HRIŠĆANI KOJI VREME RAČUNAJU PO GREGORIJANSKOM KALENDARU OBELEŽAVAJU VELIKI PETAK! Danas je jedini dan u godini kad Katolička crkva nema Svetu misu!
U crkvama se posle podne čita Krsni put - odnosno put stradanja Hristovog.
Na ovaj veliki hrišćanski praznik, mitropolit budimski Lukijan služio je arhijerejsku liturgiju uz prisustvo vernika i sveštenstva, a dan je završen kulturno-umetničkim i folklornim programom koji je spojio tradiciju i veru u ovom centru pravoslavlja u Mađarskoj.
Kada se nebo sjedinjuje sa zemljom u svetlosti božanske slave, na Preobraženje Gospodnje, Sentandreja je postala svedok jednog od najuzvišenijih trenutaka duhovne radosti. U srcu ove drevne srpske naseobine, gde su vekovi utkali svoje molitve u kamenje crkava i u duše vernog naroda, Preobraženjska crkva je otvorila svoja sveta vrata za arhijerejsku liturgiju koju je služio mitropolit budimski Lukijan.
Preobraženjska crkva, sa svojim mirisom tamjana i sveća, odisala je tihim slavljenjem nebeske svetlosti, dok su reči molitvi mitropolita braničevskog Ignatija i brojnih sveštenika i đakona ispunjavale svodove hrama. Protojerej Zoran Ostojić, koji je održao besedu o značaju Preobraženja, podsetio je verne na snagu i tajnu ovog praznika – trenutak kada je Hristos otkrio svoju božansku prirodu, pozivajući svakoga da se preobrazi u duhu i srcu.
Posle liturgije, litija je krenula oko crkve, kao reka blagoslova koja osvećuje sve pred sobom. Tokom krsnog hoda, čitano je sveto Jevanđelje, a molitve su se uzdizale za sve počivše sentandrejske sveštenoslužitelje i parohijane, da im Gospod podari večni mir. Na kraju litije, mitropolit Lukijan je blagoslovio i osvetio grožđe, simbol Božije milosti i plodnosti, prizivajući blagodat na sve koji su ga prinosili.
U popodnevnim časovima, tišinu predvečerja uzvisili su zvuci molitve večernje službe. Protojerej Zoran Ostojić, osvećujući slavske darove i presecajući slavski kolač, podsetio je verne na zavet ljubavi i zajedništva.
Kako je sunce zalazilo, u porti Preobraženjske crkve započeo je kulturno-umetnički program, organizovan u saradnji sa KUD Taban i Samoupravom Srba u Sentandreji. Narodne igre i pesme, koje su izveli CKUD Lepa Radić iz Gradiške, KUD Aleksandrovo iz Aleksandrova, KUD Taban iz Budimpešte, tamburaši Panonski mornari i orkestar Kolo, ispunile su duše prisutnih sećanjima na domovinu i toplinom zajedništva. Gradonačelnik Sentandreje, gospodin Žolt Filip, prisustvovao je ovoj svečanosti, ističući značaj očuvanja srpske kulturne i duhovne baštine na ovom području.
Na Preobraženje, dan kada se svetlost Hristova objavila pred učenicima, Sentandreja je zasijala u toj istoj svetlosti, donoseći radost i nadu u srca svih koji su prisustvovali ovoj svečanosti. To je bio dan kada su se svi sabrani, kroz molitvu, litiju i slavlje, duhovno uzdizali, usmeravajući svoje korake ka Carstvu nebeskom.



Hramovna slava u Segedinu pretvorila se u događaj ispunjen dubokim duhovnim značenjem — sveta liturgija, osvećenje novog zvona i nastupi srpskih đaka objedinili su vernike, goste i prijatelje Crkve u snažnoj poruci nade, zajedništva i očuvanja identiteta.
Parohijani i vernici širom Republike Srpske ujedinjeni u molitvi i sećanju na mladog sveštenika čija je posvećenost okupljala ljude i vraćala veru, dok porodica i deca traže snagu posle nenadoknadivog gubitka.
Od detinjstva daleko od rodnog praga do svešteničke službe među svojim ljudima, njegov put bio je ispunjen verom i tihom snagom, a naglo prekinut u trenutku koji je iza sebe ostavio porodicu, vernike i zajednicu u nemoj boli.
Dolazak moštiju Svetog Nektarija Eginskog u Institut za kardiovaskularne bolesti Dedinje doneo je poseban mir i sabranost, gde su se medicina i vera susrele u potrazi za utehom, snagom i duhovnim isceljenjem.
Susret u Patrijaršijskom dvoru u Beogradu otvorio teme pravnog položaja verskih zajednica, zaštite kulturne baštine i unapređenja saradnje Crkve i države.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Supruga predsednika Srbije obišla je Versko dobrotvorno starateljstvo u Beogradu, gde se obroci, garderoba i medicinska pomoć pružaju najugroženijima kroz decenijama negovan humanitarni rad.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za petak 6. sedmice Velikog posta otkriva tajnu hrabrosti pred gonjenjem i smrću, pokazujući da Prvi i Poslednji vlada i nad prolaznim svetom i večnim životom.
Pouka optinskog starca otkriva kako da se ti znaci prepoznaju na vreme i zaustave pre nego što naruše mir u duši i domu.