KAKO SE PRIMAJU I ISPRAĆAJU GOSTI ZA VREME POSTA: Otac Bojan o važnom pravilu o kojem vernici gotovo ništa ne znaju
Posebna pažnja tokom posta posvećuje se i odnosima među ljudima.
Dok pravoslavci iščekuju silazak Blagodatnog ognja, pažnju dodatno privlače svedočanstva o njegovoj neobičnoj prirodi i strah da bi tok drevnog obreda mogao biti narušen.
Neki događaji ne traže glasnu najavu, ljudi ih prepoznaju po tišini koja im prethodi i radosti koja ih prati. Blagodatni oganj pripada upravo toj vrsti iskustava koja se ne objašnjavaju lako, ali se iščekuju sa dubokom, gotovo ličnom pažnjom i verom. Njegov silazak u hram Vaskrsenja Hristovog, poznat i kao crkva Svetog groba, na Veliku subotu, već vekovima predstavlja jedno od najdubljih i najtajanstvenijih iskustava pravoslavne duhovnosti. A mnogi sveti oci i oci Crkve kažu da je to najveće čudo pravoslavlja kojem svake godine iznova svedočimo.
Za vernike, to nije samo obred. To je potvrda, lična i zajednička, da se vaskrsna radost ne svodi na simboliku, već da ima opipljiv, gotovo nadčulni izraz. I dok se o Blagodatnom ognju govori tokom cele godine, tek u nedeljama pred Vaskrs ta tema izbija u prvi plan: u domovima, crkvama, na društvenim mrežama i u razgovorima vernika.
Ove godine, međutim, iščekivanje je obojeno drugačijim tonom.
Vest o tome da su izraelske vlasti zatvorile Hram Vaskrsenja Gospodnjeg, sveto mesto na kojem vekovima silazi Blagodatni oganj, pokrenula je talas zabrinutosti među pravoslavnima širom sveta. Razlozi za zatvaranje, administrativni, bezbednosni i politički - otvorili su pitanje koje se retko postavlja naglas: šta ako se tok događaja poremeti?
Uobičajena slika Velike subote podrazumeva hiljade vernika sabranih u hramu, sveštenstvo koje ulazi u Kuvukliju, mesto Hristovog groba, i trenutak u kojem se, prema predanju, oganj pojavljuje bez ljudske intervencije i zaplamti u rukama pravoslavnog patrijarha. Plamen se potom prenosi dalje, iz ruke u ruku, sa sveće na sveću, sve dok ne obasja čitav pravoslavni svet.
Ove godine, međutim, ta slika nije izvesna. Vernici već nedeljama izražavaju strah da li će sve proteći kao i prethodnih godina i vekova. Hoće li oganj sići na isti način? Hoće li mu pristup biti ograničen? Ili će, uprkos svemu, događaj nadjačati okolnosti?
Blagodatni oganj se u pravoslavnoj tradiciji smatra jedinstvenim fenomenom. Svedočenja o njegovom neobičnom svojstvu, da u prvim minutima ne peče – prenose se generacijama. Upravo ta osobina dodatno produbljuje njegov značaj i odvaja ga od svega što je čovek u stanju da proizvede.
O svemu ovome upečatljivo govori i monah Jefrem iz Skita Svetog Andreja, čije reči dodatno osvetljavaju značaj ovog događaja:
- Najveće čudo na svetu je Blagodatni oganj u Jerusalimu – koji se pojavljuje svake godine na Svetom Grobu u Veliku subotu (između 12:00–14:00 popodne). Silazi sa neba i to vide svi. Pravoslavni i nepravoslavni. Blagodatni Oganj, za izvesno vreme (4–10 minuta otprilike), ne peče. Niko na svetu ne može da napravi plamen koji ne peče. Blagodatni Oganj ne peče, ne troši, dakle, materiju, jer je to duhovni Plamen, koji obnavlja, oživljava i osvećuje - ističe svetogorac Jefrem i dalje objašnjava:
- Mnogi sa malim i velikim pashalnim svećama uzimaju Blagodatni Oganj i dodiruju njime obolele delove tela i bivaju isceljeni. Nakon određenog broja minuta nestvoreni Blagodatni Oganj postaje stvoreni plamen i počinje da žari. Kada se ne bi dogodila ova promena, sveće se nikada ne bi gasile, a mnogi lukavi ljudi bi napravili igrarije Blagodatnim Ognjem i time činili bogohuljenja.
OVA ČUDA BOŽJA PONAVLJAJU SE SVAKE GODINE U ISTO VREME: Čudesne pojave koje vekovima zadivljuju svet
Potom monah Jefrem upozorava:
- Biće godina kada neće silaziti Blagodatni oganj. To će biti vremena antihrista. Blagodatni oganj je impresivan dokaz da je pravoslavlje jedina Istina, jedina istinita religija, a da su sve ostale religije sveta imaginarni mrak i zamke uma - zaključuje otac Jefrem, prenose grčki mediji.
Upravo u toj napetosti između neizvesnosti i nade nalazi se suština ovogodišnjeg iščekivanja. Jer Blagodatni oganj, kako ga vernici doživljavaju, nikada nije bio samo događaj u jednom hramu. On je, pre svega, unutrašnji doživljaj – trenutak u kojem se, makar na kratko, briše granica između vidljivog i nevidljivog.
Posebna pažnja tokom posta posvećuje se i odnosima među ljudima. Nutricionista objašnjava koje namirnice čuvaju snagu organizma, dok iguman Hrizostom otkriva kako bi trebalo da izgledaju obroci vikendom kada je po Tipiku dozvoljeno ulje. Govoreći o ulozi Časnog Krsta u Vaskršnjem postu, službenik EUO Mitropolije crnogorsko-primorske poručio je da hrišćanski put podrazumeva odricanje, praštanje i smirenje – vrednosti koje savremeno društvo sve češće potiskuje. Predavanje u crkvi Svetog Spasa u Toploj pokazuje kako post, molitva i smirenje osnažuju dušu i pripremaju vernika za Veliku nedelju.
Čudo koje ne podleže pravilima

Između straha i vere
KAKO SE PRIMAJU I ISPRAĆAJU GOSTI ZA VREME POSTA: Otac Bojan o važnom pravilu o kojem vernici gotovo ništa ne znaju
MNOGI PRAVE ISTU GREŠKU TOKOM VELIKOG POSTA I ZATO SU ISCRPLJENI: Evo kako da izdržite do kraja - bez pada energije
KOME DANAS SMETA KRST? Sveštenik Jovica Vukasović izneo snažnu opomenu koja je pokrenula raspravu
KAKO VASKRŠNJI POST POMAŽE DA POBEDIMO SVAKODNEVNA ISKUŠENJA I PRONAĐEMO UNUTRAŠNJI MIR: Poruke mitropolita Joanikija privukle veliku pažnju vernika
Blagodatni oganj prenet specijalnim letom u Beograd, vernici u molitvenoj tišini pale sveće, episkop toplički Petar služiće ponoćnu vaskršnju liturgiju u najvećem srpskom hramu.
Velika subota jedina subota u godini koja se posti.
Višenedeljna neizvesnost okončana je dogovorom Jerusalimskog patrijarhata i izraelske policije - tradicionalne litije nema, a bogosluženja će biti, ali uz izmene.
Sveštenstvo Jerusalimske patrijaršije nastavlja liturgiju iza zatvorenih vrata, dok vernici širom sveta iščekuju čudo Blagodatnog ognja uoči pravoslavnog Vaskrsa.
Ruski svetitelj govorio je o borbi sa strastima, promeni misli i delima koja čoveka vode ka Bogu.
Neke navike prenose se generacijama, ali nisu deo pravoslavnog predanja: evo šta treba izbegavati prilikom posete grobovima bližnjih.
Praznik Vozdviženja Časnog krsta posvećen je sećanju na pronalazak svetinje na Golgoti i njeno vraćanje u Jerusalim, a crkveni tipik za ovaj dan propisuje poseban oblik uzdržanja.
Svetogorski starac govorio je o čoveku koji se posle pada obraća Gospodu i otkrio šta, prema njegovom iskustvu, može da bude presudno za takvu molitvu.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
Od neprestane potrage za sigurnošću i zadovoljstvom do tišine, molitve i prihvatanja sopstvenog Krsta, put izlaska iz unutrašnjeg nemira počinje tamo gde savremeni čovek najmanje očekuje.
Pred novim hramom Sabora Svetog arhangela Gavrila patrijarha srpskog dočekali mitropolit Hrizostom, arhijereji, sveštenstvo, monaštvo i brojni verni narod.
U besedi za subotu 17. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristu koji je svojom rečju i životom razotkrivao zlo i upozorava na strah zbog kojeg čovek ćuti pred onim što zna da nije dobro.