Mošti Svetog Dimitra Novog, tradicionalno su litijski prnete prestonicom Rumunije. Molitvenom sabranju prisustvovao je veliki broj pravoslavnih vernika iz svih krajeva.
U Bukureštu, Rumunija, je održana litija kojoj je prisustvovao veliki broj vernika. Pravoslavni sveštenici izneli su mošti Svetog Dimitra Novog, zaštitnika Bukurešta, praveći putanju ulicama oko Rumunskog patrijaršijskog hrama.
Printscreen/YouTube/TRINITAS TV
Litija je okupila brojne vernike iz svih krajeva
Sveti Dimitar Basarbovski je jedan od najupečatljivijih predstavnika hrišćanskog života, a njegove mošti se čuvaju u Patrijaršijskom hramu u Bukureštu. Živeo u 13. veku na obali reke Lom, u Bugarskoj. Veliki deo života proveo je u pećini blizu mesta gde je rođen, u strogom postu, uzdržanju i molitvi, potpuno izolovan od sveta.
Printscreen/YouTube/TRINITAS TV
Sveti Dmitrij Novi je nebeski zaštitnik prestonice Rumunije
Njegove mošti čuvaju se u Bukureštu od 13. jula 1774. godine, kada su iznete iz sela Basarabov radi zaštite od rusko-turskog rata 1768-1774. Danas se slavi kao svetac zaštitnik rumunske prestonice, a svake godine se održava jednonedeljno hodočašće u vreme njegovog praznika koji se proslavlja 27. oktobra. Prenos njegovih moštiju u Bukurešt praznuje se i 13. jula.
Hram Spasa naroda u centru Bukurešta iz dana u dan dostiže nove visine, privlačeći milione vernika i turista, dok umetnici završavaju unutrašnje mozaike i pripremaju impozantno zvono.
Litija, liturgija, kulturni program i promocija knjige posvećene životu i delu mitropolita budimskog i temišvarskog, obeležili su proslavu četrdeset godina njegove arhijerejske službe.
Manastir Tumane je već ispunjen brojnim vernicima koji su prisustvovali večernjem bogosluženju uz pomazivanje osvećenim uljem. Na dan proslave biće služena sveta liturgija, litija, čitan akatist i molitva za zdravlje.
U mladosti je bio vojnik, a pošto je bio veoma obrazovan i hrabar, veoma se dopao caru Dioklecijanu, koji ga je postavio za načalnika svoje dvorske garde.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Na veličanstvenom sabranju osveštane ikone Sabornog hrama Spasenja naroda u Bukureštu, koji po veličini i lepoti nadmašuje sve dosadašnje pravoslavne svetinje i postaje novo duhovno središte Evrope.
U Nacionalnom muzeju istorije Rumunije otvorena je potresna izložba o najugroženijim svetinjama Evrope – manastirima na Kosovu i Metohiji koji, uprkos nasilju i pokušajima brisanja, ostaju stubovi pravoslavne vere i identiteta jednog naroda.
Ovaj znameniti trenutak označava završetak još jednog ključnog koraka u izgradnji Nacionalne katedrale Spasenja naroda, čija posvećenost dolazi kao svetionik vere za sve rumunske vernike.
U temišvarskoj Sabornoj crkvi, uz molitve hiljada vernika i prisustvo arhijereja iz Srbije i Rumunije, svečano je proslavljen novi svetitelj čiji je kult godinama živeo u narodu — a sada je zauzeo mesto među svetima Crkve.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Dok se pred doček 2026. godine figurice po istočnom kalendaru nude kao amajlije za sreću, njihovo biblijsko značenje otvara neprijatna, ali važna pitanja o granici između dekoracije, sujeverja i hrišćanske savesti.