Na veličanstvenom sabranju osveštane ikone Sabornog hrama Spasenja naroda u Bukureštu, koji po veličini i lepoti nadmašuje sve dosadašnje pravoslavne svetinje i postaje novo duhovno središte Evrope.
U atmosferi svete pobožnosti i dubokog istorijskog uzbuđenja, danas su u Bukureštu osveštane svete ikone u novoizgrađenom Nacionalnom sabornom hramu Spasenja naroda, u prisustvu rumunskog patrijarha Danila i patrijarha carigradskog Vartolomeja. Ovaj događaj predstavlja jedinstven trenutak u istoriji Rumunske pravoslavne crkve, označavajući ostvarenje višedecenijskog sna i ispunjenje duhovnog viđenja koje je nadahnjivalo generacije vernika.
Lucian Alecu / Alamy / Profimedia
nacionalni saborni hram u Bukureptu
Svečano bogosluženje koje će ući u istoriju
Božanstvena liturgija započela je u 7.30 časova ujutru, uz sasluženje trojice jerarha iz Bukurešta, 67 sveštenika – predstavnika eparhija Rumunskog patrijarhata – i 12 đakona. Oko 10.30 časova otpočeo je svečani čin osvećenja svetih ikona, kojem je prisustvovalo 65 arhijereja, brojni monasi i monahinje, predstavnici državnih institucija Rumunije, kao i mnoštvo vernika koji su ispunili portu veličanstvenog hrama.
Poruka jedinstva iz Bukurešta
Patrijarh carigradski Vartolomej, koji je u rumunsku prestonicu doputovao u subotu uveče, uputio je nadahnutu poruku jedinstva, naglasivši:
- Saborni hram Spasenja naroda predstavlja svetionik vere i svedočanstvo zajedničke pravoslavne tradicije koja povezuje bratske narode.
Patrijarh rumunski Danilo, sa svoje strane, izrazio je duboku zahvalnost vernom narodu za istrajnu podršku i veru koja je više od 130 godina održavala ovo nadahnuće živim i delatnim.
Novi Saborni hram, koji se uzdiže u samom srcu Bukurešta, prema podacima iz dostupnih izvora, drži rekorde po visini, zapremini i površini među pravoslavnim građevinama: visina mu se navodi oko 130 do 135 metara. Zapremina iznosi približno 323.000 m³, dok se površina procenjuje na oko 6.000 m² (ili nešto više, prema pojedinim izvorima).
Ipak, još uvek ne postoji zvanična potvrda međunarodne institucije koja bi ovaj hram proglasila najvećim pravoslavnim hramom na svetu u apsolutnom smislu, budući da kriterijumi (visina, zapremina, površina, kapacitet vernika) variraju, a za pojedine parametre dostupni su projektovani podaci.
Neki drugi hramovi imaju veći kapacitet vernika ili različite arhitektonske dimenzije, ali po ukupnoj veličini i monumentalnosti bukureštanski hram nesumnjivo zauzima prvo mesto u svetu pravoslavlja.
Na kraju svečanosti, dvojica patrijarha razmenili su darove i blagoslove, istakavši značaj duhovnog zajedništva i bratske saradnje između Fanara i Rumunske pravoslavne crkve. Patrijarh Vartolomej darivao je patrijarhu Danilu srebrnu ikonu Presvete Bogorodice Panagne, dok je rumunski patrijarh uzvratio dragocenim poklonom – rukopisnim primerkom Jevanđelja iz XVII veka, delo rumunskih monaha.
Novi Saborni hram, dovršen posle desetogodišnjeg predanog truda, danas simbolizuje duhovno središte Rumunske pravoslavne crkve i snažan znak jedinstva vere, istorije i naroda.
Mošti Svetog Dimitra Novog, tradicionalno su litijski prnete prestonicom Rumunije. Molitvenom sabranju prisustvovao je veliki broj pravoslavnih vernika iz svih krajeva.
Ukrajinska pravoslavna crkva oštro se usprotivila planu Rumunske pravoslavne crkve da proširi uticaj u Ukrajini bez dogovora s Kijevom, upozoravajući da to narušava kanonski poredak i teritorijalni integritet zemlje.
Na godišnjem zasedanju Evroazijskog društva za kardiovaskularnu i torakalnu hirurgiju u Jašiju, poglavar Rumunske pravoslavne crkve okupljenim lekarima govorio je o isceljujućoj snazi ljubavi i saosećanja, ističući povezanost medicinske nauke sa hrišćanskom duhovnošću.
Ovaj znameniti trenutak označava završetak još jednog ključnog koraka u izgradnji Nacionalne katedrale Spasenja naroda, čija posvećenost dolazi kao svetionik vere za sve rumunske vernike.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Aristarha, Puda i Trofima po starom i Svete apostole Jasona i Sosipatera i Kerkiru devicu po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Vincence, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna naizgled bezazlena rečenica često napravi zid tamo gde želimo promenu - veliki srpski duhovnik 20. veka objašnjava zašto baš tu najčešće gubimo ono što pokušavamo da spasemo.
Povodom 40 godina od nuklearne katastrofe, poglavar Katoličke crkve povezao ekološku krizu, sukobe i tehnološku moć u poruku koja otvara pitanje savremene etike odlučivanja i granica globalne vlasti.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
U Nacionalnom muzeju istorije Rumunije otvorena je potresna izložba o najugroženijim svetinjama Evrope – manastirima na Kosovu i Metohiji koji, uprkos nasilju i pokušajima brisanja, ostaju stubovi pravoslavne vere i identiteta jednog naroda.
Hram Spasa naroda u centru Bukurešta iz dana u dan dostiže nove visine, privlačeći milione vernika i turista, dok umetnici završavaju unutrašnje mozaike i pripremaju impozantno zvono.
Jedna naizgled bezazlena rečenica često napravi zid tamo gde želimo promenu - veliki srpski duhovnik 20. veka objašnjava zašto baš tu najčešće gubimo ono što pokušavamo da spasemo.
Dok se broj dolazaka na Atos višestruko povećava usled ratova i nesigurnosti Svetoj zemlji, manastiri prvi put posle dugo vremena suočavaju se sa ozbiljnim izazovom.
Ovaj spomenik čuva sećanje na Markovdansku litiju i susrete ispred kuće Đečevića, koji godinama povezuju vernike i potvrđuju tradiciju međusobnog poštovanja u gradu.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
U Mioču i Sjeverinu grade se novi hramovi posvećeni Svetom Nikoli i Svetim mironosicama, a poseta mitropolita Atanasija pokazala je da su ovi projekti mnogo više od gradnje - znak zajedništva i duhovne obnove
Dok vernici obeležavaju njen dan molitvama i procesijama, istorijski izvori otkrivaju složen životni put, ali i neslaganja o poreklu, identitetu i načinu na koji je vekovima predstavljana u različitim sredinama.