LOZA KOJU JE POSADIO NA HILANDARU I SADA IMA ČUDOTVORNU MOĆ: Danas je Sveti Simeon Mirotočivi
Sveti Simeon duhovno je, monaško ime Stefana Nemanje, utemeljivača dinastije Nemanjića. Rođen je u Ribnici kod Podgorice oko 1114. godine.
Sveta gora je za srpski rod najsvetije mesto na planeti, a po čemu je još jedinstveno pročitajte u ovom tekstu
Sveta gora je planina i poluostrvo u Grčkoj i važi za centar pravoslavnog monaškog života. Na Svetoj gori nalazi se 20 manastira pod jurisdikcijom vaseljenskog patrijarha iz Carigrada.
Oduvek je monaški život na Svetoj gori bio interesantan za nas, a mi vam danas donosimo 10 zanimljivosti koje do sada niste znali.

Po predanju, 44. godine nove ere Bogorodica je pošla na Kipar i lađu je zahvatilo nevreme. Brod je pristao na Svetoj gori, a ona je zamolila svog sina da to mesto bude njen vrt. Monasi posle toga dolaze i naseljavaju poluostrvo. Iako je to Bogorodičin vrt i iako je Sveta gora posvećena Bogorodici, ženama je avatom zabranjen pristup.

Samo monasi imaju pravo da žive na Svetog gori. Danas ih ima oko 2500. Posetioci su dobrodošli, sve dok su muškog pola. Naime, još davne 442. godine je posebnim zakonom Avato ženama zabranjen pristup Svetog gori. Predanje kaže da je ćerka Teodosija Velikog tada posetila manastir Vatoped, a iz ikone se čuo glas Bogorodice koji joj je naredio da odstupi. Taj zakon važi i danas, a ne odnosi se samo na ljude već i na životinje.
Monasi dobijaju pravo samostalne uprave na Atosu 963. godine, i od tog trenutka se njihov broj povećava, a pored grčkih se javljaju i slovenski monasi: ruski, srpski i bugarski. Čak i po propasti Vizantije, u doba turske vladavine, Sveta gora je očuvala slobodu vere i samoupravu. Danas na Svetoj gori postoji 20 manastira. Ukoliko broj monaha u manastiru padne ispod sedam, on postaje grčki. Svaki od manastira bira svog predstavnika u opštini, u kojoj se bira prot, starešina Svete gore. Iznad opštine je Sveta epistasija, vlada, sa četiri predstavnika iz četiri najvažnija manastira: Lavre, Vatopeda, Ivirona i Hilandara. Glavni pečat je rasečen na četiri dela, i svaki od ovih manastira ima po jedan deo pečata.

Vrhovna samouprava i sud se nalaze na Kareji. To je prestonica Svete gore. Reč kareja znači orah. U Kareji su konaci svih manastira, pošta, telegraf, carina, lučna i policijska uprava, prodavnice, ambulanta, restoran i pekara.
Niko na Svetoj gori nije ostao gladan, iako se ne jede meso. Sveta gora je jedino mesto na svetu gde niko ne može da plati obrok ni prenoćište. Monasi će svakoga nahraniti i naći mu mesto da prespava (mnogi manastiri imaju prostorije za goste). Jedino što možete je da manastiru ostavite prilog, u skladu sa svojim željama i mogućnostima. Do kraja ove godine neće biti moguće otići na Svetu goru, a više o tome u odvojenom tekstu.
Posetioci su dakle dobrodošli, ali se mora ispoštovati protokol. Neophodno je najaviti se ranije faksom, dobiti vizu (koja važi četiri dana), do tamo se može stići samo brodom koji plovi jednom dnevno. Zabranjeno je pecanje, sunčanje, kupanje u moru. Nema asfaltiranih puteva, mobilni uglavnom nemaju domet, jede se dva puta dnevno u tačno određeno vreme. Tačno su određena i mesta na kojima je dozvoljeno pušenje. Ta mesta, nimalo slučajno, najčešće gledaju na manastirsko groblje.

Najviša tačka Svete gore je Krst Svetog Atanasija Velikog, postavljen na 2033 metra nadmorske visine. Dolazak do vrha Svete gore je mali planinarski podvig, posebno za one koji nisu planinari. Uspon je zahtevan, stene oštre, šume se proređuju i na kraju više nema drveća, pa ni hlada. Neki od podvižnika se po oštrim stenama penju bosi. Na samom vrhu Svete gore je mala crkva u čast Svetog Preobraženja. Upravo se na Preobraženje litija tradicionalno penje na Atos, gde se mnogi monasi i poklonici pričešćuju i zajedno mole.
Kako na Svetoj gori ne važe svetovni zakoni, ni vreme se ne meri na isti način. Iako žive usred Grčke, Svetogorci dane broje po starom, julijanskom kalendaru. Ali, oni ne broje samo dane na stari način, već i sate! U zvaničnoj upotrebi je vizantijsko računanje vremena, po kom dan počinje zalaskom sunca. To znači da se “pasulj za ručak” zapravo jede u prepodnevnim časovima. Jedino manastiri Vatoped i Iviron više ne računaju vreme na taj način.

Srpski manastir na Svetoj gori je Hilandar, osnovan pre više od 800 godina, i jedan je od četiri glavna svetogorska manastira. Smatra se da je vrednost hilandarske riznice veća od svih ostalih dragocenosti u srpskom posedu zajedno. Hilandarska biblioteka je osnovana kada i manastir. U ovom centru srpske duhovnosti se nalazi jedna od najbrojnijih zbirki slovenskih rukopisa. Tu su čuvani Hilandarski listići, Marijin kodeks, Miroslavljevo jevanđelje, Vukanovo jevanđelje, Radoslavljevo jevanđelje, a pretpostavlja se i Sinajski psaltir.
Sveti Simeon duhovno je, monaško ime Stefana Nemanje, utemeljivača dinastije Nemanjića. Rođen je u Ribnici kod Podgorice oko 1114. godine.
Fascinanta životna priča o jednoj od najintrigantnijih ličnosti naše savremene istorije.
U međuvremenu je osnovao bratstvo "Sveti Martin", udruženje hrišćanskih umetnika koje danas broji oko 700 članova. Urednik je časopisa "Sveta umetnost" i autor nekoliko knjiga.
Monasi manastira pozivaju nadležne vlasti da preduzmu mere kako bi zaustavile ove akcije.
Kako se zamonašiti? Kako steći sigurnost u ispravnost svoje odluke? Koji su preduslovi i način stupanja u monašku zajednicu?
Grčki vernici slave i sećaju se priče Svete Anastasije Farmakolitrije, koja je pomogla igumaniji manastira da jednu monahinju izbavi od delovanja nečastivih sila.
Nakon pisanja grčkih medija, da je u eparhiji siroskoj potpuno zabranjena zvonjava zvona sa lokalnog manastira, crkveni velikodostojnici oglasili su se saopštenjem.
Otac Benedikt govori o njihovom razgovoru iza zatvorenih vrata, pitanjima koja je slavna pevačica postavila o veri i molitvi, kao i rečima koje je uputila svojim saradnicima pre nego što je napustila svetinju.
Brzina, rasuta pažnja i mehaničko izgovaranje reči mogu da udalje um od onoga što usne izgovaraju, a svetitelj savetuje kako da se tome suprotstavimo.
Episkop niški podsetio je na apostolske korene ovog zvanja, njegove zadatke uz oltar i odgovornost prema episkopu i vernom narodu.
U besedi za 18. sedmicu po Duhovima, svetitelj podseća na Hristove reči „Ja sam vaskrsenje i život“ i govori o razlici između nade u buduće vaskrsenje tela i potrebe da se unutrašnji život probudi još ovde, dok za to imamo vremena.
Da li je dovoljno da čoveku bude žao zbog učinjenog ili se od njega traži mnogo dublja promena? Svetogorski starac ukazuje gde počinje istinsko preobraženje i čemu ono vodi.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U besedi za 18. sedmicu po Duhovima, svetitelj podseća na Hristove reči „Ja sam vaskrsenje i život“ i govori o razlici između nade u buduće vaskrsenje tela i potrebe da se unutrašnji život probudi još ovde, dok za to imamo vremena.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog Evmenija Gortinskog i Svetu mučenicu Ariadnu po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva obeležava Svetu Tereziju od Dete Isusa, Jevreji obeležavaju Hol ha-Moed, peti dan Sukota, dok muslimani nemaju veliki praznik
Da li je dovoljno da čoveku bude žao zbog učinjenog ili se od njega traži mnogo dublja promena? Svetogorski starac ukazuje gde počinje istinsko preobraženje i čemu ono vodi.