SIROMAŠNIMA DELIO HLEB, BOG MU VIŠESTRUKO UZVRATIO! Sutra slavimo Svetog Tihona Amatunskog Čudotvoraca!
Sveti Tihon je, po uzoru na svete apostole, neumorno obilazio narod, poučavao, krštavao i svojim primerom privodio ljude Hristu.
Crkva uči da duša postoji od samog začeća i da dete, iako još nerođeno, nosi u sebi lik Božiji.
Pravoslavlje na decu i majčinstvo gleda kao na sveti dar Božiji i neizmernu blagodat. Dete nije samo biološki plod ljubavi između muškarca i žene, već je pre svega Božiji blagoslov, duša poverena roditeljima na čuvanje i vaspitanje u veri, ljubavi i istini.
Majčinstvo se u pravoslavnoj tradiciji uzdiže do najvišeg ideala žrtvene ljubavi i saosećanja, jer majka postaje saradnik Božiji u darivanju života. Majka je prva koja detetu otkriva svet, i telesni i duhovni, i upravo je kroz nju moguće da dete oseti prisustvo Božje ljubavi već u najranijem trenutku svog postojanja.
Crkva uči da duša postoji od samog začeća i da dete, iako još nerođeno, nosi u sebi lik Božiji. Zbog toga je svaki trenutak trudnoće prožet dubokim duhovnim značajem, a majčina molitva, spokoj, vera i ljubav postaju prvi i najvažniji čin ljubavi prema novom životu.
O toj tajni majčinske ljubavi i njenom dubokom uticaju na dete još dok je u utrobi, govorio je i starac Porfirije Kavsokalivit:
"Neka majke govore svom još nerođenom detetu. Neka ga miluju odozgo, embrion to oseća na tajanstven način. Neka se sa velikom ljubavlju moli za njega. Ne samo rođeno dete, već i embrion oseća nedostatak ljubavi svoje majke, oseća njenu nervozu, razdražljivost, njene mučnine... U njegovoj duši to stvara rane koje će ga pratiti čitav život. Majčina sveta osećanja i njen sveti život osvećuju dete od trenutka kad ga je začela."
Nije bitno samo kako se majka u trudnoći hrani, vrlo je važno i kako se oseća jer ona svoja osećanja prenosi fetusu, tvrdio je profesor Jerotić.
Pol deteta, prema nauci, stvar je slučajnosti, međutim, veliki duhovnik je tvrdio da ništa nije slučajno.
Arhimandrit Rafail Karelin kaže da se treba uzdržavati od odnosa tokom posta.
Sveta osećanja majke i njen sveti život posvećuju bebu od samog trenutka njegovog začeća, govorio je starac Porfirije.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Bolest podseća čoveka na njegovu prolaznost i krhkost, primoravajući ga da zastane i preispita svoj život.
Od Kosovskog boja i opredeljenja kneza Lazara za carstvo nebesko do pokušaja da se promeni istorijsko sećanje na ovaj dan, Vidovdan vekovima ostaje simbol vere, žrtve i zaveta duboko ukorenjenog u srpskom narodu.
U razgovoru povodom Vidovdana, arhijerejski namesnik podgoričko-kolašinski govori o hristolikoj žrtvi kosovskih junaka, zavetu koji je oblikovao Crnu Goru i odgovornosti vernika prema drugima.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Za pravoslavne Srbe ovaj praznik simbolizuje žrtvu, hrabrost i neprekidna nastojanja za slobodom i pravdom, istakao je teolog Đurđević.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
U razgovoru povodom Vidovdana, arhijerejski namesnik podgoričko-kolašinski govori o hristolikoj žrtvi kosovskih junaka, zavetu koji je oblikovao Crnu Goru i odgovornosti vernika prema drugima.