U istoj izjavi naglasio je i važnost slobodnog i nezavisnog novinarstva.
Papa Lav XIV poručio je da katolička crkva ne sme da toleriše nijedan oblik zlostavljanja, se*sualnog ili bilo kog drugog, u svom prvom javnom komentaru o svešteničkim skandalima koji godinama potresaju Crkvu širom sveta, prenosi Gardian.
U saopštenju koje je pročitano na izvođenju pozorišne predstave o novinarki koja je bila izložena uznemiravanju dok je istraživala zlostavljanja unutar moćne katoličke zajednice, papa Lav istakao je da je nužno razviti kulturu prevencije unutar cele Crkve, kulturu koja ne toleriše nikakav oblik zlostavljanja, bilo da se radi o zloupotrebi moći ili autoriteta, savesti, duhovnosti ili se*sualnog zlostavljanja.
U istoj izjavi naglasio je i važnost slobodnog i nezavisnog novinarstva.
- Gde god se novinar ućutka, slabi demokratska duša jednog naroda. Braniti slobodno i etično novinarstvo nije samo čin pravde, već i dužnost svih onih koji teže snažnoj i efikasnoj demokratiji - poručio je on.
Tanjug/AP Photo/Alessandra Tarantino
Papa Lav XIV
Njegove su reči u oštrom kontrastu s istupima nekih biskupa, uključujući i one iz SAD-a, domovine pape Lava, koji su u prošlosti kritikovali medijsko izveštavanje o skandalima u vezi sa se*sualnim zlostavljanjem i zataškivanjima unutar Crkve koja su obežila decenije i ostavila hiljade žrtava širom sveta.
Izjava dolazi i nakon što su grupe preživelih žrtava zlostavljanja izrazile zabrinutost zbog izbora pape Lava, koji je 8. maja nasledio preminulog papu Franja.
Papa Lav XIV poručio je da Crkva mora hitno da obnovi svoju predanost zaštiti maloletnika i ranjivih osoba. Njegova izjava objavljena je tokom izvođenja pozorišne predstave "Proyecto Ugaz" u Limi, u Peruu, koja odaje počast novinarki Paoli Ugaz.
Dok su bili na kampovanju, Heder Šmit Jaroč i njen suprug Dominik Jaroč primili su poziv od Hederine sestre Hajdi, koja im je saopštila neočekivanu i uzbudljivu vest.
Papa, prvi poglavar Rimokatoličke crkve iz SAD, pojavio se na oko sedam minuta na džambotronu stadiona Rejt Fild tokom događaja, koji je organizovala Čikaška nadbiskupija.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Duhovni vođa srpskog naroda traži hitnu intervenciju međunarodne zajednice kako bi se sprečila primena zakona koji preti školama, bolnicama i opstanku srpskog naroda.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Simeona Novog Bogoslova po starom i Blagovesti po novom kalendaru. Katolici slave Navještenje (Blagovesti), dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
U Vranju je služen pomen stradalima, dok su reči poglavara Srpske pravoslavne crkve o ubijenim devojčicama, izgubljenom miru i savesti čovečanstva otvorile pitanje - kuda ide svet ako zaboravi vrednost života.