Predsednik SAD proglasio Nigeriju "zemljom od posebne zabrinutosti", zapretio prekidom pomoći i nagovestio moguću vojnu intervenciju kako bi zaštitio hrišćane širom sveta.
Američki predsednik Donald Tramp javno je saopštio da Sjedinjene Države "neće stajati po strani" dok se, kako je kazao, hrišćani širom sveta ubijaju. Posebno je istakao situaciju u Nigeriji, koju je označio kao "zemlju od posebne zabrinutosti" (Country of Particular Concern). Tramp je u nekoliko izjava upozorio da će Vašington razmotriti prekid pomoći Nigeriji ukoliko njena vlada „ne deluje brzo“ da zaustavi nasilje, a nije isključio ni mogućnost vojne akcije protiv islamskih ekstremista.
Predsednik je naveo da „hiljade hrišćana umiru u Nigeriji od ruku radikalnih islamista“ i naredio da Pentagon i nadležni organi budu spremni za „moguću akciju“. Istovremeno je naložio zakonodavcima — među njima kongresmenu Rileyju Mooreu i poslaniku Tomu Colu, kao i Odboru za budžet Predstavničkog doma — da „odmah“ istraže situaciju i podnesu mu izveštaj, piše portal Time.com. Tramp je takođe zapretio da će Vašington prekinuti svu pomoć ukoliko ubistva budu nastavljena.
Nigerija "zemlja od posebne zabrinutosti"
Reakcije među analitičarima bile su pomešane. Dok su neki verski i konzervativni lideri u SAD pozdravili oštru retoriku kao nužan odgovor na progone vernika, nigerijska vlast je odbacila tvrdnje o „genocidu“ i istakla da je zemlja suočena sa kompleksnim bezbednosnim izazovima u kojima stradaju i muslimani i hrišćani — pri čemu je većina žrtava posledica kombinacije ekstremizma, oružanih bandi i sukoba oko zemlje i resursa. Stručnjaci upozoravaju da pojednostavljivanje uzroka i neprecizni podaci mogu produbiti verske podele i otežati politička rešenja.
Američko preimenovanje Nigerije u državu od posebne zabrinutosti za verska prava ima političke i pravne posledice — takva oznaka otvara put za diplomatske sankcije i uslovljavanje pomoći. Kongresni i administrativni potezi najavili su političku kampanju u kojoj će se zahtevati odgovornost lokalnih vlasti, ali i pojačana američka uloga u regionalnim bezbednosnim pitanjima. Finansijska tržišta su zasad reagovala blago — obveznice Nigerije kratkoročno su oscilirale nakon Trampovih izjava.
Tanjug/AP/Shutterstock
Donald Tramp
Moguća vojna intervencija i rizici eskalacije
Iako je Tramp jasno govorio o "potpunom uništenju" islamskih terorista i naložio Ministarstvu odbrane da se pripremi, analitičari napominju da je svaka operacija na teritoriji suverene države složena — zahteva mandat, logistiku, regionalnu koordinaciju i pravne temelje. Nigerija je velika i etnički i verski raznovrsna zemlja; direktna američka intervencija nosi rizik eskalacije sukoba i ozbiljnih posledica po civile. Zbog toga su međunarodni akteri, kao i deo evanđeoske i diplomatske zajednice, pozvali na obazrivost i ciljane mere koje ne bi produbile podele, navodi Rojters.
Hrišćanski glasovi i globalna debata
Za hrišćanske zajednice, naročito evangelističke i konzervativne grupe u SAD, Trampova poruka o „spasu“ hrišćana naišla je na snažan odjek. Mnogi vide u njoj potvrdu da je zaštita verske slobode međunarodni prioritet. Ipak, lokalni verski lideri u Nigeriji i predstavnici civilnog društva pozivaju na mere koje će istovremeno štititi sve civile i raditi na trajnim rešenjima mira i bezbednosti — bez narušavanja suvereniteta i bez podsticanja novih talasa nasilja.
Trampove poruke o zaštiti hrišćana i oštrim merama prema Nigeriji podigle su temperaturu globalne debate o verskim progonima, suverenitetu i ulozi velikih sila u zaštiti ugroženih zajednica. Dok jedna strana hvali brzo delovanje i odlučnost, druga upozorava da retorika može biti opasna ako nije utemeljena u proverljivim činjenicama i jasnim operativnim planovima. Tema je tako postala centralna tačka diplomatske i medijske agende za naredne dane.
Suosnivač PayPal-a tvrdi da planetom upravljaju moćne strukture koje namerno zaustavljaju nauku i medicinu kako bi čovečanstvo pretvorile u poslušne robove spremne za totalitarizam i moć Zla.
Prvi razgovor u četiri oka otvorio teme od opstanka hrišćana u Turskoj i na Bliskom Istoku, preko rata u Ukrajini, do priprema za obeležavanje 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji.
Tokom istorijskog obraćanja u Knesetu, američki predsednik javno je govorio o Ivankinoj odluci da promeni veru, povezujući porodičnu priču sa političkim savezom između SAD i Izraela.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Pastor Berns kaže da je predsednik Tramp nakon incidenta duhovniji, dok trenutak kada je krvavog lica podigao pesnicu simbolizuje Božju ruku i veru koja nadilazi politiku.
Kongresmenka Anna Paulina Luna optužuje ukrajinsku vlast za ograničavanje verskih prava i upozorava da američka finansijska podrška praktično učestvuje u progonu hrišćana, izazivajući odjek među konzervativcima i međunarodnim posmatračima.
Patrijarh jerusalimski i predsednik SAD u razgovoru su otvorili pitanja opstanka hrišćana u Svetoj zemlji, zaštite svetih mesta i statusa koji čuva vekovni poredak u Jerusalimu.
Lav XIV poziva građane da utiču na odluke Kongresa i osporava ratnu politiku, dok američki predsednik uzvraća bez zadrške - iza oštrih reči krije se borba za uticaj nad milionima vernika i pravac kojim će krenuti američko društvo.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Posle smrti patrijarha Adrijana car je zabranio izbor njegovog naslednika i stavio Crkvu pod državnu kontrolu, dok su njegove reforme i promene verskih običaja deo sveštenstva i naroda videli kao potvrdu najstrašnijih proročanstava.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
U razgovoru sa Džoni Ernst i predstavnicima Ambasade SAD u Prištini otvorena su najosetljivija pitanja položaja Crkve i vernog naroda, od zaštite Visokih Dečana i uloge KFOR-a do pritisaka, hapšenja i sve dubljeg nepoverenja.
Crkva upozorila da incident nije slučajan i zatražila hitnu reakciju nadležnih, ali vernike pozvala da ostanu mirni, dostojanstveni i nepokolebljivi u veri: "Nećemo na mržnju odgovarati mržnjom".
U besedi za utorak 11. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o vremenu koje je čoveku još ostavljeno za pokajanje, upozoravajući da će nastupiti dan koji neće biti prilika za promenu, već za konačni sud.