Pod svetlošću kandila i uz drevne psalame, monasi uzdižu molitve povodom Blagovesti Presvete Bogorodice – jednog od najvećih hrišćanskih praznika koji vekovima okuplja vernike u tišini i sabranosti.
Večeras, na Svetoj gori atonskoj, služi se svečano svenoćno bdenje uoči Blagovesti Presvete Bogorodice, jednog od najuzvišenijih praznika u pravoslavnoj crkvi. Molitve ispunjavaju manastirske hramove i skitove Svete gore. Ova noć posvećena je blagodatnoj proslavi, kada se, u svečanoj i pobožnoj atmosferi, služi svenoćno bdenje, kroz koje pravoslavni vernici i monaške zajednice proslavljaju ovaj sveti događaj – Blagovest, koji označava trenutak Božanskog obećanja i početak spasenja čitavog sveta.
U manastiru Vatopedu, jednom od najpoznatijih i najuglednijih svetogorskih manastira, centralna proslava Blagovesti nosi posebnu duhovnu težinu. Na večernjoj službi, koju služi mitropolit Soluna Filotej, prisutni su monasi i vernici, kako sa same Svete gore, tako i iz drugih krajeva, okupljeni u molitvenoj sabranosti. Saborni hram ovog manastira, posvećen Presvetoj Bogorodici, proslavlja svoju slavu, koja nije samo bogoslužbeni trenutak, već i izraz duboke duhovne zajednice, čiji se koreni sežu vekovima unazad. U čast Presvete Bogorodice, čuva se sedam čudotvornih ikona – simbola Njene neprekidne prisutnosti i zaštite nad svetogorskom bratijom, koja je pod njenim svetlim okriljem kroz istoriju.
Po drevnom i svetogorskom ustrojstvu, upravo na Blagovesti, igumanski štap u Vatopedu, na znak jedinstva i bratoljublja, privremeno preuzima iguman Hilandara, čime se osnažuje duboka veza među srpskim i grčkim svetogorskim bratstvima, u senci Bogorodičine milosti.
Pored Vatopeda, i manastir Filotej, takođe posvećen Presvetoj Bogorodici, slavi Blagovesti sa posebnim pobožnostima. Bdenje služi episkop Polistilosa, Sofronije, koji je doputovao iz Severne Grčke kako bi učestvovao u ovoj svetoj proslavi. Filotej je, kao i mnogi drugi manastiri na Svetoj gori, duboko ukorenjen u tradiciji ovog praznika, a ove noći, uz molitve, himne i liturgijske obrede, svečanost dostiže svoj duhovni vrhunac.
Shuttertock
Svenoćno bdenje služi se samo uoči velikih praznika
Svenoćno bdenje na Svetoj gori ne obavlja se samo u velikim manastirima, već i u brojnim skitovima, kelijama i kalivama u Karuliji, Kapsaliju i Novoj Skiti. U tim tihim mestima monasi čitaju i pevaju psalme, slaveći Presvetu Bogorodicu u duhu svetootačke i svetosavske tradicije. I u skromnim svetogorskim prostorima, svečanost je utkana u duboku duhovnu tišinu i svetlost kandila, stvarajući utisak nebeskog grada, gde se molitve uznose sa nadom, smirenjem i verom, do ranih jutarnjih sati.
U ovom svetom okupljanju, blaga svetlost lampi, zvuci psalama i tiha molitva za Božansko spasenje prepliću se u jedinstvenom nebeskom jeziku, koji neprestano poziva verne na pokajanje, hvalu i ljubav prema Majci Božijoj. Agripe (duži bogoslužbeni delovi nakon večernje službe) trajaće do svitanja, a zatim će uslediti jutarnji hvalospevi i svečana trpeza, čineći ovu noć potpunim duhovnim doživljajem, ispunjenim nadom i Božanskom milošću.
Blagovest Presvete Bogorodice na Svetoj gori nije samo dogmatski temelj, već i živa poruka nade. Nade koja se prenosi kroz vekove, unoseći u svet svetlost Božje blagovesti i pružajući vernicima snagu, utehu i sigurnost u veri.
U međuvremenu je osnovao bratstvo "Sveti Martin", udruženje hrišćanskih umetnika koje danas broji oko 700 članova. Urednik je časopisa "Sveta umetnost" i autor nekoliko knjiga.
U besedi za petak 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto su prorocima poverene nebeske tajne i zašto je svedočenje Božje istine povezano sa stradanjem i putem ka Hristu.
Probajte riblje varivo od soje po receptu iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije Rašić, pročitajte molitvu Bogorodice Djevo i duhovno se nadahnite poukom shimonaha Zosime.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete sveštenomučenike Makaveje po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti prorok Mihej. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Maksimilijana Marije Kolbea, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U vreme cara Antioha IV Epifana, porodica je odbila da prihvati idolopoklonstvo, a njihovo svedočanstvo vekovima ostaje primer istrajnosti, hrabrosti i poverenja u Boga.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Šta donosi zakon koji uvodi nove mehanizme upravljanja kulturnim dobrima i zašto su u fokusu Atos, njegovi drevni manastiri, rukopisi i neprocenjive riznice.
Na ulazu u manastir stoje uputstva koja nisu puka pravila ponašanja, već deo viševekovnog poretka Svete Gore. Zašto se određene navike ostavljaju pred kapijom Atosa i kakvu poruku Epistati upućuju poklonicima?
U besedi za petak 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto su prorocima poverene nebeske tajne i zašto je svedočenje Božje istine povezano sa stradanjem i putem ka Hristu.
Probajte riblje varivo od soje po receptu iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije Rašić, pročitajte molitvu Bogorodice Djevo i duhovno se nadahnite poukom shimonaha Zosime.
Dve nedelje pripreme za Uspenje Presvete Bogorodice donose stroga pravila ishrane, ali i dva velika praznika, Preobraženje i Iznošenje Časnog Krsta, kada se određena pravila ublažavaju.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Drevna svetinja kod Zavidovića ponovo je zaživela: vernici su se okupili povodom manastirske slave, dok se nastavljaju radovi na obnovi hrama i izgradnji centralne kupole.