otkrića da su američki donatori obećali milijardu evra za izbor „pravog“ pape, dok deficit Svete Stolice prelazi 83 miliona evra.
Konklava koja je izabrala papu Lava XIV označila je veliki zaokret Katoličke crkve ka strategiji prikupljanja kapitala, s posebnim fokusom na bogate donatore iz Sjedinjenih Država. Sveta Stolica, uprkos svom nemerljivom religijskom i umetničkom bogatstvu, beleži ogroman deficit. Vatikanov Kancelarijat za ekonomska pitanja potvrdio je da je 2024. godina završena s minusom većim od 83 miliona evra.
Tanjug/Vatican Media via AP
Papa Lav XIV
Amerika plaća – izbor pape otkriva ko vlada Vatikanom
Zaokret Vatikana ka bogatim američkim donatorima nije samo ekonomski, već i politički. Papa Lav XIV gradi novi, ali istovremeno duboko tradicionalni imidž, vraćajući stare ceremonije, stroge kodekse oblačenja i latinski jezik, kako bi pridobio simpatije i naklonost moćnih uticajnih grupa.
Tokom nedelje posvećene američkim donatorima u Rimu, čulo se da su donacije u iznosu i do jedne milijarde evra bile unapred obećane – pod uslovom da bude izabran „pravi“ papa. Tako je i bilo. "Politico Europe" prenosi da su "veliki američki donatori ponovo oduševljeni".
Tanjug/AP Photo/Jeffrey Phelps
Teška senka skandala iz prošlosti
Ekonomska istorija Vatikana prepuna je kontroverzi. Od saradnje sa mafijom i sumnjivih bankarskih transfera, do čuvenog skandala sa kupovinom luksuzne nekretnine u Londonu, koja je dovela do gubitka desetina miliona evra. Papa Franja je pokušao da sprovede reforme, angažujući spoljne revizore poput PwC-a, ali je duboko ukorenjena struktura kurije stalno kočila te promene.
Papa ili generalni direktor?
Papa Lav XIV, s druge strane, bira "realističniji" put – daje više prostora donatorima, smanjuje javnu transparentnost i tako obezbeđuje likvidnost. Sve su glasnije primedbe o sekularizaciji Crkve, dok mnogi ističu da novi poglavar više liči na generalnog direktora humanitarne korporacije nego na duhovnog pastira.
Tanjug/AP Photo/Alessandra Tarantino
Papa Lav XIV
"Uvek postoji način da se nađe novac"
Ova rečenica, pripisana visokom zvaničniku Svete Stolice, izazvala je burne reakcije. Ne samo zato što otkriva razmere finansijske strepnje, već i zato što potvrđuje da duhovne vrednosti padaju u drugi plan. Sa bonusima za službenike kurije, novim ugovorima o nekretninama i nejasnim ekonomskim planovima, novi papa gradi imidž "konzervativnog spasioca".
Crkva ili investicioni fond?
Institut za religijska istraživanja Evrope navodi da se Crkva čini kao da se vraća vremenima kada je novac više oblikovao njenu strukturu nego vera. A sve to u trenutku kada bi poruke o skromnosti, pravdi i distanciranju od materijalnog bogatstva trebalo da odjekuju snažnije nego ikada.
Tanjug/AP Photo/Alessandra Tarantino
Papa Lav XIV
Suština je da se Katolička crkva postepeno pretvara u globalnu organizaciju, gde geopolitika i finansijske mreže imaju ključnu ulogu. Crkva pape Lava više ne inspiriše svojim primerom, već traži poverenje – uz broj bankovnog računa.
Ostaje da se vidi hoće li ovakav pristup doneti „čudo“ koje je Vatikanu potrebno ili će potvrditi reči onih koji govore o početku još jednog mračnog poglavlja u istoriji hrišćanstva.
Sporazum iz 2018. godine, čiji detalji nikada nisu objavljeni, omogućava državnoj Katoličkoj crkvi u Kini određeni uticaj na imenovanje crkvenih lidera, dok je papa zadržao pravo veta na konačan izbor.
Papa, prvi poglavar Rimokatoličke crkve iz SAD, pojavio se na oko sedam minuta na džambotronu stadiona Rejt Fild tokom događaja, koji je organizovala Čikaška nadbiskupija.
Najveći deo tih sredstava od 28 odsto uplaćen je iz Sjedinjenih Američkih Država, domovine novog pape, ali troškovi su znatno premašili prikupljene donacije, tako da je iz fonda te godine izdvojeno 103 miliona evra, saopšteno je iz Vatikana.
U besedi vladike Nikolaja Velimirovića o proroku Isaiji otkrivaju se dramatične vizije, proročanstva koja su se obistinila i život položen za nepokolebljivo svedočenje istine.
Pratite kalendar dana na vodi, ulju i ribi, otkrijte praktične recepte za doručak, ručak i večeru i produbite svoje duhovno iskustvo tokom ovog svetog perioda.
Pravoslavna crkva oduvek je nudila drugačiji pogled na čoveka – ne samo kao telesno i psihološko biće, već kao biće koje svoje ispunjenje pronalazi u zajednici sa Bogom.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Dok su bili na kampovanju, Heder Šmit Jaroč i njen suprug Dominik Jaroč primili su poziv od Hederine sestre Hajdi, koja im je saopštila neočekivanu i uzbudljivu vest.
Za današnju Ameriku, gde se vlada sve više naginje tradicionalnim vrednostima (setimo se posete katoličkog potpredsednika SAD Dž. D. Vensa Vatikanu uoči smrti pape Franje ili svakodnevnih brifinga koje Trampova sekretarka za štampu Kerolajn Livit počinje molitvom), ovo pitanje je ključno. I tu je američka levica već napravila nesrećan gaf.
Prvi papa sa američkim državljanstvom izazvao je pravu pravnu buru: Kongres razmatra zakon koji bi ga oslobodio svih finansijskih i pravnih obaveza prema SAD tokom pontifikata – uključujući i moguće tužbe protiv Katoličke crkve.
U Lekelu kod Tepelena, na jugu Albanije, vatrena stihija pretvorila je u pepeo pravoslavni hram iz 1800, dok su eksplozije bombi unele dodatnu paniku među meštane koji su bežali iz svojih domova.
Opštežiće se svakako vezuje za drevno monaško predanje, a idioritmijski poredak je karakterističan za prelomne istorijske trenutke, doba pozne Vizantije i period turske vlasti.
Taj 3. maj 2023. promenio je sve - u životima porodica nastradalih, u obrazovnom sistemu, ali i u društvenoj svesti o bezbednosti, roditeljstvu i mentalnom zdravlju mladih.
U besedi za 9. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da nas očekuje trenutak koji će zauvek razdvojiti pravedne od nepravednih, radost od žalosti, svetlost od tame — i da nas taj čas može zateći nespremne.