ZAŠTO ŽENE NE SMEJU NA SVETU GORU: Sve je određeno "Avatom", a razlog je sledeći
Na Svetoj gori, žene nisu dozvoljene zbog zakona poznatog kao Avato.
Kancelarija za poklonike Svetog manastira Hilandara obaveštava sve zainteresovane poklonike da su termini za posetu manastiru popunjeni do kraja 2025. godine.
Obaveštenje koje je okačeno na sajtu manastira Hilandar, na Svetoj gori, ima dobre i loše strane. Dobra strana je to što interesovanje vernika da posete zadužbinu Svetog Save ne jenjava, a manje dobra je da će oni koji nisu uspeli da rezervišu svoj odlazak na Atos na to morati da sačekaju do sledeće godine.
"Kancelarija za poklonike Svetog manastira Hilandara obaveštava sve zainteresovane poklonike da su termini za posetu manastiru popunjeni do kraja 2025. godine. Molimo Vas da molbe za posete u 2026. godini ne šaljete pre početka decembra 2025. godine. Dodaje se da hilandarska luka Jovanjica zbog radova neće biti aktivna od 15. juna do 15. jula 2025. godine", stoji u obaveštenju na sajtu Hilandara.
Kao što je sajt religija.rs pisao početkom ove godine Sveta gora je uvela nova pravila.
Kako bi se osigurala ravnoteža između duhovnog života monaha i pristupa vernika, uspostavljeni su sledeći limiti za posete:
Poklonici su u obavezi da unapred pošalju zahtev Kancelariji za poklonike najkasnije do 12:00 časova dan pre planiranog dolaska.
Organizovane grupe veće od pet osoba su zabranjene, osim u slučajevima kada je reč o studentima, učenicima, iskušenicima ili pripadnicima vojske.

Ulazak na Svetu goru biće moguć isključivo uz prethodno odobrenje i zvaničnu pozivnicu. Svako premeštanje ili traženje smeštaja u drugim kelijama i manastirima bez odgovarajućeg poziva strogo je zabranjeno.
Tokom velikih praznika, biće omogućena privremena fleksibilnost u ovim pravilima, ali isključivo uz posebno odobrenje Kancelarije za poklonike. Cilj ovih mera je izbegavanje prenatrpanosti i očuvanje duhovnog mira koji vekovima inspiriše posetioce.
Sveta zajednica ostaje dosledna svom zadatku da upravlja ovom svetom zemljom na način koji omogućava očuvanje njenog duhovnog nasleđa, uz istovremeno omogućavanje poklonika da dožive duhovno iskustvo i otkriju dubinu svetogorskog predanja.
Na Svetoj gori, žene nisu dozvoljene zbog zakona poznatog kao Avato.
Bratija svetogorskoj manastira nas podseća da je svakodnevna borba protiv praznih reči ključ duhovnog očišćenja i povezanosti s Bogom.
Hilandarski monah, svojim životom posvećen duhovnoj službi, uveo je mnoge u duboku veru i mirnu pobožnost, prešao je u večnost, ostavljajući neizbrisiv trag u srcima vernika i bratije.
Kada monah preminе, telo se ne kupa niti presvlači, osim ako nije preminuo u mantiji, u tom slučaju mu se ona oblači.
Zašto je svetski poznati glumac odlučio da dođe upravo u centar pravoslavlja i šta je tu doživeo - za komentar smo upitali Miloša Stojkovića.
Na ulazu u manastir stoje uputstva koja nisu puka pravila ponašanja, već deo viševekovnog poretka Svete Gore. Zašto se određene navike ostavljaju pred kapijom Atosa i kakvu poruku Epistati upućuju poklonicima?
Među 41 uzorkom, hilandarski med je proglašen najboljim na Trećem međunarodnom ocenjivanju, potvrđujući vekovnu tradiciju monaškog pčelarstva.
Monasi su prijavili oštećenja na srpskoj carskoj lavri, Dohijaru i Iveronu, dok stručnjaci naglašavaju da se podrhtavanja tla mogu nastaviti, ali bez opasnosti po život i liturgijski život Svete gore.
Veliki svetitelj našeg vremena objašnjava zašto put ljubavi smatra kraćim i bezbednijim, čak i kada se čovek suočava sa sopstvenim slabostima i iskušenjima.
Vernica Natalija nasledila je ikonu "Smolenska Odigitrija", koja se u njenom domu čuva generacijama, ali se zbog troškova kod notara našla pred odlukom koja joj nije bila laka.
Ispod poda svetinje u Jerusalimu pronađeni su ostaci drevnog kamenoloma, uklesani grobovi i tragovi vrta, a svetogorski starac podseća na dublji smisao svetog znamenja koje je kroz vekove ostalo središte hrišćanske vere.
Pouka svetogorskog starca govori o monahu koji je pokušao da se skloni pred napadima demona, ali i o onome što se od vernika traži u trenutku kada ga savladaju strah, nemir i osećaj nemoći.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
Pouka svetogorskog starca govori o monahu koji je pokušao da se skloni pred napadima demona, ali i o onome što se od vernika traži u trenutku kada ga savladaju strah, nemir i osećaj nemoći.
U središtu je jerarh koji uzdiže Krst, ali pažnju privlače i dve carske ličnosti i dvojica đakona. Stručni izvori objašnjavaju šta predstavljaju i kako je nastala ova upečatljiva kompozicija.