Slavni glumac i reditelj primio je blagoslov igumana Metodija, napio se blagoslovene vode koja nikada ne presušuje, poškropio se i prekrstio, ostavljajući za sobom glamur sveta pred večnom tišinom Carske Lavre.
Poznati holivudski glumac, reditelj i producent Mel Gibson napustio je manastir Hilandar, gde je stigao tiho i bez pompe, kako dolikuje, uoči Vidovdana, 27. juna, u jednoj od najdubljih i najtiših poseta koje je ovo sveto mesto zabeležilo poslednjih godina.
Blagoslov igumana i voda Svetog Save
Pred polazak sa Svete Gore, Mel Gibson je primio blagoslov od igumana Hilandara, arhimandrita Metodija. Potom je prišao čuvenom bunaru Svetog Save, napio se njegove hladne i blagoslovene vode, poškropio se njome i prekrstio, u tišini koja je govorila više od hiljadu reči.
Bunar Svetog Save nalazi se u porti manastira Hilandara. Prema predanju, iskopao ga je lično Sveti Sava početkom 13. veka. Kada je Hilandaru zatrebala voda, Sveti Sava je pokazao mesto i rekao monasima:
– Ovde kopajte, i ovde ćete naći vodu.
I zaista, ubrzo je potekla čista, hladna voda koja do danas nikada nije presušila. Za monahe i hodočasnike, bunar Svetog Save nije samo praktičan izvor, već i simbol duhovne žeđi, vere i Božije blagodatne pomoći.
Shutterstock/vlas2000
Bunar Svetog Save u Hilandaru
Voda kao blagoslov za put
Hodočasnici koji dolaze na Hilandar i danas piju ovu vodu, verujući da donosi zdravlje i duhovnu snagu. Mnogi se njome poškrope i prekrste, tražeći zaštitu na putu kroz život. Tako je i Mel Gibson, pre nego što je napustio manastir, uzeo gutljaj vode, prekrstio se i tiho otišao.
Snaga tišine i svetinje
Njegov gest svedoči o dubini duhovnog iskustva koje je poneo sa Svete gore. Za njega, kao i za sve koji dolaze u Hilandar, voda iz bunara Svetog Save ostaje podsetnik da ono što je Bog jednom blagoslovio traje večno, a tišina svetinje jača je od buke sveta.
Učenici i profesori Bogoslovije Svetih Kirila i Metodija našli su se u Hilandaru, gde im je mitropolit raško-prizrenski otvorio vrata duhovnog života koji se ne predaje pred tablom, već doživljava u molitvi i tišini Svetogorske lavre.
Proslavljeni holivudski glumac, reditelj i producent stigao je u srpsku carsku lavru na Svetoj gori, gde će dočekati jedan od najvećih srpskih praznika – Vidovdan.
Slavni glumac i reditelj proveo je Vidovdan među monasima, slušajući o Kosovskom zavetu i žrtvi Svetog kneza Lazara, a iguman mu je otkrio tajne duhovnosti koje će uticati na njegov novi film „Vaskrsenje“.
Ovaj rukopis nastao je samo nekoliko decenija nakon originalnog pisanja Jevanđelja, što ga čini jednim od najznačajnijih novozavetnih otkrića do danas.
Otac Onufrije Hilandarac u svojoj knjizi „Svetogorski kuvar s pričama“ otkrio je kako nastaje ovaj skroman hleb s prazilukom koji je vekovima hranio bratstvo.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
Svenoćno bogosluženje, pesma hilandarskih monaha i miris tamjana ispunili su lavru dok su poklonici iz raznih zemalja slavili svog ktitora koji je verom i delom utisnuo neizbrisiv pečat u srpsku istoriju i duhovnost
Divac je na Svetu goru došao zajedno sa članovima Upravnog odbora i saradnicima fondacije – Čuvajmo Hilandar fondacija SAD, a sastao se sa arhimandritom Metodijem i monasima srpske carske lavre.
Ovaj rukopis nastao je samo nekoliko decenija nakon originalnog pisanja Jevanđelja, što ga čini jednim od najznačajnijih novozavetnih otkrića do danas.
U iskrenom i nenametljivom promišljanju, otac Hrizostom Filipesku razotkriva kako se iz gomile protivrečnih sudova rađa i pritisak koji svaki sveštenik nosi, pokazujući koliko su brzopleti utisci često daleko od istine o njegovom pozivu.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 27. četvrtak po Duhovima pokazuje kako istina i ljubav oslobađaju od lažnih uticaja i vode ka unutrašnjem miru i duhovnom rastu.
Pravoslavci danas proslavljaju Prepodobnomučenika Stefana Novog po starom kalendaru, a po novom kalendaru Prepodobnog Danila Stolpnika. Katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi.