Foto: SPCProslavi jubileja prisustvovali su visoki crkvene i državne zvanice, kao i vernici iz eparhija Budimske i Temišvarske
Litija, liturgija, kulturni program i promocija knjige posvećene životu i delu mitropolita budimskog i temišvarskog, obeležili su proslavu četrdeset godina njegove arhijerejske službe.
U Temišvaru, na praznik Svetog Josifa Temišvarskog, svečano je obeležen veliki jubilej — 40 godina arhijerejske službe visokopreosvećenog mitropolita budimskog i temišvarskog, gospodina Lukijana. Ovaj značajni događaj okupio je verne iz svih krajeva eparhija Budimske i Temišvarske, kao i visoke crkvene i državne zvanice, slaveći ne samo dugogodišnje služenje mitropolita, već i duhovni blagoslov koji je decenijama širio među svojim narodom.
Foto: SPC
Mitropolit budimski i temišvarski Lukijan
Jubilarna proslava započela je litijom, koju je, predvođen mitropolitom Lukijanom, krenula iz Vladičanskog dvora prema Sabornoj crkvi Vaznesenja Gospodnjeg u Temišvaru.
Svetu arhijerejsku liturgiju služio je mitropolit Lukijan uz sasluženje episkopa lugoškog Pajsija iz Rumunske pravoslavne crkve, kao i brojnih sveštenoslužitelja eparhija Temišvarske i Budimske. Ovo veličanstveno sabranje vernog naroda dodatno je oplemenjeno horskim pevanjem crkvenih horova iz Budimpešte i Temišvara, koji su svojim blagim glasovima uzneli pohvale Bogu i ulepšali bogosluženje.
Foto: SPC
Proslava jubileja mitropolita Lukijana u Temišvaru
Posle liturgije, svečana povorka prošla je kroz Trg Ujedinjenja, gde su okupljeni vernici, zajedno sa kulturno-umetničkim društvima, priredili prigodan nastup u čast mitropolita Lukijana. Sa balkona Vladičanskog dvora, mitropolit je blagoslovio sabrane i zahvalio se svima na iskazanoj ljubavi i podršci. Njegova blagorodna reč, ispunjena zahvalnošću i očinskom brigom za sve prisutne, odražavala je dubinu njegove duhovne misije i služenja.
Svečani ručak, priređen povodom ovog velikog jubileja, okupio je mnoge ugledne zvanice. U ime Rumunske pravoslavne crkve, mitropolit banatski Jovan istakao je podvig i revnost mitropolita Lukijana u očuvanju pravoslavne vere i duhovnog života srpskog naroda u Rumuniji. Državni sekretar Ćiprijan Olinić naglasio je neprocenjivi doprinos mitropolita u izgradnji međunacionalnih i međuverskih odnosa, dok je rimokatolički biskup Josif Pal Čaba istakao prijateljstvo i saradnju koje decenijama neguje sa mitropolitom.
Foto: SPC
Proslavi jubileja prisustvovali su visoki crkvene i državne zvanice, kao i vernici iz eparhija Budimske i Temišvarske
Dan pre proslave, u Vladičanskom dvoru predstavljena je knjiga pod nazivom Pastir dobri – Mitropolit Lukijan, koja prati život i delo ovog znamenitog arhijereja. Autor knjige, protosinđel Varnava Knežević, izrazio je zahvalnost Gospodu na prilici da radi sa mitropolitom i da doprinese očuvanju sećanja na njegov trudoljubivi rad kroz ovu knjigu. Na promociji je svečano predstavljen i novi portret mitropolita, delo slikara Veljka Đurđevića, čime je proslava dodatno uveličana.
Foto: SPC
Uoči proslave, u Vladičanskom dvoru predstavljena je knjiga pod nazivom Pastir dobri – Mitropolit Lukijan
Ovaj jubilej ne predstavlja samo obeležavanje decenija predanog arhijerejskog rada, već i slavlje u čast ljubavi, mira i zajedništva koje mitropolit Lukijan unosi među vernike. Njegova služba ostaje svetionik vere i nade za sve pravoslavne hrišćane, svedočeći o snazi Božije milosti koja nas okuplja i čuva.
Ne kuva se na šporetu, već se svaki plod puni četvrtinom jezgra oraha i peče u šećeru i cimetu. Iz rerne izlazi sočan, mirisan i gust zalogaj, a u tegli može da sačeka hladnije dane.
U besedi za petak 18. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se u tim rečima otkriva istinita ljudska priroda Gospoda Isusa Hrista i zašto je, uprkos strahu od smrti, prihvatio put Golgote.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Trofima, Savatija i Dorimedonta po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Kiprijana. Katolička crkva proslavlja Svete anđele čuvare. Jevreji obeležavaju Hošana Raba, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Svečanost je protekla u znaku jubileja svetinje posvećene slovenskim prosvetiteljima, dok je patrijarh srpski u besedi govorio o Hristu, jedinstvu i ljubavi kao suštini hrišćanskog života.
U Jagodnjaku nadomak Osijeka, na praznik Svetog Nikolaja, obeleženo je 300 godina Nikolajevskog hrama, sabornosti i istrajanja Srba na prostoru današnje Hrvatske.
Vernici, arhijereji, profesori i đaci okupili su se u crkvi Svetog Save kako bi zajedno proslavili četvrt veka škole koja oblikuje buduće pastire Hristove, uz poruke o veri, životu i službi Dobrog Pastira.
Meštani su jubilej obeležili svetom liturgijom, parastosom ruskim borcima i promocijom knjige koja čuva sećanje na srpske sveštenike i misionare koji su oblikovali duhovni život njihovog kraja.
Razgovor u Novom Sadu obuhvatio je i pitanje vrednosti koje mladi usvajaju tokom školovanja, kao i budućnost visokoškolske ustanove koja bi nosila ime prvog srpskog arhiepiskopa.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Nekada se kuvao bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, a upravo spoj povrća, začina i kremastog završetka daje mu poseban karakter.