Ograničen broj poklonika, obavezne pozivnice i novi propisi za boravak – Sveta zajednica donela odluku koja će promeniti način poseta ovoj svetinji.
Sveta zajednica Svete gore, najviše administrativno, zakonodavno, izvršno i sudsko telo Svete gore Atonske, donela je nove propise koji regulišu pristup poklonika ovoj svetinji. Ove mere, koje su stupile na snagu 1. januara 2025. godine, uvedene su kako bi se očuvao duhovni mir i ustaljeni poredak monaške molitvene svakodnevice, s obzirom na sve veći priliv posetilaca.
Sveta gora, poznata širom sveta kao autonomna monaška zajednica sa jedinstvenim statusom i drevnom tradicijom, upravljana je Svetom zajednicom koja okuplja 20 predstavnika. Svaki od njih dolazi iz jednog od 20 manastira Svete gore, a biraju se iz redova igumana ili iskusnijih monaha posvećenih očuvanju vekovne monaške prakse.
Schutterstock
Sveta gora
Kako bi se osigurala ravnoteža između duhovnog života monaha i pristupa vernika, uspostavljeni su sledeći limiti za posete:
Za opštežiteljne skitove: do 200 poklonika mesečno.
Za centralne crkve (kirijakon) ostalih skitova: do 50 poklonika mesečno.
Za kelije: do 20 poklonika mesečno.
Poklonici su u obavezi da unapred pošalju zahtev Kancelariji za poklonike najkasnije do 12:00 časova dan pre planiranog dolaska. Organizovane grupe veće od pet osoba su zabranjene, osim u slučajevima kada je reč o studentima, učenicima, iskušenicima ili pripadnicima vojske.
SAKIS MITROLIDIS / AFP / Profimedia
Sveta gora
Ulazak na Svetu goru biće moguć isključivo uz prethodno odobrenje i zvaničnu pozivnicu. Svako premeštanje ili traženje smeštaja u drugim kelijama i manastirima bez odgovarajućeg poziva strogo je zabranjeno.
Tokom velikih praznika, biće omogućena privremena fleksibilnost u ovim pravilima, ali isključivo uz posebno odobrenje Kancelarije za poklonike. Cilj ovih mera je izbegavanje prenatrpanosti i očuvanje duhovnog mira koji vekovima inspiriše posetioce.
Sveta zajednica ostaje dosledna svom zadatku da upravlja ovom svetom zemljom na način koji omogućava očuvanje njenog duhovnog nasleđa, uz istovremeno omogućavanje poklonika da dožive duhovno iskustvo i otkriju dubinu svetogorskog predanja.
Posle višednevne potrage, telo svetogorskog isposnika pronađeno je u zabačenom delu Atosa. Istraga o njegovoj smrti u toku je, dok se monaška zajednica moli za njegovu dušu u Hristu.
U trenutku duboke unutrašnje dileme, mitropolit limasolskog doživeo je čudo – u poslednjim trenucima svog života, sveti Porfirije mu je telefonom pružio duhovnu snagu i blagoslov, koji su ga uputili na put poslušanja, prepun izazova, ali i duhovne svetlosti.
Teško pogođeni ratnim iskustvima, 22 momka prešla su hiljadu kilometara u potrazi za duhovnim mirom. Njihov četvorodnevni boravak na Atosu pružio im je trenutke utehe i novu snagu za suočavanje sa traumama.
Rimski upravitelj Judeje, Pontije Pilat, u početku nije nalazio osnov da ga osudi, ali je pod pritiskom naroda i optužbi da se proglašava carem i time ugrožava vlast imperatora, na kraju popustio.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Nakon snažnog podrhtavanja tla u februaru, a zatim ponovo 7. juna, mnogi svetogorski manastiri upozoravaju da su ostavljeni bez adekvatne zaštite, dok se sveti prostor suočava s ozbiljnim oštećenjima i potpunim izostankom konkretnih mera.
Sveta gora, monaška republika na poluostrvu Atos, ima sve potrebne infrastrukturne objekte za svakodnevni život, uključujući hotel, restoran i prodavnicu. Nedavno je otvoren hotel u luci Dafni, koji nudi masažu i druge usluge, što je izazvalo značajnu diskusiju zbog uvođenja masaže u ovu tradicionalnu zajednicu.
Na Atosu, priroda ponekad prekine spokoj potresima zemlje, ali čuvari drevnih manastira, kao i hodočasnici, nemaju razloga za strah. Profesor seizmologije sa Univerziteta u Solunu umirujuće govori o prognozi za nastavak seizmičke aktivnosti na ovom svetom poluostrvu.
Sveštenik Ruske pravoslavne crkve ukazuje na pogrešna verovanja, otkriva simboliku najvažnijih nijansi i objašnjava zašto pojedine tonove ipak treba zaobići
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Od pranja nogu apostolima do ustanovljenja pričešća, ovaj dan nosi poruku smirenja i unutrašnjeg preobražaja, dok narodni običaji otkrivaju kako se vekovima pripremamo za najveći hrišćanski praznik.
U besedi za četvrtak Strasne sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički naglašava da svako odbijanje Spasiteljeve ruke vodi u duhovnu tamu, dok prihvatanje donosi svetlost, čistotu i besmrtnost.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliki četvrtak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Marije Kleofine, dok Jevreji slave poslednji dan Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.