Na samo 130 kilometara od Skoplja, sestre manastira Svetog Georgija čuvaju zanat koji se prenosi šapatom – njihove rukotvorine nose najviši poglavari pravoslavnih crkava.
Manastir Svetog Georgija Pobedonosca, smešten među planinama i s pogledom na mirno jezero, oko 130 kilometara zapadno od Skoplja, izrađuje jedinstvene mitre koje danas nose patrijarsi i episkopi širom pravoslavlja.
– Mi smo jedini na svetu koji radimo sa ovakvom vrstom mitre – kaže monahinja Jefimija, govoreći o radionici u kojoj radi deset sestara, prenosi AFP.
Tajne zanata koje se prenose šapatom
Sestrinstvo radi kao jedna duša, uz pomoć dve iskušenice, pri čemu svaka monahinja ima svoj deo posla.
– Svaka od nas ima svoje zaduženje u izradi – objašnjava Jefimija, dok pažljivo prati kako jedna od sestara dodaje poslednje ukrase na obnovljenu mitru.
Određeni postupci u ručnoj izradi toliko su tajni da ih zna samo nekolicina monahinja, dodaje četrdesetčetvorogodišnja sestra Jefimija.
Robert ATANASOVSKI / AFP / Profimedia
Monahinje manastira Svetog Georgija, sestra Jefimija i sestra Jelisaveta
Od štale do svetinje: Preporod manastira
Manastir je u početku bio muški, ali je posle Drugog svetskog rata komunistička vlast zatvorila obitelj i pretvorila je u štalu.
Ponovo je oživeo kao ženski manastir 2001. godine, a od tada su monahinje izradile oko 1.700 mitri, svedoči monahinja Jefimija.
Robert ATANASOVSKI / AFP / Profimedia
Monahinja Jelisaveta
Posebna mitra za papu Franju
Iako mitru nose i rimski papa, kao i episkopi i igumani u pojedinim drugim hrišćanskim tradicijama, one koje se izrađuju u manastiru Svetog Georgija namenjene su isključivo pravoslavnim arhijerejima.
Kao izuzetak, sestrinstvo je napravilo i jednu posebnu mitru za upokojenog papu Franju, na čijoj izradi se radilo pet meseci.
Taj dar papi je predala državna delegacija Severne Makedonije u Vatikanu 2016. godine.
– Bio je prijatno iznenađen – kaže sestra Jefimija s ponosom.
Mitre vredne zlata i molitve
Robert ATANASOVSKI / AFP / Profimedia
Monahinje manastira Svetog Georgija, sestra Jefimija i sestra Jelisaveta
Ukrašene živopisnim bojama, zlatovezom i dragim kamenjem, svaka mitra teži između jednog i dva kilograma.
Za njenu izradu potrebno je najmanje četiri nedelje, a pojedine se rade i po pola godine.
Prema rečima sestre Jefimije, mitre iz manastira Svetog Georgija nose pečat raskošnog stila poznovizantijskog doba, ali radionica, svojim tajnim tehnikama, unosi osoben pečat i novu lepotu.
Simbol trnovog venca
Uprkos svojoj blistavosti, mitra je pre svega simbol trnovog venca koji je, po predanju, stavljen na Hristovu glavu na Golgoti. Sestra Jefimija kaže da se nada da će svaka mitra doneti smirenje onome ko je nosi.
– Ako episkop nosi na glavi tako neprocenjiv ukras, a ne oseća breme stradanja savremenog čoveka, onda mitru nosi uzalud – poručila je ona.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Zbog izgradnje Hidroelektrane „Mratinje“ svetinja iz 16. veka morala je da bude rastavljena i preneta na novu lokaciju, zajedno sa dragocenim freskama, riznicom i svedočanstvima o srpskoj duhovnoj baštini.
Sagrađen tamo gde se planinska reka gubi pod zemljom, a stena postaje zid crkve, manastir Crna Reka čuva mošti Svetog Petra Koriškog i jedinstveno nasleđe srpskog pećinskog monaštva.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da nijedno političko opredeljenje ne sme biti važnije od brata i sestre, upozorivši da mržnja, gnev i međusobne svađe vode ka tome da na kraju svi budu gubitnici.
Slomljen zbog smrti trogodišnjeg sina, slavni književnik potražio je utehu u Optinskoj pustinji kod starca Amvrosija, a njihov susret ostavio je trag u "Braći Karamazovima".
Stručnjaci za bezbednost, teolozi, sveštenici i psiholozi upozoravaju - opasnost od sekti je stvarna, opipljiva i može zakucati na vrata bilo koga od nas.
U besedi za nedelju 21. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na značaj pokajanja, zahvalnosti i molitve i objašnjava zašto se Božje milosrđe često prepozna tek kada čoveka stignu nevolje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Taraha, Prova i Andronika po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Markijana i Martirija. Katolička crkva obeležava spomen na Blaženu Katarinu Kotromanić, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Naizgled obični svećnjaci sa dve i tri sveće nose poruku staru vekovima — kroz njih se otkriva tajna Hristovih priroda i Svete Trojice, ali i snaga vere koja osvetljava dušu.
Obraćajući se rimokatoličkim i anglikanskim hodočasnicima, patrijarh Vartolomej govorio je o neostvarenim snovima ekumenskog dijaloga, nadajući se da će novi papa nastaviti putem jedinstva – iako većina pravoslavnih to ne vidi kao put koji vodi u pravcu istine.
U tišini ispunjenoj molitvom i zahvalnošću, prisećamo se deset bisera mudrosti pape Franje koji će i dalje grejati svet – podsećajući nas da vera spaja, raduje i vodi kroz tamu.
Odluka novog arhiepiskopa Pravoslavne crkve Albanije da prisustvuje poslednjem ispraćaju poglavara Rimokatoličke crkve izazvala je brojne reakcije među pravoslavnim vernicima širom sveta, dok su njegove izjave o papi otvorile pitanje granica međuverske ljubavi i crkvene tačnosti.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Nisu se odrekli Hrista ni pred najtežim mukama, a njihovo stradanje za vreme cara Dioklecijana obeležio je događaj koji je mnoge naveo da poveruju u Hrista.
Sveti oci različito tumače šta će se dogoditi sa celokupnom tvorevinom u večnosti. Pitanje da li životinje imaju mesto u budućem životu povezano je i sa učenjem o ljudskoj duši, molitvi i odnosu prema Božjim stvorenjima.