Višenedeljna neizvesnost okončana je dogovorom Jerusalimskog patrijarhata i izraelske policije - tradicionalne litije nema, a bogosluženja će biti, ali uz izmene.
Posle višenedeljne neizvesnosti koja je unosila nemir među vernike širom pravoslavnog sveta, i to u vreme velikog posta, u Jerusalimu je konačno dogovoren red održavanja bogosluženja Strastne nedelje i ceremonije silaska Blagodatnog ognja, prenosi sajt Orthodoxianewsagency.
Kako je saopšteno, 31. marta 2026. godine predstavnici policije sastali su se s delegacijom Jerusalimskog patrijarhata i preneli uputstva koja je neophodno poštovati radi bezbednosti vernika.
Sve službe Strastne sedmice biće održane, ali uz stroga ograničenja. U hramu Groba Gospodnjeg i oko Kuvuklije moći će da boravi najviše 15 članova bratstva Svetog Groba, dok će ostali sveštenici službe služiti u pridelu svetih Konstantina i Jelene na teritoriji Patrijarhata.
Tradicionalna litija u spomen Hristovog ulaska u Jerusalim ove godine neće biti organizovana, jer njena trasa prolazi izvan Starog grada.
Foto: SPC
Silazak Blagodatnog ognja u crkvi Hristovog groba u Jerusalimu
Ipak, neke bogoslužbene radnje ostaju. Procesija od Tronske sale Patrijarhata do hrama Vaskrsenja Hristovog biće izvedena, kao i čin pranja nogu na Veliki četvrtak. Krstni hod s Plaštenicom održaće se, ali uz učešće ograničenog broja duhovnika.
Tokom same ceremonije silaska Blagodatnog ognja u hramu će prisustvovati 15 sveštenika bratstva Svetog Groba, kao i predstavnici drugih hrišćanskih zajednica, jermenske (10 osoba) i koptske (5).
Nakon silaska ognja, svetinja će biti predana kod Jafskih vrata predstavnicima različitih delegacija. Isporuku Blagodatnog ognja u druge zemlje pratiće izraelske bezbednosne službe.
Sveštenstvo Jerusalimske patrijaršije nastavlja liturgiju iza zatvorenih vrata, dok vernici širom sveta iščekuju čudo Blagodatnog ognja uoči pravoslavnog Vaskrsa.
Dok pravoslavci iščekuju silazak Blagodatnog ognja, pažnju dodatno privlače svedočanstva o njegovoj neobičnoj prirodi i strah da bi tok drevnog obreda mogao biti narušen.
Iza istog praznika kriju se potpuno različiti običaji - od stroge liturgijske tradicije do živopisnih narodnih rituala koji se vekovima prenose s kolena na koleno.
Višenedeljna neizvesnost okončana je dogovorom Jerusalimskog patrijarhata i izraelske policije - tradicionalne litije nema, a bogosluženja će biti, ali uz izmene.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Milioni vernika širom pravoslavnog sveta čekaju da saznaju hoće li Blagodatni oganj zasvetleti dok sukobi u Jerusalimu prete da prekinu vekovne tradicije.
U svetinji na mestu Hristovog groba, pred hiljadama vernika i pod strogim merama bezbednosti, pojavio se sveti plamen – nevidljiv, neoskvrnjen, večan. Ovo čudo još jednom je potvrdilo da vera ne zna za granice, a nada ne prestaje da svetli ni u najmračnijim vremenima.
Dok mnogi tragaju za savršenim bojama i modernim tehnikama, iz svetinje pored Golupca stiže podsećanje na način koji donosi i ukus i dugotrajnost, ali i pouku šta zapravo znači sačuvati tradiciju.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Iza istog praznika kriju se potpuno različiti običaji - od stroge liturgijske tradicije do živopisnih narodnih rituala koji se vekovima prenose s kolena na koleno.