Na ovaj veliki hrišćanski praznik, mitropolit budimski Lukijan služio je arhijerejsku liturgiju uz prisustvo vernika i sveštenstva, a dan je završen kulturno-umetničkim i folklornim programom koji je spojio tradiciju i veru u ovom centru pravoslavlja u Mađarskoj.
Kada se nebo sjedinjuje sa zemljom u svetlosti božanske slave, na Preobraženje Gospodnje, Sentandreja je postala svedok jednog od najuzvišenijih trenutaka duhovne radosti. U srcu ove drevne srpske naseobine, gde su vekovi utkali svoje molitve u kamenje crkava i u duše vernog naroda, Preobraženjska crkva je otvorila svoja sveta vrata za arhijerejsku liturgiju koju je služio mitropolit budimski Lukijan.
SPC/Eparhija budimska
Vladika budimski Lukijan i vladika braničevski Ignjatije
Preobraženjska crkva, sa svojim mirisom tamjana i sveća, odisala je tihim slavljenjem nebeske svetlosti, dok su reči molitvi mitropolita braničevskog Ignatija i brojnih sveštenika i đakona ispunjavale svodove hrama. Protojerej Zoran Ostojić, koji je održao besedu o značaju Preobraženja, podsetio je verne na snagu i tajnu ovog praznika – trenutak kada je Hristos otkrio svoju božansku prirodu, pozivajući svakoga da se preobrazi u duhu i srcu.
Posle liturgije, litija je krenula oko crkve, kao reka blagoslova koja osvećuje sve pred sobom. Tokom krsnog hoda, čitano je sveto Jevanđelje, a molitve su se uzdizale za sve počivše sentandrejske sveštenoslužitelje i parohijane, da im Gospod podari večni mir. Na kraju litije, mitropolit Lukijan je blagoslovio i osvetio grožđe, simbol Božije milosti i plodnosti, prizivajući blagodat na sve koji su ga prinosili.
SPC/Eparhija budimska
Arhijerejska liturgija u Preobraženjskoj crkvi
U popodnevnim časovima, tišinu predvečerja uzvisili su zvuci molitve večernje službe. Protojerej Zoran Ostojić, osvećujući slavske darove i presecajući slavski kolač, podsetio je verne na zavet ljubavi i zajedništva.
Kako je sunce zalazilo, u porti Preobraženjske crkve započeo je kulturno-umetnički program, organizovan u saradnji sa KUD Taban i Samoupravom Srba u Sentandreji. Narodne igre i pesme, koje su izveli CKUD Lepa Radić iz Gradiške, KUD Aleksandrovo iz Aleksandrova, KUD Taban iz Budimpešte, tamburaši Panonski mornari i orkestar Kolo, ispunile su duše prisutnih sećanjima na domovinu i toplinom zajedništva. Gradonačelnik Sentandreje, gospodin Žolt Filip, prisustvovao je ovoj svečanosti, ističući značaj očuvanja srpske kulturne i duhovne baštine na ovom području.
SPC/Eparhija budimska
Kulturno-umetnički i folklorni program u porti Preobraženjske crkve u Sentandreji
Na Preobraženje, dan kada se svetlost Hristova objavila pred učenicima, Sentandreja je zasijala u toj istoj svetlosti, donoseći radost i nadu u srca svih koji su prisustvovali ovoj svečanosti. To je bio dan kada su se svi sabrani, kroz molitvu, litiju i slavlje, duhovno uzdizali, usmeravajući svoje korake ka Carstvu nebeskom.
Ne kuva se na šporetu, već se svaki plod puni četvrtinom jezgra oraha i peče u šećeru i cimetu. Iz rerne izlazi sočan, mirisan i gust zalogaj, a u tegli može da sačeka hladnije dane.
U besedi za petak 18. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se u tim rečima otkriva istinita ljudska priroda Gospoda Isusa Hrista i zašto je, uprkos strahu od smrti, prihvatio put Golgote.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Trofima, Savatija i Dorimedonta po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Kiprijana. Katolička crkva proslavlja Svete anđele čuvare. Jevreji obeležavaju Hošana Raba, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
U Nedelju svih svetih, u manastiru Glogovcu kod Šipova održan je tradicionalni Janjski sabor, na kome su vernici liturgijski proslavili svetitelje stradale u Drugom svetskom ratu, u prisustvu Vladike Sergija, sveštenstva i brojnih vernika.
U rimskim podzemnim hodnicima drevne bazilike, uz mošti Svetog Atanasija Velikog, pravoslavni vernici obeležili jubilej Prvog vaseljenskog sabora, u prisustvu vladike Lukijana i predstavnika javnog života Srbije i Mađarske.
Hramovna slava u Segedinu pretvorila se u događaj ispunjen dubokim duhovnim značenjem — sveta liturgija, osvećenje novog zvona i nastupi srpskih đaka objedinili su vernike, goste i prijatelje Crkve u snažnoj poruci nade, zajedništva i očuvanja identiteta.
U Sabornoj crkvi u Temišvaru, na praznik Svetog Lukijana, sabrani vernici, monaštvo i sveštenstvo zajedno su proslavili duhovni jubilej mitropolita Lukijana, podsećajući na vrednosti zajedništva i ljubavi u pravoslavlju.
Razgovor u Novom Sadu obuhvatio je i pitanje vrednosti koje mladi usvajaju tokom školovanja, kao i budućnost visokoškolske ustanove koja bi nosila ime prvog srpskog arhiepiskopa.
U istraživanju je razmatrano kako se teško iskustvo povezuje sa čovekovim padom, podvigom i borbom sa strastima, ali i kako kroz život u Hristu može postati deo puta ka duhovnom očišćenju i zajednici sa Bogom.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Nekada se kuvao bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, a upravo spoj povrća, začina i kremastog završetka daje mu poseban karakter.