Pod svetlošću kandila i uz drevne psalame, monasi uzdižu molitve povodom Blagovesti Presvete Bogorodice – jednog od najvećih hrišćanskih praznika koji vekovima okuplja vernike u tišini i sabranosti.
Večeras, na Svetoj gori atonskoj, služi se svečano svenoćno bdenje uoči Blagovesti Presvete Bogorodice, jednog od najuzvišenijih praznika u pravoslavnoj crkvi. Molitve ispunjavaju manastirske hramove i skitove Svete gore. Ova noć posvećena je blagodatnoj proslavi, kada se, u svečanoj i pobožnoj atmosferi, služi svenoćno bdenje, kroz koje pravoslavni vernici i monaške zajednice proslavljaju ovaj sveti događaj – Blagovest, koji označava trenutak Božanskog obećanja i početak spasenja čitavog sveta.
U manastiru Vatopedu, jednom od najpoznatijih i najuglednijih svetogorskih manastira, centralna proslava Blagovesti nosi posebnu duhovnu težinu. Na večernjoj službi, koju služi mitropolit Soluna Filotej, prisutni su monasi i vernici, kako sa same Svete gore, tako i iz drugih krajeva, okupljeni u molitvenoj sabranosti. Saborni hram ovog manastira, posvećen Presvetoj Bogorodici, proslavlja svoju slavu, koja nije samo bogoslužbeni trenutak, već i izraz duboke duhovne zajednice, čiji se koreni sežu vekovima unazad. U čast Presvete Bogorodice, čuva se sedam čudotvornih ikona – simbola Njene neprekidne prisutnosti i zaštite nad svetogorskom bratijom, koja je pod njenim svetlim okriljem kroz istoriju.
Po drevnom i svetogorskom ustrojstvu, upravo na Blagovesti, igumanski štap u Vatopedu, na znak jedinstva i bratoljublja, privremeno preuzima iguman Hilandara, čime se osnažuje duboka veza među srpskim i grčkim svetogorskim bratstvima, u senci Bogorodičine milosti.
Pored Vatopeda, i manastir Filotej, takođe posvećen Presvetoj Bogorodici, slavi Blagovesti sa posebnim pobožnostima. Bdenje služi episkop Polistilosa, Sofronije, koji je doputovao iz Severne Grčke kako bi učestvovao u ovoj svetoj proslavi. Filotej je, kao i mnogi drugi manastiri na Svetoj gori, duboko ukorenjen u tradiciji ovog praznika, a ove noći, uz molitve, himne i liturgijske obrede, svečanost dostiže svoj duhovni vrhunac.
Shuttertock
Svenoćno bdenje služi se samo uoči velikih praznika
Svenoćno bdenje na Svetoj gori ne obavlja se samo u velikim manastirima, već i u brojnim skitovima, kelijama i kalivama u Karuliji, Kapsaliju i Novoj Skiti. U tim tihim mestima monasi čitaju i pevaju psalme, slaveći Presvetu Bogorodicu u duhu svetootačke i svetosavske tradicije. I u skromnim svetogorskim prostorima, svečanost je utkana u duboku duhovnu tišinu i svetlost kandila, stvarajući utisak nebeskog grada, gde se molitve uznose sa nadom, smirenjem i verom, do ranih jutarnjih sati.
U ovom svetom okupljanju, blaga svetlost lampi, zvuci psalama i tiha molitva za Božansko spasenje prepliću se u jedinstvenom nebeskom jeziku, koji neprestano poziva verne na pokajanje, hvalu i ljubav prema Majci Božijoj. Agripe (duži bogoslužbeni delovi nakon večernje službe) trajaće do svitanja, a zatim će uslediti jutarnji hvalospevi i svečana trpeza, čineći ovu noć potpunim duhovnim doživljajem, ispunjenim nadom i Božanskom milošću.
Blagovest Presvete Bogorodice na Svetoj gori nije samo dogmatski temelj, već i živa poruka nade. Nade koja se prenosi kroz vekove, unoseći u svet svetlost Božje blagovesti i pružajući vernicima snagu, utehu i sigurnost u veri.
U međuvremenu je osnovao bratstvo "Sveti Martin", udruženje hrišćanskih umetnika koje danas broji oko 700 članova. Urednik je časopisa "Sveta umetnost" i autor nekoliko knjiga.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Sampson Stranoprimac. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ćirila Aleksandrijskog i Svetog Ladislava, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik
Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Više od 163.000 putnika krenulo je ka svetogorskim manastirima za manje od šest meseci, ali se iza povećanog interesovanja kriju velike promene među poklonicima i višegodišnji problemi sa prevozom gostiju.
Na stenama koje se obrušavaju ka Egejskom moru, u mreži lanaca, merdevina i čekrka, Karulja čuva život sveden na tišinu, molitvu i odricanje kakvo se retko može videti.
Iskušenik iz Manastira Svetog Pavla tokom medicinskog prevoza iskočio je iz sanitetskog vozila, zadobio višestruke povrede i završio na respiratoru, dok monasi i lekari pokušavaju da razjasne okolnosti neobičnog incidenta.
Dok se broj dolazaka na Atos višestruko povećava usled ratova i nesigurnosti Svetoj zemlji, manastiri prvi put posle dugo vremena suočavaju se sa ozbiljnim izazovom.
Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.
Posetioci će 27. i 28. juna moći besplatno da vide najstariju sačuvanu srpsku ćiriličnu rukopisnu knjigu, dragoceni spomenik duhovnosti, pismenosti i umetnosti koji se retko izlaže javnosti.