Ograničen broj poklonika, obavezne pozivnice i novi propisi za boravak – Sveta zajednica donela odluku koja će promeniti način poseta ovoj svetinji.
Sveta zajednica Svete gore, najviše administrativno, zakonodavno, izvršno i sudsko telo Svete gore Atonske, donela je nove propise koji regulišu pristup poklonika ovoj svetinji. Ove mere, koje su stupile na snagu 1. januara 2025. godine, uvedene su kako bi se očuvao duhovni mir i ustaljeni poredak monaške molitvene svakodnevice, s obzirom na sve veći priliv posetilaca.
Sveta gora, poznata širom sveta kao autonomna monaška zajednica sa jedinstvenim statusom i drevnom tradicijom, upravljana je Svetom zajednicom koja okuplja 20 predstavnika. Svaki od njih dolazi iz jednog od 20 manastira Svete gore, a biraju se iz redova igumana ili iskusnijih monaha posvećenih očuvanju vekovne monaške prakse.
Schutterstock
Sveta gora
Kako bi se osigurala ravnoteža između duhovnog života monaha i pristupa vernika, uspostavljeni su sledeći limiti za posete:
Za opštežiteljne skitove: do 200 poklonika mesečno.
Za centralne crkve (kirijakon) ostalih skitova: do 50 poklonika mesečno.
Za kelije: do 20 poklonika mesečno.
Poklonici su u obavezi da unapred pošalju zahtev Kancelariji za poklonike najkasnije do 12:00 časova dan pre planiranog dolaska. Organizovane grupe veće od pet osoba su zabranjene, osim u slučajevima kada je reč o studentima, učenicima, iskušenicima ili pripadnicima vojske.
SAKIS MITROLIDIS / AFP / Profimedia
Sveta gora
Ulazak na Svetu goru biće moguć isključivo uz prethodno odobrenje i zvaničnu pozivnicu. Svako premeštanje ili traženje smeštaja u drugim kelijama i manastirima bez odgovarajućeg poziva strogo je zabranjeno.
Tokom velikih praznika, biće omogućena privremena fleksibilnost u ovim pravilima, ali isključivo uz posebno odobrenje Kancelarije za poklonike. Cilj ovih mera je izbegavanje prenatrpanosti i očuvanje duhovnog mira koji vekovima inspiriše posetioce.
Sveta zajednica ostaje dosledna svom zadatku da upravlja ovom svetom zemljom na način koji omogućava očuvanje njenog duhovnog nasleđa, uz istovremeno omogućavanje poklonika da dožive duhovno iskustvo i otkriju dubinu svetogorskog predanja.
Posle višednevne potrage, telo svetogorskog isposnika pronađeno je u zabačenom delu Atosa. Istraga o njegovoj smrti u toku je, dok se monaška zajednica moli za njegovu dušu u Hristu.
U trenutku duboke unutrašnje dileme, mitropolit limasolskog doživeo je čudo – u poslednjim trenucima svog života, sveti Porfirije mu je telefonom pružio duhovnu snagu i blagoslov, koji su ga uputili na put poslušanja, prepun izazova, ali i duhovne svetlosti.
Teško pogođeni ratnim iskustvima, 22 momka prešla su hiljadu kilometara u potrazi za duhovnim mirom. Njihov četvorodnevni boravak na Atosu pružio im je trenutke utehe i novu snagu za suočavanje sa traumama.
U Sabornom hramu u Podgorici, mitropolit nemački služio je liturgiju i besedio o hrabrosti, dostojanstvu i božanskom dodiru, naglašavajući da vera može preobraziti smrtnost u besmrtnost i doneti isceljenje svima koji veruju.
Recept iz 1855. godine jeromonaha Jeroteja otkriva kako jednostavni sastojci mogu stvoriti jelo puno domaće topline i tradicije – idealno za dane koji nisu posni.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Nakon snažnog podrhtavanja tla u februaru, a zatim ponovo 7. juna, mnogi svetogorski manastiri upozoravaju da su ostavljeni bez adekvatne zaštite, dok se sveti prostor suočava s ozbiljnim oštećenjima i potpunim izostankom konkretnih mera.
Sveta gora, monaška republika na poluostrvu Atos, ima sve potrebne infrastrukturne objekte za svakodnevni život, uključujući hotel, restoran i prodavnicu. Nedavno je otvoren hotel u luci Dafni, koji nudi masažu i druge usluge, što je izazvalo značajnu diskusiju zbog uvođenja masaže u ovu tradicionalnu zajednicu.
Na Atosu, priroda ponekad prekine spokoj potresima zemlje, ali čuvari drevnih manastira, kao i hodočasnici, nemaju razloga za strah. Profesor seizmologije sa Univerziteta u Solunu umirujuće govori o prognozi za nastavak seizmičke aktivnosti na ovom svetom poluostrvu.
Olujni vetar u severnom Egeju zaustavio sve hidroglisere i poremetio planove vernika iz Grčke, Kipra, Rumunije i Srbije koji su želeli da se poklone svetinjama Atosa.
Meštani su jubilej obeležili svetom liturgijom, parastosom ruskim borcima i promocijom knjige koja čuva sećanje na srpske sveštenike i misionare koji su oblikovali duhovni život njihovog kraja.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Nekadašnji rimski oficir, jednim smelim istupom pred knezom promenio je svoj život i postao simbol nepokolebljive vere koji i danas privlači pažnju vernika.
Dok su se jedan period u isto vreme slavila oba svetitelja, kasnije se u crkvenom bogoslužbenom kalendaru zadržao samo Sveti Stefan Dečanski, ali je narodni naziv opstao.