Pod svetlošću kandila i uz drevne psalame, monasi uzdižu molitve povodom Blagovesti Presvete Bogorodice – jednog od najvećih hrišćanskih praznika koji vekovima okuplja vernike u tišini i sabranosti.
Večeras, na Svetoj gori atonskoj, služi se svečano svenoćno bdenje uoči Blagovesti Presvete Bogorodice, jednog od najuzvišenijih praznika u pravoslavnoj crkvi. Molitve ispunjavaju manastirske hramove i skitove Svete gore. Ova noć posvećena je blagodatnoj proslavi, kada se, u svečanoj i pobožnoj atmosferi, služi svenoćno bdenje, kroz koje pravoslavni vernici i monaške zajednice proslavljaju ovaj sveti događaj – Blagovest, koji označava trenutak Božanskog obećanja i početak spasenja čitavog sveta.
U manastiru Vatopedu, jednom od najpoznatijih i najuglednijih svetogorskih manastira, centralna proslava Blagovesti nosi posebnu duhovnu težinu. Na večernjoj službi, koju služi mitropolit Soluna Filotej, prisutni su monasi i vernici, kako sa same Svete gore, tako i iz drugih krajeva, okupljeni u molitvenoj sabranosti. Saborni hram ovog manastira, posvećen Presvetoj Bogorodici, proslavlja svoju slavu, koja nije samo bogoslužbeni trenutak, već i izraz duboke duhovne zajednice, čiji se koreni sežu vekovima unazad. U čast Presvete Bogorodice, čuva se sedam čudotvornih ikona – simbola Njene neprekidne prisutnosti i zaštite nad svetogorskom bratijom, koja je pod njenim svetlim okriljem kroz istoriju.
Po drevnom i svetogorskom ustrojstvu, upravo na Blagovesti, igumanski štap u Vatopedu, na znak jedinstva i bratoljublja, privremeno preuzima iguman Hilandara, čime se osnažuje duboka veza među srpskim i grčkim svetogorskim bratstvima, u senci Bogorodičine milosti.
Pored Vatopeda, i manastir Filotej, takođe posvećen Presvetoj Bogorodici, slavi Blagovesti sa posebnim pobožnostima. Bdenje služi episkop Polistilosa, Sofronije, koji je doputovao iz Severne Grčke kako bi učestvovao u ovoj svetoj proslavi. Filotej je, kao i mnogi drugi manastiri na Svetoj gori, duboko ukorenjen u tradiciji ovog praznika, a ove noći, uz molitve, himne i liturgijske obrede, svečanost dostiže svoj duhovni vrhunac.
Shuttertock
Svenoćno bdenje služi se samo uoči velikih praznika
Svenoćno bdenje na Svetoj gori ne obavlja se samo u velikim manastirima, već i u brojnim skitovima, kelijama i kalivama u Karuliji, Kapsaliju i Novoj Skiti. U tim tihim mestima monasi čitaju i pevaju psalme, slaveći Presvetu Bogorodicu u duhu svetootačke i svetosavske tradicije. I u skromnim svetogorskim prostorima, svečanost je utkana u duboku duhovnu tišinu i svetlost kandila, stvarajući utisak nebeskog grada, gde se molitve uznose sa nadom, smirenjem i verom, do ranih jutarnjih sati.
U ovom svetom okupljanju, blaga svetlost lampi, zvuci psalama i tiha molitva za Božansko spasenje prepliću se u jedinstvenom nebeskom jeziku, koji neprestano poziva verne na pokajanje, hvalu i ljubav prema Majci Božijoj. Agripe (duži bogoslužbeni delovi nakon večernje službe) trajaće do svitanja, a zatim će uslediti jutarnji hvalospevi i svečana trpeza, čineći ovu noć potpunim duhovnim doživljajem, ispunjenim nadom i Božanskom milošću.
Blagovest Presvete Bogorodice na Svetoj gori nije samo dogmatski temelj, već i živa poruka nade. Nade koja se prenosi kroz vekove, unoseći u svet svetlost Božje blagovesti i pružajući vernicima snagu, utehu i sigurnost u veri.
U međuvremenu je osnovao bratstvo "Sveti Martin", udruženje hrišćanskih umetnika koje danas broji oko 700 članova. Urednik je časopisa "Sveta umetnost" i autor nekoliko knjiga.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Na ulazu u manastir stoje uputstva koja nisu puka pravila ponašanja, već deo viševekovnog poretka Svete Gore. Zašto se određene navike ostavljaju pred kapijom Atosa i kakvu poruku Epistati upućuju poklonicima?
Sveta uprava zahteva da grčki nedeljnik demantuje sporne navode i objavi njen odgovor u celosti, na istom mestu gde je objavljen tekst o Manastiru Svete Katarine na Sinaju.
Broj 13 u pojedinim predanjima povezuje se sa Tajnom večerom, na kojoj je, prema hrišćanskom predanju, bilo 13 učesnika, dok se petak dovodi u vezu sa danom Hristovog stradanja.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.