Na praznik svetih Kirila i Metodija arhimandritu Metodiju uručen je Krst vožda Đorđa Stratimirovića, odlikovanje koje je povezalo Svetu goru, Sremske Karlovce i istorijsko sećanje na slavnog vojvodu iz Srpske Vojvodine.
Na praznik svetih ravnoapostolnih prosvetitelja Slovena, Kirila i Metodija, kada Crkva proslavlja svetlost pismenosti i duhovne prosvete, u porti drevnog manastira Hilandara dogodio se trenutak duboko simboličan – igumanu ove svetinje, arhimandritu Metodiju, uručen je Krst vožda Đorđa Stratimirovića, jedno od najviših priznanja dodeljenih u znak blagodarnosti za služenje Bogu, Crkvi i rodu.
Odlikovanje je stiglo s arhijerejskim blagoslovom vladike sremskog Vasilija, povodom prenosa i sahrane posmrtnih ostataka srpskog vojvode Đorđa Stratimirovića u porti manastira Vavedenja Presvete Bogorodice u Sremskim Karlovcima – manastira koji je još od 1559. godine istorijski metoh Hilandara. Upravo iz te svetinje vekovima su monasi kretali na put ka Svetoj gori, ka Hilandaru, noseći u srcu zavet svetosavlja.
U ime Odbora za povratak posmrtnih ostataka slavnog vojvode u Otadžbinu, odlikovanje je igumanu Metodiju uručeno od strane predsednika Odbora, Aleksandra Đurđeva, i ostalih članova delegacije. U obrazloženju nagrade istaknuto je da se priznanje dodeljuje iz duboke zahvalnosti za samopregorno služenje igumana Metodija u duhu svetosavske duhovnosti, za njegov trud u očuvanju srpskog identiteta u rasejanju, ali i za poseban doprinos očuvanju duhovne i istorijske baštine Vojvodine.
Tanjug Zoran Žestić
Iguman Metodije
U ličnosti arhimandrita Metodija prepoznato je tiho i istrajno svedočenje vere koje spaja sve krajeve srpskog naroda u jednu duhovnu celinu – od Hilandara na Svetoj gori, preko Sremskih Karlovaca, do rasejanja širom sveta. U njemu se, kako navode članovi Odbora, nastavlja ono što je vojvoda Stratimirović započeo oružjem, a Crkva nastavila molitvom – borba za očuvanje srpskog bića, slobode i pravoslavne vere.
Podsećanja radi, general Đorđe Stratimirović bio je znameniti vojni i politički vođa Srba u Vojvodini tokom Revolucije 1848. godine. Na čelu šajkaških dobrovoljaca izvojevao je slavnu pobedu nad mađarskom vojskom u Pančevu, 12. juna iste godine, čime je odbranjena tek proglašena Srpska Vojvodina. Kasnije, kao diplomata, služio je interesima naroda i hrišćanstva sve do svoje smrti u Beču 1908. godine. Njegova poslednja želja, zapisana u memoarima Uspomene, bila je da počiva u Sremskim Karlovcima – što je, posle više od jednog veka, i ispunjeno.
Na praznik svetitelja čije ime nosi i sam iguman Metodije, ova simbolična nagrada ne predstavlja samo odlikovanje, već i most između svetovne borbe za narod i duhovnog pregnuća za večnost. U Krstu vožda Stratimirovića Hilandar je još jednom povezan sa Sremskim Karlovcima, a srpski narod podsetio da je njegovo istinsko jedinstvo u veri, istoriji i svetosavskom zavetu.
Arhimandrit Metodije iz srpske carske lavre na Svetoj gori poručuje da uzdržanje nije samo telesni podvig, već poziv na unutrašnju promenu kroz praštanje, milosrđe i ljubav prema bližnjima.
U donjoj zoni Dohije nalazi se vešernica za pranje posteljine monaha i gostiju, kao i ostava za potrebe ambulante (smeštaj medicinske opreme i lekova).
Pod svetlošću kandila i uz drevne psalame, monasi uzdižu molitve povodom Blagovesti Presvete Bogorodice – jednog od najvećih hrišćanskih praznika koji vekovima okuplja vernike u tišini i sabranosti.
U tišini i molitvi Svete gore, bratstvo carske lavre sprema se za noć vaskrsenja – nove sveće se ukrašavaju, saborni hram prekriva se mirisnim cvećem, dok se hleb artos priprema za jutro koje donosi pobedu života nad smrću.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
Divac je na Svetu goru došao zajedno sa članovima Upravnog odbora i saradnicima fondacije – Čuvajmo Hilandar fondacija SAD, a sastao se sa arhimandritom Metodijem i monasima srpske carske lavre.
Slavni glumac i reditelj primio je blagoslov igumana Metodija, napio se blagoslovene vode koja nikada ne presušuje, poškropio se i prekrstio, ostavljajući za sobom glamur sveta pred večnom tišinom Carske Lavre.
Slavni glumac i reditelj proveo je Vidovdan među monasima, slušajući o Kosovskom zavetu i žrtvi Svetog kneza Lazara, a iguman mu je otkrio tajne duhovnosti koje će uticati na njegov novi film „Vaskrsenje“.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Klimenta po starom kalendaru i Prepodobnog Patapija Tebanskog po novom, katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.