VAŽNE VESTI IZ SVETE ZEMLJE OBRADOVALE CEO PRAVOSLAVNI SVET: Posle postizanja primirja, Izrael otvara hram Hristovog Groba pred silazak Blagodatnog ognja
Izraelske vlasti odobrile su prisustvo vernika - prvi put posle napetih dana i dramatičnih događaja iznad Starog grada Jerusalima.
Vest koja je danima tinjala između zebnje i nade stigla je u pravom trenutku, pred vrhunac Strasne sedmice, kada se svaka reč i svaki zvuk u Hramu Vaskrsenja Hristovog mere tišinom očekivanja. Odluka da svetinja ponovo otvori vrata vernicima na Veliku subotu, pred silazak Blagodatnog ognja, odjeknula je među pravoslavnima kao olakšanje koje se ne može sakriti.
U saopštenju Jerusalimska patrijaršija izražava iskrenu radost zbog događaja koji su do poslednjeg trenutka bili neizvesni. Višenedeljna zabrinutost vernika, izazvana bezbednosnim merama i zatvaranjem svetinje, ustupila je mesto tihoj, ali snažnoj zahvalnosti.
Prema informacijama agencije EOD, odluka o ponovnom otvaranju usledila je nakon postizanja primirja između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, što je omogućilo izraelskim vlastima da ublaže mere i omoguće redovno bogosluženje u ovom najosetljivijem delu Jerusalima. Zvanična potvrda očekuje se narednog dana, budući da je praznična atmosfera Pashe privremeno odložila administrativne odluke.
Zvona koja vraćaju dah svetinji
Najava da će već sutradan popodne u Hramu biti služeno Jutrenje Velikog petka — bogosluženje Stradanja Gospodnjeg - donosi više od običnog liturgijskog rasporeda. Ona vraća ritam mestu koje je nedavno bilo obavijeno tenzijom, nakon dramatičnih scena presretanja rakete iznad svetinje i snažne eksplozije nadomak Starog grada.
Foto: SPC
Blagodatni oganj u rukama patrijarha jerusalimskog Teofila
Zbog toga ponovni zvuk zvona Hrama Vaskrsenja Hristovog dobija posebno značenje. To je znak da se, uprkos svemu, život bogosluženja nastavlja i da vernici mogu da prate Hrista u Njegovom dobrovoljnom stradanju, tamo gde se, prema predanju, zbilo Raspeće na Golgoti i Vaskrsenje.
Očekivanje koje okuplja pravoslavni svet
Velika subota u ovoj svetinji nije samo još jedan dan u crkvenom kalendaru. To je trenutak kada se, prema vekovnom predanju, u Kuvukliji Hristovog Groba događa silazak Blagodatnog ognja, događaj koji pravoslavni vernici doživljavaju kao potvrdu žive vere i neprekidnog prisustva božanske blagodati.
Odluka da Hram bude otvoren baš tada ima mnogo veće značenje od organizacionog pitanja. Ona omogućava hiljadama vernika, koji su sa strepnjom pratili razvoj situacije, da budu prisutni ili barem bliže mestu gde se svake godine sabira nada.
U gradu koji pamti vekove sukoba i pomirenja, ova vest podseća da se najdublji događaji vere često odvijaju na ivici neizvesnosti. Upravo zbog toga njihova svetlost deluje snažnije.
Sveštenstvo Jerusalimske patrijaršije nastavlja liturgiju iza zatvorenih vrata, dok vernici širom sveta iščekuju čudo Blagodatnog ognja uoči pravoslavnog Vaskrsa.
Višenedeljna neizvesnost okončana je dogovorom Jerusalimskog patrijarhata i izraelske policije - tradicionalne litije nema, a bogosluženja će biti, ali uz izmene.
Istorijski hram iz 14. veka ponovo je pretrpeo oštećenja, dok odluka tužioca da osumnjičenog nakon saslušanja pusti na slobodu otvara pitanje zaštite srpske verske i kulturne baštine na Kosovu i Metohiji
Predlog izmena omogućava verskim zajednicama da osnivaju ustanove od vrtića do visokog obrazovanja, a posebnu pažnju privlači projekat Srpskog pravoslavnog univerziteta Sveti Sava.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za subotu 12. sedmice po Duhovima vodi nas mnogo dalje od priče o drevnom idolopoklonstvu i suočava sa pitanjem čemu danas poklanjamo svoje srce.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
U svetinji na mestu Hristovog groba, pred hiljadama vernika i pod strogim merama bezbednosti, pojavio se sveti plamen – nevidljiv, neoskvrnjen, večan. Ovo čudo još jednom je potvrdilo da vera ne zna za granice, a nada ne prestaje da svetli ni u najmračnijim vremenima.
Blagodatni oganj prenet specijalnim letom u Beograd, vernici u molitvenoj tišini pale sveće, episkop toplički Petar služiće ponoćnu vaskršnju liturgiju u najvećem srpskom hramu.
Uz blagoslov patrijarha Porfirija, Oganj iz Jerusalima biće donet u Srbiju, a u 23 časa, na početku Vaskršnjeg jutrenja, biće upaljena prva sveća u zavetnom hramu na Vračaru.
Iza istog praznika kriju se potpuno različiti običaji - od stroge liturgijske tradicije do živopisnih narodnih rituala koji se vekovima prenose s kolena na koleno.
Predlog izmena omogućava verskim zajednicama da osnivaju ustanove od vrtića do visokog obrazovanja, a posebnu pažnju privlači projekat Srpskog pravoslavnog univerziteta Sveti Sava.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za subotu 12. sedmice po Duhovima vodi nas mnogo dalje od priče o drevnom idolopoklonstvu i suočava sa pitanjem čemu danas poklanjamo svoje srce.
Vatrogasci su uspeli da lokalizuju vatru, povređenih nema, ali je konak pretrpeo velika oštećenja. Isti objekat goreo je i 2018. godine, kada su među ostacima pronađene poluizgorele ikone.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Matiju po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenik Agatonik i drugi svetitelji. Katolička crkva obeležava spomendan Blažene Device Marije Kraljice, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Sveti starac govorio je bez uvijanja o onima koji zanemaruju svoje zdravlje, ali i o pogrešnom shvatanju vere zbog kojeg čovek odbacuje pomoć koja mu je pružena.
Paroh bujanovački kaže da su se trojica mladića vraćala čak tri puta, puštala glasnu muziku, lupala na prozore i divljala automobilom, zbog čega je na kraju pozvao policiju.