VAŽNI CRKVENI RAZGOVORI IZA ZATVORENIH VRATA: Održana sednica Sinoda Srpske pravoslavne crkve
U sedištu Eparhije zvorničko-tuzlanske održana sednica najvišeg izvršnog tela SPC i Patrijaršijskog upravnog odbora.
Dok traje žustra javna rasprava o osnivanju Univerziteta "Sveti Sava", vladika bački podseća na istorijske korene evropskog obrazovanja i postavlja pitanje dvostrukih aršina.
Vest o potpisivanju memoranduma o razumevanju između Srpske pravoslavne crkve i države Srbije, koji bi trebalo da otvori put osnivanju Univerziteta "Sveti Sava", nije ostala u granicama akademske rasprave. Umesto toga, izazvala je lavinu reakcija, od zabrinutosti zbog navodne „klerikalizacije obrazovanja“ do otvorenog osporavanja prava Crkve da učestvuje u visokom školstvu. U središtu te polemike našao se i glas vladike bačkog Irineja, koji je, bez zadrške, odgovorio na kritike.
U vaskršnjem intervjuu za Radio Slovo ljubve, vladika podseća na činjenicu koja se u javnim raspravama često previđa:
– Svi evropski univerziteti, od 11. veka pa nadalje, ponikli su iz nekadašnjih manastirskih, skromnih škola.
U polemikama koje su usledile, jedan deo javnosti insistirao je na strogoj interpretaciji sekularnosti, tumačeći je kao potpunu isključenost Crkve iz obrazovnog sistema. Međutim, vladika Irinej upravo tu vidi problem dvostrukih standarda.
– Osnivamo crkveni univerzitet, ali ko neće da studira na crkvenom univerzitetu, taj ne mora – poručio je, razgrađujući argument o nametanju.
Njegovo pitanje ide korak dalje: zašto se pravo izbora priznaje kada je reč o privatnim ili inostranim univerzitetima, a postaje sporno kada inicijativa dolazi iz okrilja Crkve?
U tom kontekstu, njegova opaska o stanju državnih univerziteta zvuči kao upozorenje:
– Treba više brinuti o tome kakvu kataklizmu su doživeli državni univerziteti u našoj zemlji.
Time rasprava dobija novu dimenziju, više nije reč samo o osnivanju jedne institucije, već o ukupnom stanju obrazovanja.
Za Svetog Savu, koga vladika Irinej navodi kao ključnu referencu, obrazovanje nije bilo odvojeno od duhovnosti. Upravo na toj vezi zasniva se ideja Univerziteta „Sveti Sava“.
– Prosvetiteljstvo je svetosavsko u dubini i moramo shvatati da ono predstavlja stvarni istorijski put našeg naroda – naglasio je, podvlačeći suštinu svog stava: nije reč o vraćanju unazad, već o oslanjanju na sopstveno iskustvo koje je vekovima oblikovalo identitet.
Kritike koje dolaze iz dela akademske zajednice vladika vidi kao posledicu dubljeg nesporazuma, ili čak udaljavanja od tog identitetskog jezgra. U tom svetlu, univerzitet nije samo obrazovna ustanova, već pokušaj obnove kontinuiteta koji je, po njegovom mišljenju, prekinut.
Jedan od najsnažnijih akcenata njegove reakcije odnosi se na međunarodni kontekst:
– Zar Crkva samo u Srbiji, u ime sekularnosti, nema pravo na šta ima pravo danas u svim uređenim i demokratskim zemljama?
Time je jasno aludirao na postojanje brojnih crkvenih i konfesionalnih univerziteta širom Evrope.
U intervjuu koji će na YouTube kanalu Radija Slovo ljubve biti emitovan u 20.00 časova na sam dan praznika Vaskrsenja Hristovog, vladika Irinej dodatno je proširio okvir rasprave. Govorio je o tome kako savremeni srpski intelektualci doživljavaju svetosavlje, ali i o, kako je rekao, „sistematskom razaranju identiteta“. U tom ključu, polemika oko univerziteta prestaje da bude izolovan slučaj, postaje simptom šire krize.
U tom svetlu, Univerzitet "Sveti Sava" neće biti samo nova obrazovna institucija, već deo šire ideje o obnovi, one koja, po rečima vladike Irineja, mora početi iznutra, iz identiteta koji se ne može zameniti administrativnim formulama.
U sedištu Eparhije zvorničko-tuzlanske održana sednica najvišeg izvršnog tela SPC i Patrijaršijskog upravnog odbora.
U atmosferi političkih pritisaka i snažnih medijskih kampanja polemika oko predstojatelja Srpske pravoslavne crkve uklapa se u širu borbu oko Kosova i Metohije, istorijskog pamćenja i duhovnog identiteta srpskog naroda.
Predlog izmena omogućava verskim zajednicama da osnivaju ustanove od vrtića do visokog obrazovanja, a posebnu pažnju privlači projekat Srpskog pravoslavnog univerziteta Sveti Sava.
U Patrijaršiji SPC potpisan je Memorandum o osnivanju Univerziteta koji će spojiti teološke studije sa medicinom, pravom, umetnošću i tehničkim naukama, dok je patrijarh srpski poručio da obrazovanje mora da oblikuje i čoveka, a ne samo stručnjaka.
Razgovor u Novom Sadu obuhvatio je i pitanje vrednosti koje mladi usvajaju tokom školovanja, kao i budućnost visokoškolske ustanove koja bi nosila ime prvog srpskog arhiepiskopa.
Jedni su podizali i obnavljali svetinje, drugi se odricali visokih položaja i birali samoću, a jedan je zbog vere završio na vešalima, ostavljajući iza sebe priče koje i danas pamti Crkva.
Na praznik Svetog kralja Vladislava, na ktitorskoj slavi u Mileševi okupili su se arhijereji, sveštenstvo, monaštvo, vernici i brojni ugledni gosti.
Mitropolit Siluan poručio je da dolazak poglavara Crkve okuplja duhovnu decu rasutu hiljadama kilometara od matice, dok su folkloraši u narodnim nošnjama uveličali svečani doček.
Tokom višednevne posete predviđene su svete liturgije, osvećenja hramova i susreti sa vernicima u Melburnu, Kanberi i Sidneju.
Iz crkvenog vrha oštro su reagovali na javne prozivke, deo tvrdnji ocenili kao "potpuno neutemeljene i zlonamerne", a osvrnuli su se i na događaje iz 2020. i aferu "udar".
Niko u manastiru nije znao njen pravi identitet.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Liturgijskom sabranju u Himelstiru prisustvovali su brojni sveštenici, monaštvo i verni narod, kao i princ naslednik Filip Karađorđević sa princezom Danicom, dok je ktitor obnove Drago Vuković odlikovan Ordenom Svetog Save drugog stepena.
Oslovljavanje sveštenih lica mora da bude primereno okolnostima i prilici.
Bez rerne i komplikovanog postupka, mekano testo za tili čas postaje mirisno pecivo koje se na trpezu iznosi uz sir, kajmak ili jogurt.