VAŽNI CRKVENI RAZGOVORI IZA ZATVORENIH VRATA: Održana sednica Sinoda Srpske pravoslavne crkve
U sedištu Eparhije zvorničko-tuzlanske održana sednica najvišeg izvršnog tela SPC i Patrijaršijskog upravnog odbora.
Dok traje žustra javna rasprava o osnivanju Univerziteta "Sveti Sava", vladika bački podseća na istorijske korene evropskog obrazovanja i postavlja pitanje dvostrukih aršina.
Vest o potpisivanju memoranduma o razumevanju između Srpske pravoslavne crkve i države Srbije, koji bi trebalo da otvori put osnivanju Univerziteta "Sveti Sava", nije ostala u granicama akademske rasprave. Umesto toga, izazvala je lavinu reakcija, od zabrinutosti zbog navodne „klerikalizacije obrazovanja“ do otvorenog osporavanja prava Crkve da učestvuje u visokom školstvu. U središtu te polemike našao se i glas vladike bačkog Irineja, koji je, bez zadrške, odgovorio na kritike.
U vaskršnjem intervjuu za Radio Slovo ljubve, vladika podseća na činjenicu koja se u javnim raspravama često previđa:
– Svi evropski univerziteti, od 11. veka pa nadalje, ponikli su iz nekadašnjih manastirskih, skromnih škola.
U polemikama koje su usledile, jedan deo javnosti insistirao je na strogoj interpretaciji sekularnosti, tumačeći je kao potpunu isključenost Crkve iz obrazovnog sistema. Međutim, vladika Irinej upravo tu vidi problem dvostrukih standarda.
– Osnivamo crkveni univerzitet, ali ko neće da studira na crkvenom univerzitetu, taj ne mora – poručio je, razgrađujući argument o nametanju.
Njegovo pitanje ide korak dalje: zašto se pravo izbora priznaje kada je reč o privatnim ili inostranim univerzitetima, a postaje sporno kada inicijativa dolazi iz okrilja Crkve?
U tom kontekstu, njegova opaska o stanju državnih univerziteta zvuči kao upozorenje:
– Treba više brinuti o tome kakvu kataklizmu su doživeli državni univerziteti u našoj zemlji.
Time rasprava dobija novu dimenziju, više nije reč samo o osnivanju jedne institucije, već o ukupnom stanju obrazovanja.
Za Svetog Savu, koga vladika Irinej navodi kao ključnu referencu, obrazovanje nije bilo odvojeno od duhovnosti. Upravo na toj vezi zasniva se ideja Univerziteta „Sveti Sava“.
– Prosvetiteljstvo je svetosavsko u dubini i moramo shvatati da ono predstavlja stvarni istorijski put našeg naroda – naglasio je, podvlačeći suštinu svog stava: nije reč o vraćanju unazad, već o oslanjanju na sopstveno iskustvo koje je vekovima oblikovalo identitet.
Kritike koje dolaze iz dela akademske zajednice vladika vidi kao posledicu dubljeg nesporazuma, ili čak udaljavanja od tog identitetskog jezgra. U tom svetlu, univerzitet nije samo obrazovna ustanova, već pokušaj obnove kontinuiteta koji je, po njegovom mišljenju, prekinut.
Jedan od najsnažnijih akcenata njegove reakcije odnosi se na međunarodni kontekst:
– Zar Crkva samo u Srbiji, u ime sekularnosti, nema pravo na šta ima pravo danas u svim uređenim i demokratskim zemljama?
Time je jasno aludirao na postojanje brojnih crkvenih i konfesionalnih univerziteta širom Evrope.
U intervjuu koji će na YouTube kanalu Radija Slovo ljubve biti emitovan u 20.00 časova na sam dan praznika Vaskrsenja Hristovog, vladika Irinej dodatno je proširio okvir rasprave. Govorio je o tome kako savremeni srpski intelektualci doživljavaju svetosavlje, ali i o, kako je rekao, „sistematskom razaranju identiteta“. U tom ključu, polemika oko univerziteta prestaje da bude izolovan slučaj, postaje simptom šire krize.
U tom svetlu, Univerzitet "Sveti Sava" neće biti samo nova obrazovna institucija, već deo šire ideje o obnovi, one koja, po rečima vladike Irineja, mora početi iznutra, iz identiteta koji se ne može zameniti administrativnim formulama.
U sedištu Eparhije zvorničko-tuzlanske održana sednica najvišeg izvršnog tela SPC i Patrijaršijskog upravnog odbora.
U atmosferi političkih pritisaka i snažnih medijskih kampanja polemika oko predstojatelja Srpske pravoslavne crkve uklapa se u širu borbu oko Kosova i Metohije, istorijskog pamćenja i duhovnog identiteta srpskog naroda.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
Parohija tvrdi da ikone nisu pravoslavne, a sav prikupljeni novac završava kod pojedinaca.
Parohija tvrdi da ikone nisu pravoslavne, a sav prikupljeni novac završava kod pojedinaca.
Razgovor o regionu, stabilnosti i saradnji otvorio je i pitanje uloge Crkve u savremenim odnosima među državama - može li njen glas da utiče tamo gde politika često nailazi na granice.
Serija vandalskih napada ispred Hrama Svetog Simeona Mirotočivog otvara pitanja o bezbednosti crkvene imovine i odgovornosti nadležnih organa.
Nakon složene operacije u Istanbulu i nedelja neizvesnosti, paroh iz Pilice pokazao je kako izgleda kada ljubav prema bližnjem preraste u čin koji menja sudbinu, bez očekivanja priznanja i bez zadrške pred ličnim iskušenjem.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Većina vernog naroda misli da zna kako se ponašati, ali tokom velikih praznika, poput Vaskrsa, iznenadi ih koliko detalja propuštaju - od ulaska u hram do pričešća i blagoslova.
Farbanje i ukrašavanje vaskršnjih jaja predstavlja jedan od najstarijih i najlepših hrišćanskih običaja.
Kombinacija pasulja i brokolija, začinjena domaćim aromama, hrani telo i podseća na recepte na kojima su odrasle generacije na našim prostorima.