Ograničen broj poklonika, obavezne pozivnice i novi propisi za boravak – Sveta zajednica donela odluku koja će promeniti način poseta ovoj svetinji.
Sveta zajednica Svete gore, najviše administrativno, zakonodavno, izvršno i sudsko telo Svete gore Atonske, donela je nove propise koji regulišu pristup poklonika ovoj svetinji. Ove mere, koje su stupile na snagu 1. januara 2025. godine, uvedene su kako bi se očuvao duhovni mir i ustaljeni poredak monaške molitvene svakodnevice, s obzirom na sve veći priliv posetilaca.
Sveta gora, poznata širom sveta kao autonomna monaška zajednica sa jedinstvenim statusom i drevnom tradicijom, upravljana je Svetom zajednicom koja okuplja 20 predstavnika. Svaki od njih dolazi iz jednog od 20 manastira Svete gore, a biraju se iz redova igumana ili iskusnijih monaha posvećenih očuvanju vekovne monaške prakse.
Schutterstock
Sveta gora
Kako bi se osigurala ravnoteža između duhovnog života monaha i pristupa vernika, uspostavljeni su sledeći limiti za posete:
Za opštežiteljne skitove: do 200 poklonika mesečno.
Za centralne crkve (kirijakon) ostalih skitova: do 50 poklonika mesečno.
Za kelije: do 20 poklonika mesečno.
Poklonici su u obavezi da unapred pošalju zahtev Kancelariji za poklonike najkasnije do 12:00 časova dan pre planiranog dolaska. Organizovane grupe veće od pet osoba su zabranjene, osim u slučajevima kada je reč o studentima, učenicima, iskušenicima ili pripadnicima vojske.
SAKIS MITROLIDIS / AFP / Profimedia
Sveta gora
Ulazak na Svetu goru biće moguć isključivo uz prethodno odobrenje i zvaničnu pozivnicu. Svako premeštanje ili traženje smeštaja u drugim kelijama i manastirima bez odgovarajućeg poziva strogo je zabranjeno.
Tokom velikih praznika, biće omogućena privremena fleksibilnost u ovim pravilima, ali isključivo uz posebno odobrenje Kancelarije za poklonike. Cilj ovih mera je izbegavanje prenatrpanosti i očuvanje duhovnog mira koji vekovima inspiriše posetioce.
Sveta zajednica ostaje dosledna svom zadatku da upravlja ovom svetom zemljom na način koji omogućava očuvanje njenog duhovnog nasleđa, uz istovremeno omogućavanje poklonika da dožive duhovno iskustvo i otkriju dubinu svetogorskog predanja.
Posle višednevne potrage, telo svetogorskog isposnika pronađeno je u zabačenom delu Atosa. Istraga o njegovoj smrti u toku je, dok se monaška zajednica moli za njegovu dušu u Hristu.
U trenutku duboke unutrašnje dileme, mitropolit limasolskog doživeo je čudo – u poslednjim trenucima svog života, sveti Porfirije mu je telefonom pružio duhovnu snagu i blagoslov, koji su ga uputili na put poslušanja, prepun izazova, ali i duhovne svetlosti.
Teško pogođeni ratnim iskustvima, 22 momka prešla su hiljadu kilometara u potrazi za duhovnim mirom. Njihov četvorodnevni boravak na Atosu pružio im je trenutke utehe i novu snagu za suočavanje sa traumama.
Krčka se sa krompirom, šargarepom i belim lukom, zapeče u rerni, a onda se preko vrelog mesa stavlja obilna kašika kajmaka. Ovako se priprema čuveni kafanski specijalitet.
Episkop šabački besedio je o snazi zajedništva koje je povezalo žitelje 12 sela u izgradnji hrama Uspenja Presvete Bogorodice i poručio da njihovo delo treba da bude primer i današnjim generacijama.
U besedi za ponedeljak 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva šta je Isus Hristos doneo ljudima i kako se otkriva neizmerna ljubav Nebeskog Oca
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnog Kirijaka Otšelnika - Miholjdan, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svete mučenike Proba, Taraha i Andronika. Katolička crkva slavi Svetog Serafina, Jevreji obeležavaju Roš Hodeš, dok muslimani nemaju veliki praznik.
Apostol ljubavi otkrio je koja je Gospodnja zapovest toliko važna da se njenim doslednim ispunjavanjem može razumeti i sama suština hrišćanskog života.
Na Atosu, priroda ponekad prekine spokoj potresima zemlje, ali čuvari drevnih manastira, kao i hodočasnici, nemaju razloga za strah. Profesor seizmologije sa Univerziteta u Solunu umirujuće govori o prognozi za nastavak seizmičke aktivnosti na ovom svetom poluostrvu.
Na ulazu u manastir stoje uputstva koja nisu puka pravila ponašanja, već deo viševekovnog poretka Svete Gore. Zašto se određene navike ostavljaju pred kapijom Atosa i kakvu poruku Epistati upućuju poklonicima?
Više od 163.000 putnika krenulo je ka svetogorskim manastirima za manje od šest meseci, ali se iza povećanog interesovanja kriju velike promene među poklonicima i višegodišnji problemi sa prevozom gostiju.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, otac Evsevije Meandžija kroz istorijske činjenice i crkveno predanje osvetljava duboke razlike u poimanju pokloničkih putovanja u Pravoslavnoj i Katoličkoj crkvi.
U besedi za ponedeljak 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva šta je Isus Hristos doneo ljudima i kako se otkriva neizmerna ljubav Nebeskog Oca
Apostol ljubavi otkrio je koja je Gospodnja zapovest toliko važna da se njenim doslednim ispunjavanjem može razumeti i sama suština hrišćanskog života.
Istoričarka umetnosti otkriva potresna svedočenja o tragovima benzina, zakašneloj reakciji medija i pritiscima na monaštvo nakon požara u kojem su nestali dragoceni manastirski letopisi.
Sedamnaest godina nakon preljube, žena se iz straha od muževljevog odlaska zaklela u zdravlje dece da ga nije prevarila, a sada strahuje da bi zbog laži mogli da ispaštaju i pita jereja Viktora Nikišova kako da poništi zakletvu.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Istoričarka umetnosti otkriva potresna svedočenja o tragovima benzina, zakašneloj reakciji medija i pritiscima na monaštvo nakon požara u kojem su nestali dragoceni manastirski letopisi.
Profesor islamske veronauke objašnjava zašto ljudi traže pomoć kroz rukju i upozorava na lažne iscelitelje koji zarađuju na tuđoj muci i šire strah od sihira.
Sedamnaest godina nakon preljube, žena se iz straha od muževljevog odlaska zaklela u zdravlje dece da ga nije prevarila, a sada strahuje da bi zbog laži mogli da ispaštaju i pita jereja Viktora Nikišova kako da poništi zakletvu.