Pod svetlošću kandila i uz drevne psalame, monasi uzdižu molitve povodom Blagovesti Presvete Bogorodice – jednog od najvećih hrišćanskih praznika koji vekovima okuplja vernike u tišini i sabranosti.
Večeras, na Svetoj gori atonskoj, služi se svečano svenoćno bdenje uoči Blagovesti Presvete Bogorodice, jednog od najuzvišenijih praznika u pravoslavnoj crkvi. Molitve ispunjavaju manastirske hramove i skitove Svete gore. Ova noć posvećena je blagodatnoj proslavi, kada se, u svečanoj i pobožnoj atmosferi, služi svenoćno bdenje, kroz koje pravoslavni vernici i monaške zajednice proslavljaju ovaj sveti događaj – Blagovest, koji označava trenutak Božanskog obećanja i početak spasenja čitavog sveta.
U manastiru Vatopedu, jednom od najpoznatijih i najuglednijih svetogorskih manastira, centralna proslava Blagovesti nosi posebnu duhovnu težinu. Na večernjoj službi, koju služi mitropolit Soluna Filotej, prisutni su monasi i vernici, kako sa same Svete gore, tako i iz drugih krajeva, okupljeni u molitvenoj sabranosti. Saborni hram ovog manastira, posvećen Presvetoj Bogorodici, proslavlja svoju slavu, koja nije samo bogoslužbeni trenutak, već i izraz duboke duhovne zajednice, čiji se koreni sežu vekovima unazad. U čast Presvete Bogorodice, čuva se sedam čudotvornih ikona – simbola Njene neprekidne prisutnosti i zaštite nad svetogorskom bratijom, koja je pod njenim svetlim okriljem kroz istoriju.
Po drevnom i svetogorskom ustrojstvu, upravo na Blagovesti, igumanski štap u Vatopedu, na znak jedinstva i bratoljublja, privremeno preuzima iguman Hilandara, čime se osnažuje duboka veza među srpskim i grčkim svetogorskim bratstvima, u senci Bogorodičine milosti.
Pored Vatopeda, i manastir Filotej, takođe posvećen Presvetoj Bogorodici, slavi Blagovesti sa posebnim pobožnostima. Bdenje služi episkop Polistilosa, Sofronije, koji je doputovao iz Severne Grčke kako bi učestvovao u ovoj svetoj proslavi. Filotej je, kao i mnogi drugi manastiri na Svetoj gori, duboko ukorenjen u tradiciji ovog praznika, a ove noći, uz molitve, himne i liturgijske obrede, svečanost dostiže svoj duhovni vrhunac.
Shuttertock
Svenoćno bdenje služi se samo uoči velikih praznika
Svenoćno bdenje na Svetoj gori ne obavlja se samo u velikim manastirima, već i u brojnim skitovima, kelijama i kalivama u Karuliji, Kapsaliju i Novoj Skiti. U tim tihim mestima monasi čitaju i pevaju psalme, slaveći Presvetu Bogorodicu u duhu svetootačke i svetosavske tradicije. I u skromnim svetogorskim prostorima, svečanost je utkana u duboku duhovnu tišinu i svetlost kandila, stvarajući utisak nebeskog grada, gde se molitve uznose sa nadom, smirenjem i verom, do ranih jutarnjih sati.
U ovom svetom okupljanju, blaga svetlost lampi, zvuci psalama i tiha molitva za Božansko spasenje prepliću se u jedinstvenom nebeskom jeziku, koji neprestano poziva verne na pokajanje, hvalu i ljubav prema Majci Božijoj. Agripe (duži bogoslužbeni delovi nakon večernje službe) trajaće do svitanja, a zatim će uslediti jutarnji hvalospevi i svečana trpeza, čineći ovu noć potpunim duhovnim doživljajem, ispunjenim nadom i Božanskom milošću.
Blagovest Presvete Bogorodice na Svetoj gori nije samo dogmatski temelj, već i živa poruka nade. Nade koja se prenosi kroz vekove, unoseći u svet svetlost Božje blagovesti i pružajući vernicima snagu, utehu i sigurnost u veri.
U međuvremenu je osnovao bratstvo "Sveti Martin", udruženje hrišćanskih umetnika koje danas broji oko 700 članova. Urednik je časopisa "Sveta umetnost" i autor nekoliko knjiga.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Kulinarski tim Artis centra rekonstruisao je jelo nadahnuto srednjovekovnom kuhinjom, a završni premaz od meda i crnog vina daje mesu rubinsku, hrskavu koricu.
Na ulazu u manastir stoje uputstva koja nisu puka pravila ponašanja, već deo viševekovnog poretka Svete Gore. Zašto se određene navike ostavljaju pred kapijom Atosa i kakvu poruku Epistati upućuju poklonicima?
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.