Pod svetlošću kandila i uz drevne psalame, monasi uzdižu molitve povodom Blagovesti Presvete Bogorodice – jednog od najvećih hrišćanskih praznika koji vekovima okuplja vernike u tišini i sabranosti.
Večeras, na Svetoj gori atonskoj, služi se svečano svenoćno bdenje uoči Blagovesti Presvete Bogorodice, jednog od najuzvišenijih praznika u pravoslavnoj crkvi. Molitve ispunjavaju manastirske hramove i skitove Svete gore. Ova noć posvećena je blagodatnoj proslavi, kada se, u svečanoj i pobožnoj atmosferi, služi svenoćno bdenje, kroz koje pravoslavni vernici i monaške zajednice proslavljaju ovaj sveti događaj – Blagovest, koji označava trenutak Božanskog obećanja i početak spasenja čitavog sveta.
U manastiru Vatopedu, jednom od najpoznatijih i najuglednijih svetogorskih manastira, centralna proslava Blagovesti nosi posebnu duhovnu težinu. Na večernjoj službi, koju služi mitropolit Soluna Filotej, prisutni su monasi i vernici, kako sa same Svete gore, tako i iz drugih krajeva, okupljeni u molitvenoj sabranosti. Saborni hram ovog manastira, posvećen Presvetoj Bogorodici, proslavlja svoju slavu, koja nije samo bogoslužbeni trenutak, već i izraz duboke duhovne zajednice, čiji se koreni sežu vekovima unazad. U čast Presvete Bogorodice, čuva se sedam čudotvornih ikona – simbola Njene neprekidne prisutnosti i zaštite nad svetogorskom bratijom, koja je pod njenim svetlim okriljem kroz istoriju.
Po drevnom i svetogorskom ustrojstvu, upravo na Blagovesti, igumanski štap u Vatopedu, na znak jedinstva i bratoljublja, privremeno preuzima iguman Hilandara, čime se osnažuje duboka veza među srpskim i grčkim svetogorskim bratstvima, u senci Bogorodičine milosti.
Pored Vatopeda, i manastir Filotej, takođe posvećen Presvetoj Bogorodici, slavi Blagovesti sa posebnim pobožnostima. Bdenje služi episkop Polistilosa, Sofronije, koji je doputovao iz Severne Grčke kako bi učestvovao u ovoj svetoj proslavi. Filotej je, kao i mnogi drugi manastiri na Svetoj gori, duboko ukorenjen u tradiciji ovog praznika, a ove noći, uz molitve, himne i liturgijske obrede, svečanost dostiže svoj duhovni vrhunac.
Shuttertock
Svenoćno bdenje služi se samo uoči velikih praznika
Svenoćno bdenje na Svetoj gori ne obavlja se samo u velikim manastirima, već i u brojnim skitovima, kelijama i kalivama u Karuliji, Kapsaliju i Novoj Skiti. U tim tihim mestima monasi čitaju i pevaju psalme, slaveći Presvetu Bogorodicu u duhu svetootačke i svetosavske tradicije. I u skromnim svetogorskim prostorima, svečanost je utkana u duboku duhovnu tišinu i svetlost kandila, stvarajući utisak nebeskog grada, gde se molitve uznose sa nadom, smirenjem i verom, do ranih jutarnjih sati.
U ovom svetom okupljanju, blaga svetlost lampi, zvuci psalama i tiha molitva za Božansko spasenje prepliću se u jedinstvenom nebeskom jeziku, koji neprestano poziva verne na pokajanje, hvalu i ljubav prema Majci Božijoj. Agripe (duži bogoslužbeni delovi nakon večernje službe) trajaće do svitanja, a zatim će uslediti jutarnji hvalospevi i svečana trpeza, čineći ovu noć potpunim duhovnim doživljajem, ispunjenim nadom i Božanskom milošću.
Blagovest Presvete Bogorodice na Svetoj gori nije samo dogmatski temelj, već i živa poruka nade. Nade koja se prenosi kroz vekove, unoseći u svet svetlost Božje blagovesti i pružajući vernicima snagu, utehu i sigurnost u veri.
U međuvremenu je osnovao bratstvo "Sveti Martin", udruženje hrišćanskih umetnika koje danas broji oko 700 članova. Urednik je časopisa "Sveta umetnost" i autor nekoliko knjiga.
Ova tradicionalna pita sa mesom i sušenom ovčetinom krasila je nedeljne trpeze u planinskim domaćinstvima, šireći miris koji budi uspomene i donosi osećaj zajedništva.
Ovaj pojam označava naizmenično pevanje koje možda ne prepoznajete, a nosi duboku teološku poruku i stvara jedinstven liturgijski dijalog između hora, anđela i vernika.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Monasi su prijavili oštećenja na srpskoj carskoj lavri, Dohijaru i Iveronu, dok stručnjaci naglašavaju da se podrhtavanja tla mogu nastaviti, ali bez opasnosti po život i liturgijski život Svete gore.
Nekadašnji iguman manastira Iviron i jedan od najznačajnijih duhovnih otaca 20. veka ostavio je neizbrisiv trag u životu Atosa i srpskoj bogoslovskoj misli, gde je generacijama prenosio duh liturgijske obnove i živu veru u Hrista.
Arhimandrit kritskog porekla, nekadašnji iguman manastira Iviron, ostavio je za sobom bogato duhovno nasleđe, stotine duhovne dece i spise koji će nastaviti da svetle kao putokaz pravoslavlju u savremenom svetu.
Ovaj pojam označava naizmenično pevanje koje možda ne prepoznajete, a nosi duboku teološku poruku i stvara jedinstven liturgijski dijalog između hora, anđela i vernika.
Ako zanemarimo prve duhovne rane koje nanosi zlo, pravoslavni svetac upozorava da nečastivi nastavljaju napade sve do poslednjeg daha – reči Svetog Jovana Zlatoustog mogu potpuno promeniti vaš pogled na veru i pokajanje.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Nedavni primer iz Amerike pokreće pitanje koje mnogi vernici smatraju nemogućim: kako ostati veran Hristovom učenju i Svetim kanonima u vremenu duhovne dekadencije i relativizacije vere?
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
Politička stranka "Pravoslavna Rusija" poziva na zakonsku zabranu proslava Noći veštica u školama i javnim mestima, tvrdeći da ovaj praznik negativno utiče na mlade i potkopava hrišćanske i kulturne temelje zemlje.