Nakon snažnog podrhtavanja tla u februaru, a zatim ponovo 7. juna, mnogi svetogorski manastiri upozoravaju da su ostavljeni bez adekvatne zaštite, dok se sveti prostor suočava s ozbiljnim oštećenjima i potpunim izostankom konkretnih mera.
Sveta gora, kao deo seizmički aktivnog područja severnog Egeja, često je izložena zemljotresima, koji vremenom postaju sve snažniji. U februaru 2025. godine zemljotres jačine 4,6 stepeni Rihterove skale pogodio je ovu monašku republiku, ostavljajući za sobom vidljiva oštećenja na više manastira. Novi potres, zabeležen 7. juna, bio je još jači - 5,3 stepena Rihterove skale, sa epicentrom 9–10 kilometara severozapadno od Kareje - i dodatno je uznemirio monašku zajednicu, produbivši strahove da nadležni i dalje ne reaguju sa neophodnom ozbiljnošću.
Iako je ministar za klimatsku krizu i civilnu zaštitu Republike Grčke, Janis Kefalogijanis, izjavio da je „bezbednost monaha i poklonika apsolutni prioritet“, brojni oci sa Svete gore sa tugom i razočaranjem svedoče da je „država u potpunosti zanemarila“ posledice zemljotresa koji je 15. februara pogodio ovaj sveti prostor.
Shutterstock/Stanley Kalvan
Sveta gora
Monasi govore o sistemskom nemaru i ćutanju nad svetinjom
Prema izveštaju portala "Vima Orthodoxias", monasi iz više svetogorskih manastira svedoče da je nakon zemljotresa nastala ozbiljna šteta, ali da nikakva konkretna pomoć nije stigla — ni u vidu inženjera, ni tehničkih timova za procenu bezbednosti i sanaciju. U manastirima Dohejariju i Simonopetri srušeni su dimnjaci, a pali su i veliki polijeleji, dok su u manastiru Vatopedu, pored odrona kamenja, zabeležene ozbiljne pukotine unutar manastirskog kompleksa. Monasi su u panici napustili svoje kelije i okupili se u manastirskom dvorištu, moleći se u tišini.
Zabrinutost je dodatno porasla nakon što je jedan poklonik zadobio povredu ramena u manastiru Pantokratoru usled panike. Ovaj nemili događaj jasno je pokazao da ne postoji ni osnovni plan evakuacije, niti sistem zaštite za poklonike u slučaju prirodne nepogode.
Nedostatak konkretnih mera dok vreme prolazi
Civilna zaštita je, preventivno, poslala jedno vozilo Druge jedinice EMAK-a i pripadnike jedinice EMODE u Kareju, administrativni centar Svete gore. Ipak, prema svedočenjima koje prenosi Vima Orthodoxias, ova intervencija ocenjena je kao neadekvatna, naročito kada je reč o udaljenim manastirima do kojih se teško dolazi.
U međuvremenu, Stalna naučna komisija za procenu seizmičkog rizika (OASP) održala je sastanak povodom seizmičke aktivnosti na Svetoj gori. Međutim, kako kažu monasi, „sastanci se drže, a konkretne mere izostaju“. I dalje se čeka dolazak zvanične ekipe inženjera radi stručne procene štete, dok su svetinje prepuštene zubu vremena i nebrige.
shutterstock.com/PhotoStock10
Duhovna tišina pretvara se u glas vapaja
Zemljotres koji je pogodio Svetu goru deo je šire seizmičke serije koja poslednjih meseci uznemirava područje Halkidikija i severnog Egeja, pa je strah od snažnijeg potresa realan i opravdan. Ipak, ono što više od svega boli jeste osećaj da se na ovaj sveti prostor ne gleda kao na dragoceni stub duhovnosti i kulturne baštine, već kao na sporednu tačku zemljovida.
- Da je Sveta gora neka hotelska investicija ili luksuzno letovalište, možda bi država reagovala sa više revnosti - primećuje jedan od monaha iz manastira Karakalu.
Dok Svetogorska zajednica sa nadom očekuje nove odluke OASP-a, njen glas postaje sve jasniji: traže se dela, a ne prazne reči. Jer Sveta gora nije samo geografski pojam, niti samo duhovno središte – ona je živi spomenik vere, molitve i podviga, koji zahteva istinsku, a ne deklarativnu zaštitu.
U dramatičnom otvorenom pismu, svetogorski monasi upozoravaju da se pod maskom svetovne uprave pokušava razoriti ono što vekovima čuva Presveta Bogorodica — duhovnu autonomiju ove monaške republike.
Premijer Grčke razgovarao je sa trojicom predstavnika Svetogorskog bratstva o svakodnevnim izazovima i budućoj saradnji, najavivši pritom svoju prvu zvaničnu posetu Atosu – događaj koji bi mogao imati duboke duhovne i geopolitičke posledice
Pismo se završava uveravanjem da lični broj nije sredstvo nadzora niti kontrole, već garant "jednakog pristupa svih građana društvenim dobrima" poput zdravstvene zaštite i socijalnog osiguranja.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Šta donosi zakon koji uvodi nove mehanizme upravljanja kulturnim dobrima i zašto su u fokusu Atos, njegovi drevni manastiri, rukopisi i neprocenjive riznice.
Više od 163.000 putnika krenulo je ka svetogorskim manastirima za manje od šest meseci, ali se iza povećanog interesovanja kriju velike promene među poklonicima i višegodišnji problemi sa prevozom gostiju.
Grčki političar Nikos Papadopulos potvrdio je bojazan bratstva svetogorskih manastira da uvođenje jedinstvenog ličnog broja u Grčkoj može postati sredstvo pritiska na monašku zajednicu i ugroziti autonomiju Atosa
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.