Na ovaj veliki hrišćanski praznik, mitropolit budimski Lukijan služio je arhijerejsku liturgiju uz prisustvo vernika i sveštenstva, a dan je završen kulturno-umetničkim i folklornim programom koji je spojio tradiciju i veru u ovom centru pravoslavlja u Mađarskoj.
Kada se nebo sjedinjuje sa zemljom u svetlosti božanske slave, na Preobraženje Gospodnje, Sentandreja je postala svedok jednog od najuzvišenijih trenutaka duhovne radosti. U srcu ove drevne srpske naseobine, gde su vekovi utkali svoje molitve u kamenje crkava i u duše vernog naroda, Preobraženjska crkva je otvorila svoja sveta vrata za arhijerejsku liturgiju koju je služio mitropolit budimski Lukijan.
SPC/Eparhija budimska
Vladika budimski Lukijan i vladika braničevski Ignjatije
Preobraženjska crkva, sa svojim mirisom tamjana i sveća, odisala je tihim slavljenjem nebeske svetlosti, dok su reči molitvi mitropolita braničevskog Ignatija i brojnih sveštenika i đakona ispunjavale svodove hrama. Protojerej Zoran Ostojić, koji je održao besedu o značaju Preobraženja, podsetio je verne na snagu i tajnu ovog praznika – trenutak kada je Hristos otkrio svoju božansku prirodu, pozivajući svakoga da se preobrazi u duhu i srcu.
Posle liturgije, litija je krenula oko crkve, kao reka blagoslova koja osvećuje sve pred sobom. Tokom krsnog hoda, čitano je sveto Jevanđelje, a molitve su se uzdizale za sve počivše sentandrejske sveštenoslužitelje i parohijane, da im Gospod podari večni mir. Na kraju litije, mitropolit Lukijan je blagoslovio i osvetio grožđe, simbol Božije milosti i plodnosti, prizivajući blagodat na sve koji su ga prinosili.
SPC/Eparhija budimska
Arhijerejska liturgija u Preobraženjskoj crkvi
U popodnevnim časovima, tišinu predvečerja uzvisili su zvuci molitve večernje službe. Protojerej Zoran Ostojić, osvećujući slavske darove i presecajući slavski kolač, podsetio je verne na zavet ljubavi i zajedništva.
Kako je sunce zalazilo, u porti Preobraženjske crkve započeo je kulturno-umetnički program, organizovan u saradnji sa KUD Taban i Samoupravom Srba u Sentandreji. Narodne igre i pesme, koje su izveli CKUD Lepa Radić iz Gradiške, KUD Aleksandrovo iz Aleksandrova, KUD Taban iz Budimpešte, tamburaši Panonski mornari i orkestar Kolo, ispunile su duše prisutnih sećanjima na domovinu i toplinom zajedništva. Gradonačelnik Sentandreje, gospodin Žolt Filip, prisustvovao je ovoj svečanosti, ističući značaj očuvanja srpske kulturne i duhovne baštine na ovom području.
SPC/Eparhija budimska
Kulturno-umetnički i folklorni program u porti Preobraženjske crkve u Sentandreji
Na Preobraženje, dan kada se svetlost Hristova objavila pred učenicima, Sentandreja je zasijala u toj istoj svetlosti, donoseći radost i nadu u srca svih koji su prisustvovali ovoj svečanosti. To je bio dan kada su se svi sabrani, kroz molitvu, litiju i slavlje, duhovno uzdizali, usmeravajući svoje korake ka Carstvu nebeskom.
Pirinač, luk i peršun umotani u vinovo lišće čine jednostavno posno jelo iz manastirske tradicije, uz neobično jasan ukus koji dolazi iz potpune svedenosti sastojaka.
Između Brankovića i Dositeja, između fresaka i moštiju svetitelja, Novo Hopovo čuva priču o vekovima u kojima su se vera, umetnost i istorija ispisivale na istom mestu i još uvek traju u tišini fruškogorskih padina.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Hramovna slava u Segedinu pretvorila se u događaj ispunjen dubokim duhovnim značenjem — sveta liturgija, osvećenje novog zvona i nastupi srpskih đaka objedinili su vernike, goste i prijatelje Crkve u snažnoj poruci nade, zajedništva i očuvanja identiteta.
Protojerej Dejan Krstić razgovarao je sa štićenicima i vaspitačima o Kosovskoj etici, savesti i pokajanju, podsećajući da čovek nije određen samo svojim padovima, već i odlukama koje donosi posle njih.
U autorskom tekstu koji prenosimo u celosti, protojerej-stavrofor dr Velibor Džomić, pozivajući se na dokumenta iz 2012. godine, tvrdi da Temeljni ugovor nije odstupio od stava blaženopočivšeg mitropolita crnogorsko-primorskog.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Metodija po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Jankit. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Tome apostola, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kada život postane pretežak i izgubi se osećaj smisla, pravoslavno predanje nudi drugačije viđenje: iskušenja nisu znak napuštanja, već put koji se kasnije otkriva kao vođenje kroz veru i istrajnost.