VAŽNE VESTI IZ SVETE ZEMLJE OBRADOVALE CEO PRAVOSLAVNI SVET: Posle postizanja primirja, Izrael otvara hram Hristovog Groba pred silazak Blagodatnog ognja
Izraelske vlasti odobrile su prisustvo vernika - prvi put posle napetih dana i dramatičnih događaja iznad Starog grada Jerusalima.
Vest koja je danima tinjala između zebnje i nade stigla je u pravom trenutku, pred vrhunac Strasne sedmice, kada se svaka reč i svaki zvuk u Hramu Vaskrsenja Hristovog mere tišinom očekivanja. Odluka da svetinja ponovo otvori vrata vernicima na Veliku subotu, pred silazak Blagodatnog ognja, odjeknula je među pravoslavnima kao olakšanje koje se ne može sakriti.
U saopštenju Jerusalimska patrijaršija izražava iskrenu radost zbog događaja koji su do poslednjeg trenutka bili neizvesni. Višenedeljna zabrinutost vernika, izazvana bezbednosnim merama i zatvaranjem svetinje, ustupila je mesto tihoj, ali snažnoj zahvalnosti.
Prema informacijama agencije EOD, odluka o ponovnom otvaranju usledila je nakon postizanja primirja između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, što je omogućilo izraelskim vlastima da ublaže mere i omoguće redovno bogosluženje u ovom najosetljivijem delu Jerusalima. Zvanična potvrda očekuje se narednog dana, budući da je praznična atmosfera Pashe privremeno odložila administrativne odluke.
Zvona koja vraćaju dah svetinji
Najava da će već sutradan popodne u Hramu biti služeno Jutrenje Velikog petka — bogosluženje Stradanja Gospodnjeg - donosi više od običnog liturgijskog rasporeda. Ona vraća ritam mestu koje je nedavno bilo obavijeno tenzijom, nakon dramatičnih scena presretanja rakete iznad svetinje i snažne eksplozije nadomak Starog grada.
Foto: SPC
Blagodatni oganj u rukama patrijarha jerusalimskog Teofila
Zbog toga ponovni zvuk zvona Hrama Vaskrsenja Hristovog dobija posebno značenje. To je znak da se, uprkos svemu, život bogosluženja nastavlja i da vernici mogu da prate Hrista u Njegovom dobrovoljnom stradanju, tamo gde se, prema predanju, zbilo Raspeće na Golgoti i Vaskrsenje.
Očekivanje koje okuplja pravoslavni svet
Velika subota u ovoj svetinji nije samo još jedan dan u crkvenom kalendaru. To je trenutak kada se, prema vekovnom predanju, u Kuvukliji Hristovog Groba događa silazak Blagodatnog ognja, događaj koji pravoslavni vernici doživljavaju kao potvrdu žive vere i neprekidnog prisustva božanske blagodati.
Odluka da Hram bude otvoren baš tada ima mnogo veće značenje od organizacionog pitanja. Ona omogućava hiljadama vernika, koji su sa strepnjom pratili razvoj situacije, da budu prisutni ili barem bliže mestu gde se svake godine sabira nada.
U gradu koji pamti vekove sukoba i pomirenja, ova vest podseća da se najdublji događaji vere često odvijaju na ivici neizvesnosti. Upravo zbog toga njihova svetlost deluje snažnije.
Sveštenstvo Jerusalimske patrijaršije nastavlja liturgiju iza zatvorenih vrata, dok vernici širom sveta iščekuju čudo Blagodatnog ognja uoči pravoslavnog Vaskrsa.
Višenedeljna neizvesnost okončana je dogovorom Jerusalimskog patrijarhata i izraelske policije - tradicionalne litije nema, a bogosluženja će biti, ali uz izmene.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Ipak, naglasio je da Crkva preporučuje da se imena deci daju po nekom svetom, da bi mu taj sveti bio pokrovitelj i obrazac u životu ili da roditelji izaberu bar neko drugo tradicionalno srpsko ime.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U pratnji srpskog patrijarha biće mitropoliti banatski Nikanor i šumadijski Jovan, protojerej Nedeljko Vasiljević, protođakoni Radomir Vrućinić i Ivan Gašić, đakon Vasilije Kostić i čtec Andrej Jelić.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Jerusalimska patrijaršija tvrdi da je crkvena imovina u Silvanu nezakonito zauzeta i upozorava da bi slučaj mogao da ugrozi prava hrišćanskih zajednica u Svetoj zemlji.
Patrijarh jerusalimski i predsednik SAD u razgovoru su otvorili pitanja opstanka hrišćana u Svetoj zemlji, zaštite svetih mesta i statusa koji čuva vekovni poredak u Jerusalimu.
Sinod Jerusalimske patrijaršije pozvao na hitan prekid vatre i zaštitu hrišćanskih zajednica, dok se u crkvenim krugovima sve ozbiljnije razmatra ideja o sazivanju svih pomesnih Crkava.
U srcu Starog grada u Jerusalimu, oci Svetog groba svakodnevno štite hramove i vernike, dok molitva i Božija zaštita čuvaju njihove živote i tradiciju koja traje od apostolskih vremena.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Ipak, naglasio je da Crkva preporučuje da se imena deci daju po nekom svetom, da bi mu taj sveti bio pokrovitelj i obrazac u životu ili da roditelji izaberu bar neko drugo tradicionalno srpsko ime.
U pratnji srpskog patrijarha biće mitropoliti banatski Nikanor i šumadijski Jovan, protojerej Nedeljko Vasiljević, protođakoni Radomir Vrućinić i Ivan Gašić, đakon Vasilije Kostić i čtec Andrej Jelić.
Depresija i duševna patnja mogu toliko da opterete čoveka da mu i najobičnije životne stvari postanu teške, a pronalaženje mira čini se gotovo nedostižnim.
Njih troje žive u staroj porodičnoj kući u Babinama, gde im je svakodnevica dodatno otežana zbog zdravstvenog stanja braće i udaljenosti od zdravstvenih ustanova.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.