Upravitelj Svete gore Alkiviadis Stefanis otkrio je da je pozvao Donalda Trampa da poseti Atos, a američka reakcija bila je iznenađujuće pozitivna. Moguća poseta imala bi istorijski i duhovni značaj za ceo pravoslavni svet.
Neočekivano, ali od velike istorijske važnosti, politički upravitelj Svete gore Alkiviadis Stefanis otkrio je da je uputio zvaničan poziv predsedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu da poseti ovu svetu monašku republiku.
Vest je objavljena u radio-emisiji – Naspram mikrofona – na stanici Parapolitika 90,1, izazvavši snažno interesovanje u Grčkoj, ali i širom pravoslavnog sveta.
Neočekivana reakcija Amerikanaca
Gospodin Stefanis otkrio je da je tokom nedavnog susreta sa zamenikom američkog državnog sekretara Majklom Rigom lično zatražio da poziv prenese predsedniku Trampu.
– Razrogačio je oči, ali mislim da ga je to obradovalo i rekao je: "Naravno da ću to učiniti" – naveo je Stefanis.
Moguća poseta Donalda Trampa Svetoj gori, ukoliko do nje dođe, predstavljala bi događaj svetskog značaja, jer nijedan predsednik Sjedinjenih Država u istoriji nije kročio na tlo Atosa. Prema rečima Stefanisa, takva poseta bila bi deo verske i geostrateške diplomatije, s obzirom na to da je Tramp i ranije pokazivao interesovanje za pravoslavlje kroz odnose sa Vaseljenskim patrijarhom Vartolomejem i arhiepiskopom Amerike Elpidoforom.
Tanjug/AP Photo/Jacquelyn Martin
Grčki vladika Elpidofor, arhiepiskop Amerike, predsedniku SAD Donaldu Trampu u martu je darivao zlatan krst
Geostrateški značaj Svete gore
– Vidim da on razume značaj Svete gore, ne samo u okviru vere, već i u kontekstu geostrateške stvarnosti – istakao je Stefanis, podvlačeći da Sveta gora funkcioniše kao nevidljiva ambasada pravoslavlja.
Pojam verske diplomatije danas je priznat kao važno oruđe spoljne politike. Ministarstvo spoljnih poslova Grčke već je uvrstilo pravoslavlje u strategije kulturne promocije zemlje, prepoznajući njegovu duhovnu i civilizacijsku vrednost.
Američki zamenik državnog sekretara Majkl Rigas posetio je Svetu goru treći put. ali prvi put u zvaničnom svojstvu. Kako je naglasio Stefanis, – on nije samo vernik, već i državni službenik koji Svetu goru posmatra kroz prizmu verske diplomatije.
– Ova izjava ima poseban značaj, jer Sjedinjene Države, kroz programe Stejt departmenta, podržavaju međunarodnu versku slobodu i kulturne razmene sa zemljama koje imaju jaku pravoslavnu tradiciju.
Diplomatija vere i poruka Svete gore
Ako bi se poseta Donalda Trampa zaista ostvarila, ona bi poslala snažnu poruku svetu o ulozi Svete gore kao duhovnog i geopolitičkog stuba pravoslavlja. Alkiviadis Stefanis, govoreći jasno i nadahnuto, opisao je stvarnost koju malo ko izvan Svete gore poznaje – jedinstveni život monaha u smernosti, molitvi i jednostavnosti.
– Tamo nema luksuza, ali postoji neprekidna komunikacija sa Bogom i sa čovekom – rekao je, podsećajući da Atos nije samo mesto, već živa molitva i most između neba i zemlje.
Na samo 130 kilometara od Skoplja, sestre manastira Svetog Georgija čuvaju zanat koji se prenosi šapatom – njihove rukotvorine nose najviši poglavari pravoslavnih crkava.
Tada episkop, kasnije patrijarh Tihon, stigao je na rub pravoslavnog sveta, a postao most između Istoka i Zapada — osnivao je hramove, okupljao narode i ušao u istoriju Amerike.
Dolazak zamenika državnog sekretara SAD Mihaila Rigasa na sveto tlo Atosa tumači se kao poruka da se dijalog Istoka i Zapada sve češće vodi i kroz tišinu manastira.
Predsednik SAD proglasio Nigeriju "zemljom od posebne zabrinutosti", zapretio prekidom pomoći i nagovestio moguću vojnu intervenciju kako bi zaštitio hrišćane širom sveta.
Četvorodnevno putovanje obuhvatiće Pariz, Sen Deni, Lurd i Mec, gde će pontifik učestvovati na međureligijskom susretu, obratiti se državnicima i služiti misu u Katedrali Svetog Stefana.
Pre 210 godina rođena je Marija Trandafil, žena čije su zadužbine deci bez roditelja, učenicima i hramovima ostavile trag koji se i danas vidi u Novom Sadu.
Pre 210 godina rođena je Marija Trandafil, žena čije su zadužbine deci bez roditelja, učenicima i hramovima ostavile trag koji se i danas vidi u Novom Sadu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.