O NJEGOVIM ČUDESIMA SE NAŠIROKO PRIČALO! Danas je Prepodobni Mihailo Ispovednik!
U vreme zloglasnog Lava Jermenina svrgnut je sa arhijerejskog prestola zbog poštovanja ikona i poslat u izgnanstvo.
Prepodobni Isakije Ispovednik upokojio se oko 383. godine, ostavivši za sobom primer nepokolebljive vere, hrabrosti i spremnosti da istinu brani bez obzira na cenu.
Srpska pravoslavna crkva i 12. juna obeležava Prepodobnog Isakija Ispovednika, svetitelja poznatog po svojoj nepokolebljivoj odbrani pravoslavne vere i hrabrosti da se suprotstavi čak i caru kada je Crkva bila progonjena.
Živeo je u vreme rimskog cara Valenta, koji je podržavao arijansku jeres i vršio pritisak na pravoslavne hrišćane. Kada je čuo za stradanja vernika i zatvaranje pravoslavnih hramova, Isakije je napustio pustinju u kojoj se podvizavao i došao u Carigrad kako bi pružio podršku pravovernima i ukazao na zablude jeretika.
Upravo tada car Valent krenuo je u vojni pohod protiv Gota. Isakije mu je izašao u susret i zamolio ga da otvori crkve pravoslavnim hrišćanima, upozoravajući da će samo tako zadobiti Božji blagoslov. Car nije poslušao njegove reči. Svetitelj ga je potom još dva puta zaustavljao na putu, moleći ga da prekine progon Crkve.
Kada je treći put pokušao da ga urazumi, Isakije je čak uhvatio carevog konja za uzdu i upozorio ga da će ga stići Božja kazna ukoliko nastavi da progoni pravoslavne. Razgnevljen car naredio je da starca bace u jamu punu blata i trnja. Predanje kaže da su ga odatle izbavila tri anđela.
Ni posle toga Isakije nije odustao. Ponovo je stao pred cara i prorekao mu da će njegova vojska biti poražena, a da će on sam stradati u plamenu. Nedugo zatim proročanstvo se ispunilo. Goti su teško porazili rimsku vojsku, a Valent je, bežeći sa svojim savetnikom, pronašao sklonište u jednoj kolibi koju su neprijatelji opkolili i zapalili.
Nakon Valentinove smrti na presto je došao car Teodosije Veliki, koji je obnovio mir u Crkvi i ukinuo progon pravoslavnih. Čuvši za Isakijevo proročanstvo i njegovu veru, ukazao mu je veliko poštovanje.
Iako je želeo da se vrati pustinjačkom životu, Isakije je ostao u Carigradu na molbu vernika. Uz pomoć uglednih ljudi osnovao je manastir koji je ubrzo postao značajan duhovni centar. Pred kraj života za svog naslednika odredio je učenika Dalmata, po kome je manastir kasnije dobio ime.
Prepodobni Isakije Ispovednik upokojio se oko 383. godine, ostavivši za sobom primer nepokolebljive vere, hrabrosti i spremnosti da istinu brani bez obzira na cenu koju je zbog toga morao da plati.
U tebi se, oče, sigurno spase bogolikost, jer si primivši Krst, sledio Hrista. Delima si učio prezirati telo, želeći više za dušu stvari besmrtne, zato i sa Anđelima, Sveti Isakije, raduje se duh tvoj.
U vreme zloglasnog Lava Jermenina svrgnut je sa arhijerejskog prestola zbog poštovanja ikona i poslat u izgnanstvo.
Najveći deo života proveo je u molitvi i postu na stubu (stolp), po čemu je i dobio naziv Stolpnik.
Svetitelji su pripadali grupi Sedamdesetorice apostola.
Za života je bio poznat po brojnim čudesima.
Stradala je kao mučenica oko 308. godine, postavši jedan od najsvetlijih primera svedočanstava ranohrišćanske postojanosti i vere.
Pošto je nepokolebljivo odbijao da se odrekne Hrista, mučitelji su ga, posle stravičnih i dugotrajnih muka, na kraju zaklali 259. godine.
Kada je Jovan posečen, Irodijada je naredila da mu se glava ne sahranjuje zajedno sa telom, jer se bojala da on ne vaskrsne.
Nakon što su Evtropije i Kleonik raspeti i izdahnuli 3. marta, Vasilisk je vraćen u tamnicu.
Stradala je kao mučenica oko 308. godine, postavši jedan od najsvetlijih primera svedočanstava ranohrišćanske postojanosti i vere.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Teodosiju Tirski po starom i Svete apostole Vartolomeja i Varnavu po novom kalendaru. Katolička Crkva obeležava spomen Svetog Barnabe, apostola, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog prepodobnog Nikitu Ispovednika po starom kalendaru, dok po novom kalendaru obeležavaju Svetog Timoteja. Katolička Crkva obeležava spomen Svetog Josipa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pošto je nepokolebljivo odbijao da se odrekne Hrista, mučitelji su ga, posle stravičnih i dugotrajnih muka, na kraju zaklali 259. godine.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Svetinja je u molitvenoj tišini ispraćena iz srpske prestonice ka manastiru Vatoped, u kojem se vekovima čuva.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Teodosiju Tirski po starom i Svete apostole Vartolomeja i Varnavu po novom kalendaru. Katolička Crkva obeležava spomen Svetog Barnabe, apostola, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Svetitelj i čudotvorac opisuje kako su ga uvrede i klevete, umesto da ga slome, naučile slobodi, smirenju i ljubavi oslobođenoj potrebe za ljudskim odobravanjem.
Arhimandrit Jefrem govori o duhovnoj radosti nakon boravka u Srbiji, zahvaljuje na prijemu i najavljuje konkretne stipendije za bogoslovske škole, uz poruku o značaju dolaska Pojasa Presvete Bogorodice.