Na inicijativu predsednika Republike Srpske - Milorada Dodika, priprema se projekat rekonstrukcije hilandarskog pirga kralja Milutina iz 14. veka.
Pirg kralja Milutina
Ovaj pirg se prvi put pominje sredinom XVI veka kao Kavalirov pirg. Tek od kraja XIX veka se počeo nazivati Milutinov pirg, što se održalo do danas. Ko je bio Kavalar(os), odnosno Kavalar ili kavolar, teško je reći, ima značenje reči "konjanik", pretpostavlja se da se naziv pirg odnosi na jednog pronijara koji je imao doživotni posed zbog službe caru Dušanu, a za koga se zna da je održavao veze sa svetogorskim manastirima. Po tome se može zaključiti, uz rezervu, da je Kavalirov pirg obnovljen i dograđenn oko 1350 godine pošto je postavljen na temeljima starije građevine, jer je temelj pirga datovan na početak 13.veka.
Pirg je pravougaone osnove kojeg sačinjavaju prizemlje i pet spratova koji su povezani spiralnim stepeništem. Na poslednjem spratu se nalazila crkvica u kojoj su se donedavno videli tragovi živopisa. Pirg je svetogorskog tipa sa pilastrima povezanim lukovima (izidanom opekom).Oko pirga je bio konak i kelija koji su nestali oko 1930 god. Ispred pirga se nalazi česma, Agiazma koja je izgrađena oko 1700 godine. Do danas se pirg sačuvao ceo, za razliku od kule u Hrusiji, piše hilandar.info.
Takođe, radi se i na dokumentarnom filmu sa radnim nazivom "Ćebence oca Mitrofana Hilandarca“.
Ko je bio monah Mitrofan - lik po kome će se snimiti dokumentarni film
Inače, monah Mitrofan je usnuo 1999. godine u Hilandaru i bio je jedan od najobrazovanijih monaha.
Posebno se posvećivao haritativnoj delatnosti i dobrotvornim poduhvatima Hilandara. Osmislio je poduhvat deljenja paketa za porodilje u prvim mesecima nakon porođaja. Veliki broj tih paketa je dospeo u Republiku Srpsku, a u paketima se nalazilo i ćebence, po kom će dokumentarni film poneti naziv.
Predsednik Komisije - Marko Romić je istakao da je cilj Komisije održavanje institucionalnih veza i kontakata sa Svetim manastirom Hilandarom, ali i očuvanje dragocenog kulturno - istorijskog nasleđa.
Printscreen/Youtube/Sveti manastir Hilandar
Hilandarski iguman Metodije
Hilandarski iguman Metodije je naveo da je riznica manastira Hilandara jedina srpska institucija sa osmovekovnim trajanjem, kao i da će se Komisija truditi da tu baštinu očuva i doprinese njenom prezentovanju.
Na praznik svetih Kirila i Metodija arhimandritu Metodiju uručen je Krst vožda Đorđa Stratimirovića, odlikovanje koje je povezalo Svetu goru, Sremske Karlovce i istorijsko sećanje na slavnog vojvodu iz Srpske Vojvodine.
Na praznik Vaznesenja Gospodnjeg, u prisustvu vernika i predstavnika vlasti, soveštani su temelji hrama Hrista Spasitelja koji će, kako je poručeno, svedočiti veru, ljubav i identitet srpskog naroda u ovom delu Republike Srpske.
Arhimandrit Metodije prvi put u istoriji posetio je Mitropoliju dabrobosansku, donevši blagoslov sa Svete gore, a njegov dolazak dočekan je sa dubokim poštovanjem, molitvenim sabranjem i dodelom najvišeg crkvenog priznanja.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Hristovoj svetlosti na gori Tavor i podsetio vernike da vera nije samo svedočanstvo o prošlom događaju, već poziv da dopustimo Božjoj ljubavi da preobražava, izbavlja i isceljuje naš život.
Od osvećenih plodova i litija do neobičnih običaja u različitim zemljama, iza ovog praznika krije se priča mnogo dublja od onoga što se vidi na prvi pogled.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Na ulazu u manastir stoje uputstva koja nisu puka pravila ponašanja, već deo viševekovnog poretka Svete Gore. Zašto se određene navike ostavljaju pred kapijom Atosa i kakvu poruku Epistati upućuju poklonicima?
Od Svetog Save i Stefana Nemanje preko Trojeručice i rukopisa do požara koji umalo nije promenio sudbinu - priča o svetom mestu koje više od osam vekova traje između istorije, vere i monaškog života.
Tokom krštenja beogradskog studenta 1980. godine, na njegovoj glavi se, pred svedocima i objektivom, pojavio neobičan znak - događaj koji se i danas pamti kao jedno od najupečatljivijih svedočenja sa Svete gore
Teološki odgovor na ovo pitanje otkriva neverovatnu Hristovu pedagošku mudrost, ali i potresnu brigu za čoveka - čak i za onoga koji će ga na kraju izdati.
U besedi za sredu 12. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni filosofija, ni umetnost, ni kultura, niti bilo koje zemaljsko dostignuće ne mogu dosegnuti visinu Crkve Hristove.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Na ovaj dan hramovi su puni vernika i grožđa, ali iza ovog praznika krije se mnogo dublja poruka: događaj na gori Tavor otkriva tajnu Hristove slave i nosi snažnu pouku za život svakog hrišćanina.
U besedi za sredu 12. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni filosofija, ni umetnost, ni kultura, niti bilo koje zemaljsko dostignuće ne mogu dosegnuti visinu Crkve Hristove.
Probajte riblji paprikaš po receptu iz „Srbskog kuvara“, jeromonaha Jeroteja Draganovića, pročitajte molitvu Presvetoj Bogorodici za sredu i duhovno se nadahnite poukom Svetog Porfirija Kavsokalivita.