Ograničen broj poklonika, obavezne pozivnice i novi propisi za boravak – Sveta zajednica donela odluku koja će promeniti način poseta ovoj svetinji.
Sveta zajednica Svete gore, najviše administrativno, zakonodavno, izvršno i sudsko telo Svete gore Atonske, donela je nove propise koji regulišu pristup poklonika ovoj svetinji. Ove mere, koje su stupile na snagu 1. januara 2025. godine, uvedene su kako bi se očuvao duhovni mir i ustaljeni poredak monaške molitvene svakodnevice, s obzirom na sve veći priliv posetilaca.
Sveta gora, poznata širom sveta kao autonomna monaška zajednica sa jedinstvenim statusom i drevnom tradicijom, upravljana je Svetom zajednicom koja okuplja 20 predstavnika. Svaki od njih dolazi iz jednog od 20 manastira Svete gore, a biraju se iz redova igumana ili iskusnijih monaha posvećenih očuvanju vekovne monaške prakse.
Schutterstock
Sveta gora
Kako bi se osigurala ravnoteža između duhovnog života monaha i pristupa vernika, uspostavljeni su sledeći limiti za posete:
Za opštežiteljne skitove: do 200 poklonika mesečno.
Za centralne crkve (kirijakon) ostalih skitova: do 50 poklonika mesečno.
Za kelije: do 20 poklonika mesečno.
Poklonici su u obavezi da unapred pošalju zahtev Kancelariji za poklonike najkasnije do 12:00 časova dan pre planiranog dolaska. Organizovane grupe veće od pet osoba su zabranjene, osim u slučajevima kada je reč o studentima, učenicima, iskušenicima ili pripadnicima vojske.
SAKIS MITROLIDIS / AFP / Profimedia
Sveta gora
Ulazak na Svetu goru biće moguć isključivo uz prethodno odobrenje i zvaničnu pozivnicu. Svako premeštanje ili traženje smeštaja u drugim kelijama i manastirima bez odgovarajućeg poziva strogo je zabranjeno.
Tokom velikih praznika, biće omogućena privremena fleksibilnost u ovim pravilima, ali isključivo uz posebno odobrenje Kancelarije za poklonike. Cilj ovih mera je izbegavanje prenatrpanosti i očuvanje duhovnog mira koji vekovima inspiriše posetioce.
Sveta zajednica ostaje dosledna svom zadatku da upravlja ovom svetom zemljom na način koji omogućava očuvanje njenog duhovnog nasleđa, uz istovremeno omogućavanje poklonika da dožive duhovno iskustvo i otkriju dubinu svetogorskog predanja.
Posle višednevne potrage, telo svetogorskog isposnika pronađeno je u zabačenom delu Atosa. Istraga o njegovoj smrti u toku je, dok se monaška zajednica moli za njegovu dušu u Hristu.
U trenutku duboke unutrašnje dileme, mitropolit limasolskog doživeo je čudo – u poslednjim trenucima svog života, sveti Porfirije mu je telefonom pružio duhovnu snagu i blagoslov, koji su ga uputili na put poslušanja, prepun izazova, ali i duhovne svetlosti.
Teško pogođeni ratnim iskustvima, 22 momka prešla su hiljadu kilometara u potrazi za duhovnim mirom. Njihov četvorodnevni boravak na Atosu pružio im je trenutke utehe i novu snagu za suočavanje sa traumama.
Bezvremena mudrost ovog velikog svetitelja, izrečena pre više vekova, i danas odzvanja snagom istine — podsećajući da prava vrednost života nije u bogatstvu i moći, već u ljubavi, skromnosti i unutrašnjem miru.
Na praznik Prepodobne Efrosinije i Prepodobnog Sergija Radonješkog, u Crkvi Svete Trojice u Donjem Ostrogu služena je zaupokojena liturgija za pokoj duše oca Ilije.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Nakon snažnog podrhtavanja tla u februaru, a zatim ponovo 7. juna, mnogi svetogorski manastiri upozoravaju da su ostavljeni bez adekvatne zaštite, dok se sveti prostor suočava s ozbiljnim oštećenjima i potpunim izostankom konkretnih mera.
Sveta gora, monaška republika na poluostrvu Atos, ima sve potrebne infrastrukturne objekte za svakodnevni život, uključujući hotel, restoran i prodavnicu. Nedavno je otvoren hotel u luci Dafni, koji nudi masažu i druge usluge, što je izazvalo značajnu diskusiju zbog uvođenja masaže u ovu tradicionalnu zajednicu.
Na Atosu, priroda ponekad prekine spokoj potresima zemlje, ali čuvari drevnih manastira, kao i hodočasnici, nemaju razloga za strah. Profesor seizmologije sa Univerziteta u Solunu umirujuće govori o prognozi za nastavak seizmičke aktivnosti na ovom svetom poluostrvu.
Bezvremena mudrost ovog velikog svetitelja, izrečena pre više vekova, i danas odzvanja snagom istine — podsećajući da prava vrednost života nije u bogatstvu i moći, već u ljubavi, skromnosti i unutrašnjem miru.
Restauracija spomenika Krst iz 1862. godine obuhvata obnovu natpisnih tabli, metalne ograde i pešačke staze, dok park dobija više od 200 novih stabala, čuvajući sećanje na oslobođenje Beograda 1806. godine.
Nedavni primer iz Amerike pokreće pitanje koje mnogi vernici smatraju nemogućim: kako ostati veran Hristovom učenju i Svetim kanonima u vremenu duhovne dekadencije i relativizacije vere?
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
Uz idejnog tvorca vladiku Ilariona, vladiku Teodosija i akademika Matiju Bećkovića, prva projekcija filma bila je ispunjena molitvom, uzvišenom atmosferom i svedočanstvom o neumornoj ljubavi srpskog naroda prema Kosovu i Metohiji.
Zvanično hvaljena kao "istorijski trenutak jedinstva", poseta poglavara Rimokatoličke crkve izaziva zabrinutost teologa i klirika – da li se radi o dijalogu ili političko-verskoj igri?
Monah iz Manastir Krušedol objavio je 1855. godine zbirku recepata, među kojima je i ovaj koji pokazuje kako se od najskromnijih sastojaka stvara nezaboravan ukus i miris starine
U toploj i bratskoj atmosferi, poglavar Srpske pravoslavne crkve primio je visokog gosta iz Ruske pravoslavne crkve, a razgovor je protekao u znaku zajedničke molitve, sabornosti i neraskidivih duhovnih veza dva pravoslavna naroda.