OVA DECA ĆE SIGURNO OSTAVITI SVOJE RODITELJE U STAROSTI! Sveti Filaret Moskovski o ogromnoj grešci u vaspitanju
Porodični odnosi ne zasnivaju se na očekivanjima, već na poverenju i ljubavi koje se grade svakodnevno.
Dete još pre rođenja, prema predanju, nosi pečat duhovnog stanja onih koji ga donose na svet.
U pravoslavnoj tradiciji, neraskidiva veza između duhovnog života roditelja i budućeg života deteta zauzima posebno mesto.
Verovalo se i veruje da dete, još pre rođenja, nosi pečat duhovnog stanja onih koji ga donose na svet. Zato su se generacijama prenosila učenja svetih otaca o tome kako da se roditelji pripreme za ovaj veliki blagoslov, naglašavajući da blagodat Božija silazi na dete onda kada roditelji žive u skladu sa zapoveštima - u miru i čistoti.
Mnogi sveštenici i danas podsećaju da se duhovni temelji deteta postavljaju još pre njegovog začeća - u molitvi, uzdržanju, međusobnom poštovanju i slozi supružnika. Život deteta, prema ovakvom shvatanju, ne određuju spoljne okolnosti koliko unutrašnje stanje doma iz kog potiče.
Ako su roditelji u blagodatnom poretku, dete od samog početka nosi u sebi njihov mir, njihovu istrajnost i njihovu veru. Ako su pak izloženi neredu, svađama, neumerenosti i grehu, taj teret može ostaviti trag i na novom životu koji tek nastaje.
U pravoslavnom predanju posebno se ističe da čistota, trezvenost i molitvenost nisu samo duhovni ideali, već i praktični putokazi za zdrav i blagosloven porodični život. Često se navodi da supružnici koji se trude da svoje bračno zajedništvo posvete Bogu, svojim postupcima unapred pripremaju teren za srećno roditeljstvo. Njihova odgovornost ne počinje tek rođenjem deteta, već mnogo ranije — u njihovim svakodnevnim izborima, u njihovom odnosu prema svetim danima, u načinu na koji poštuju ritam Crkve.
Na ovo je upozoravao i Sveti Filaret Moskovski:
"Roditelji moraju da čuvaju svoju čistotu još pre začeća deteta u utrobi majčinoj, treba da izbegavaju neumereno telesno opštenje, da odvojeno spavaju u noć pred praznik i nedelju, sredu i petak i u sva četiri posta koja je ustanovila sveta Crkva, a posebno u velikom postu, i da obavezno posle začeća ploda, za sve vreme trudnoće do samog rođenja i čak do dojenja deteta majčinim mlekom žive u čistoti, ne spajajući se".
Porodični odnosi ne zasnivaju se na očekivanjima, već na poverenju i ljubavi koje se grade svakodnevno.
Reči izgovorene s gnevom ili bolom, posebno kada dolaze od roditelja, mogu imati dalekosežne posledice po život deteta.
Crkva uči da duša postoji od samog začeća i da dete, iako još nerođeno, nosi u sebi lik Božiji.
Nije bitno samo kako se majka u trudnoći hrani, vrlo je važno i kako se oseća jer ona svoja osećanja prenosi fetusu, tvrdio je profesor Jerotić.
Sveta osećanja majke i njen sveti život posvećuju bebu od samog trenutka njegovog začeća, govorio je starac Porfirije.
Iako medicina nudi odgovore i pokušava da objasni uzroke ovog problema, pravoslavno učenje podseća da nastanak života ne može biti sveden isključivo na biološki proces.
Pravoslavlje naglašava da roditelj treba da bude blizak detetu, ali ne i potčinjen.
Pol deteta, prema nauci, stvar je slučajnosti, međutim, veliki duhovnik je tvrdio da ništa nije slučajno.
U besedi za sredu 19. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da dobro delo ne treba koristiti za sopstvenu slavu, već ga sa ljubavlju prepustiti drugima da prepoznaju njegovu vrednost.
Jedna pouka ruskog svetitelja posebno se odnosi na trenutke kada tuđa nepravda probudi bes, želju za osvetom ili potrebu da uzvratimo, ali odgovor koji nudi ide u sasvim drugom smeru.
Amin nije uzrečica niti zamena za običan lajk na Fejsbuku ili Instagramu, naglasio je otac Bane.
Patrijarh se pozvao na odluku Svetog sinoda i potvrdio da se praznik Hristovog Rođenja u Jerusalimu i dalje proslavlja 7. januara.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Tuga i čamotinja muče sve veći broj ljudi.
Svinjetina se najpre lagano dinsta, zatim joj se dodaje obilje luka i začini, pa se sve zajedno dugo krčka dok ne dobije pun ukus.
Vladika mileševski sa sveštenstvom obišao je završne radove na objektu, a prethodno je u Hramu Svetih apostola Petra i Pavla služio svetu liturgiju.