LOZA KOJU JE POSADIO NA HILANDARU I SADA IMA ČUDOTVORNU MOĆ: Danas je Sveti Simeon Mirotočivi
Sveti Simeon duhovno je, monaško ime Stefana Nemanje, utemeljivača dinastije Nemanjića. Rođen je u Ribnici kod Podgorice oko 1114. godine.
Sveta gora je za srpski rod najsvetije mesto na planeti, a po čemu je još jedinstveno pročitajte u ovom tekstu
Sveta gora je planina i poluostrvo u Grčkoj i važi za centar pravoslavnog monaškog života. Na Svetoj gori nalazi se 20 manastira pod jurisdikcijom vaseljenskog patrijarha iz Carigrada.
Oduvek je monaški život na Svetoj gori bio interesantan za nas, a mi vam danas donosimo 10 zanimljivosti koje do sada niste znali.
Po predanju, 44. godine nove ere Bogorodica je pošla na Kipar i lađu je zahvatilo nevreme. Brod je pristao na Svetoj gori, a ona je zamolila svog sina da to mesto bude njen vrt. Monasi posle toga dolaze i naseljavaju poluostrvo. Iako je to Bogorodičin vrt i iako je Sveta gora posvećena Bogorodici, ženama je avatom zabranjen pristup.
Samo monasi imaju pravo da žive na Svetog gori. Danas ih ima oko 2500. Posetioci su dobrodošli, sve dok su muškog pola. Naime, još davne 442. godine je posebnim zakonom Avato ženama zabranjen pristup Svetog gori. Predanje kaže da je ćerka Teodosija Velikog tada posetila manastir Vatoped, a iz ikone se čuo glas Bogorodice koji joj je naredio da odstupi. Taj zakon važi i danas, a ne odnosi se samo na ljude već i na životinje.
Monasi dobijaju pravo samostalne uprave na Atosu 963. godine, i od tog trenutka se njihov broj povećava, a pored grčkih se javljaju i slovenski monasi: ruski, srpski i bugarski. Čak i po propasti Vizantije, u doba turske vladavine, Sveta gora je očuvala slobodu vere i samoupravu. Danas na Svetoj gori postoji 20 manastira. Ukoliko broj monaha u manastiru padne ispod sedam, on postaje grčki. Svaki od manastira bira svog predstavnika u opštini, u kojoj se bira prot, starešina Svete gore. Iznad opštine je Sveta epistasija, vlada, sa četiri predstavnika iz četiri najvažnija manastira: Lavre, Vatopeda, Ivirona i Hilandara. Glavni pečat je rasečen na četiri dela, i svaki od ovih manastira ima po jedan deo pečata.
Vrhovna samouprava i sud se nalaze na Kareji. To je prestonica Svete gore. Reč kareja znači orah. U Kareji su konaci svih manastira, pošta, telegraf, carina, lučna i policijska uprava, prodavnice, ambulanta, restoran i pekara.
Niko na Svetoj gori nije ostao gladan, iako se ne jede meso. Sveta gora je jedino mesto na svetu gde niko ne može da plati obrok ni prenoćište. Monasi će svakoga nahraniti i naći mu mesto da prespava (mnogi manastiri imaju prostorije za goste). Jedino što možete je da manastiru ostavite prilog, u skladu sa svojim željama i mogućnostima. Do kraja ove godine neće biti moguće otići na Svetu goru, a više o tome u odvojenom tekstu.
Posetioci su dakle dobrodošli, ali se mora ispoštovati protokol. Neophodno je najaviti se ranije faksom, dobiti vizu (koja važi četiri dana), do tamo se može stići samo brodom koji plovi jednom dnevno. Zabranjeno je pecanje, sunčanje, kupanje u moru. Nema asfaltiranih puteva, mobilni uglavnom nemaju domet, jede se dva puta dnevno u tačno određeno vreme. Tačno su određena i mesta na kojima je dozvoljeno pušenje. Ta mesta, nimalo slučajno, najčešće gledaju na manastirsko groblje.
Najviša tačka Svete gore je Krst Svetog Atanasija Velikog, postavljen na 2033 metra nadmorske visine. Dolazak do vrha Svete gore je mali planinarski podvig, posebno za one koji nisu planinari. Uspon je zahtevan, stene oštre, šume se proređuju i na kraju više nema drveća, pa ni hlada. Neki od podvižnika se po oštrim stenama penju bosi. Na samom vrhu Svete gore je mala crkva u čast Svetog Preobraženja. Upravo se na Preobraženje litija tradicionalno penje na Atos, gde se mnogi monasi i poklonici pričešćuju i zajedno mole.
Kako na Svetoj gori ne važe svetovni zakoni, ni vreme se ne meri na isti način. Iako žive usred Grčke, Svetogorci dane broje po starom, julijanskom kalendaru. Ali, oni ne broje samo dane na stari način, već i sate! U zvaničnoj upotrebi je vizantijsko računanje vremena, po kom dan počinje zalaskom sunca. To znači da se “pasulj za ručak” zapravo jede u prepodnevnim časovima. Jedino manastiri Vatoped i Iviron više ne računaju vreme na taj način.
Srpski manastir na Svetoj gori je Hilandar, osnovan pre više od 800 godina, i jedan je od četiri glavna svetogorska manastira. Smatra se da je vrednost hilandarske riznice veća od svih ostalih dragocenosti u srpskom posedu zajedno. Hilandarska biblioteka je osnovana kada i manastir. U ovom centru srpske duhovnosti se nalazi jedna od najbrojnijih zbirki slovenskih rukopisa. Tu su čuvani Hilandarski listići, Marijin kodeks, Miroslavljevo jevanđelje, Vukanovo jevanđelje, Radoslavljevo jevanđelje, a pretpostavlja se i Sinajski psaltir.
Sveti Simeon duhovno je, monaško ime Stefana Nemanje, utemeljivača dinastije Nemanjića. Rođen je u Ribnici kod Podgorice oko 1114. godine.
Fascinanta životna priča o jednoj od najintrigantnijih ličnosti naše savremene istorije.
U međuvremenu je osnovao bratstvo "Sveti Martin", udruženje hrišćanskih umetnika koje danas broji oko 700 članova. Urednik je časopisa "Sveta umetnost" i autor nekoliko knjiga.
Monasi manastira pozivaju nadležne vlasti da preduzmu mere kako bi zaustavile ove akcije.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
U tišini kelija i hladu maslinjaka nastaje blagi napitak koji čuva duh molitve, a uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja možete ga pripremiti i vi — u svom domu, s verom i mirom u srcu.
Na mestu gde je hrana tiha molitva i dar Božiji, nastao je recept za obrok-salatu od pasulja crnog oka, komorača i avokada - laganu, posnu i prožetu smirenjem koje oplemenjuje svakodnevnu trpezu.
Na sastanku u Beogradu razgovarano je o izazovima pravoslavlja u savremenom svetu, produbljivanju veza srpskog i grčkog naroda i ustupanju svetih moštiju Prepodobnog Justina Ćelijskog i Svetog Nikolaja Žičkog.
Ovaj čuvši da je Isus došao iz Judeje u Galileju, otide k njemu i moljaše ga da siđe i da mu isceli sina; jer beše na samrti.
U svojoj knjizi „Misli za svaki dan u godini“, Sveti Teofan Zatvornik tumači duboku istinu o hramu u kome jedino Gospod može prebivati — hramu ljudskog srca, ako je celo i bez podele.
Njeno poslednje pojavljivanje u Novom zavetu beleži se na dan Pedesetnice, kada je bila među apostolima prilikom silaska Duha Svetoga – događaja koji se smatra rođenjem hrišćanske crkve.
Galileo je svojim teleskopskim promatranjima, poput faza Venere i Jupiterovih meseca, pružio snažne dokaze u prilog kopernikanskoj teoriji koja je tvrdila da se Zemlja i ostale planete okreću oko Sunca.
U Velikoj Plani obijene dve svetinje u jednoj noći, a sveštenik Predrag Popović šalje potresnu poruku naciji o zlu koje se širi iznutra. Talas skrnavljenja oltara i ikona, započet još tokom Velikog posta, prerasta u duboku krizu duhovnog identiteta.
U planinskom predelu Epira, samo nekoliko kilometara od Konice, nalazi se neobična crkvica posvećena svetogorskim starcu – napravljena unutar debla vekovnog drveta, postala je simbol molitve, tišine i spoja duhovnosti s prirodom.
"Vezaćeš ih kao znak na svojoj ruci, i oni će biti podsetnik između tvojih očiju".
Na dan kada se liturgijski sećamo prenosa moštiju vladike Nikolaja Velimirovića u otadžbinu, njegov Lelić postao je prestonica duhovne sabornosti – u molitvenom jedinstvu naroda i arhijereja iz svih krajeva sveta.
Dok nas savest tiho opominje, a mi je ignorišemo, duša sve dublje krvari. Sveti Jovan Zlatousti nas uči da je bezosećajnost prema grehu najopasnija bolest – jer dok ne osećamo bol, nećemo ni poželeti isceljenje.
U jednoj od najsnažnijih pouka iz svoje knjige „Misli za svaki dan u godini“, Sveti Teofan Zatvornik govori o neustrašivosti mironosica, o snazi srca koje traži Gospoda i o ravnoteži ljubavi i razuma koju savremeni čovek treba da pronađe.
Bez kvasca, razvijanja i čekanja – ove mekane zalogaje možete pripremiti za tren oka, a savršeno pristaju uz med, džem, kajmak ili sir, baš kao što su ih nekad služile naše bake kad iznenada stignu gosti.