Uprkos vekovima istorije koji se kriju u zidovima Hrama Preobraženja Hristovog, u kome su se srpski vitezovi pričešćivali pred boj, crkva se nalazi u stanju koje zahteva hitnu obnovu kako bi se sprečilo da zauvek nestane.
Crkva Preobraženja Hristovog u selu Gorovič, nedaleko od Topole, danas stoji kao svedok prolaznosti vremena, ali i neprolazne snage vere koja je utemeljena u ovom svetom zdanju. Iako oronula i pred samim urušavanjem, snaga vere još uvek drži njene zidove u kojima se prepliću vekovi srpske istorije, borbe, duhovnosti i nade.
U ovom hramu, na raskršću sudbina, vožd Karađorđe je našao utočište ne samo za svoju dušu već i za svoje srce. U obližnjem selu Masloševo, „ukrao“ je Jelenu, buduću suprugu i saputnicu, a njihovo venčanje u Crkvi Preobraženja Hristovog 1786. godine označilo je početak dinastije Karađorđevića, jedne od najsvetlijih stranica srpske istorije.
RINA
Sveštenik Đorđe Radišić
- Kada je ukrao tada devojku Jelenu u selu Masloševo kod Topole, venčao se u crkvi 1786. godine, i to nije jedini put kada je Crni Đorđe prošao ovim putem. Idući u rat na Osmansko carstvo sa svom vojskom i dobošarima, došao je u ovaj monumentalni hram gde se srpska vojska pričestila - pripoveda sveštenik Đorđe Radišić, prenosi Rina.
Crkva, čiji tačan datum nastanka nije sačuvan u pisanim tragovima, nosi sa sobom predanje da je sagrađena još pre vladavine Nemanjića, kao rana hrišćanska bogomolja ili bazilika, koja je u vreme Rimljana služila kao sudnica. Tokom vekova, ovaj hram je bio i mesto okupljanja srpskih vitezova. Na carskom drumu, despot Stefan Lazarević je na ovom mestu odslužio liturgiju pre nego što je krenuo u Nikopoljski rat, zavetovavši se da će, ako se vrati živ iz boja, obnoviti i urediti ovu svetinju. Prema narodnom predanju, despot je održao svoju reč.
RINA
Crkva Preobraženja Hristovog
Ulazna vrata hrama i danas nose ožiljke tih vekova, sa urezanim likom vojnika u jurišnom položaju, sa perčinom i kuburom, simbolizujući težnje srpskog naroda za slobodom. Crkva je pretrpela mnoga razaranja, ali je svaki put bila obnavljana, zahvaljujući predanosti meštana i uglednih ljudi ovog kraja. Milisav Stanković iz sela Gorovič, zajedno sa trgovcima, podigao je ulazni deo crkve, dok su vekovima kasnije, na inicijativu predsednika opštine Topola, Ilije Markovića, započeti radovi na ojačavanju zidova.
Istraživanja arheologa iz Subotice i Kragujevca otkrila su troslojne temelje, potvrđujući priče da je ova svetinja postojala još pre Nemanjića, kao bazilika iz 5. ili 6. veka.
- Velika je šteta da jedna ovakva svetinja propada, duhovna obaveza svih meštana i srpskog naroda da se pokrenemo i ne dozvolimo da se uruši. To bi bio poraz za sve pravoslavce - poručuje otac Đorđe, podsećajući na svetu dužnost da se očuva ovo nasleđe.
Danas, hram Preobraženja Hristovog stoji na rubu propasti, ali u srcima onih koji ga posete, živi sećanje na vekove koji su prošli kroz njega, noseći sa sobom snagu vere, koja, uprkos prolaznosti, nikada ne umire.
Jedan neznabožac imao je gluvonemu ćerku, ali mu se, uprkos tome što nije bio hrišćanin, u snu javio arhangel Mihailo i poručio da ćerka treba da se umije na tom izvoru.
Nekadašnji iguman manastira Iviron i jedan od najznačajnijih duhovnih otaca 20. veka ostavio je neizbrisiv trag u životu Atosa i srpskoj bogoslovskoj misli, gde je generacijama prenosio duh liturgijske obnove i živu veru u Hrista.
Tragična smrt američkog aktiviste Čarlija Kirka otkriva njegov duboki odnos prema pravoslavlju, dok pravoslavni sveštenik upozorava na sve veće nasilje i duhovnu krizu u SAD.
Nakon što je pogođena metkom u glavu tokom masakra u katoličkoj školi u Mineapolisu, Sofija Forčas iz dana u dan pokazuje izvanredan napredak, a njena porodica veruje da je tajnu njenog izlečenja otkrila u usrdnoj molitvi i nepokolebljivoj veri.
U prestonici Kazahstana sastali se patrijarh moskovski i cele Rusije i patrijarh jerusalimski kako bi razgovarali o jedinstvu pravoslavlja i podršci hrišćanima u teškim vremenima.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
U uzvišenom činu vere i hrišćanske ljubavi, Milić Dučić i Dragan Dučić iz sela Karoševina darovali su deo svog predačkog imanja manastiru Pustinji, time nastavljajući vekovnu tradiciju podrške naroda Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Nastojatelj manastira u blizini Novog Pazara, otac Gavrilo, govori o obnovi koja traje decenijama i ističe da je sve veći broj vernika koji dolaze na liturgije i pričešće najjači dokaz duhovnog buđenja, kome je doprineo povratak veronauke u škole.
Srpska pravoslavna crkva 27. januara slavi Svetog Savu koji je udario temelje današnje crkve i temelje pismenosti i zakonodavstva u Srbiji. Bio je veliki vizionar i dobrotvor. Učenici i nastavnici obeležavaju Savindan svečano, uz priredbe, akademije i sečenje slavskog kolača.
Arheolozi potvrđuju da svetinja nije benediktinski samostan, već prostor sa antičkim korenima i tajanstvenim grobovima koji vekovima čuvaju duhovnu snagu Hercegovine.
Portal Religija.rs posetio je paraklis, podignut pored pri hramu Svete Trojice, izgrađen pre nešto više od deset godina, a koji danas danas predstavlja jedini molitveni prostor u Srbiji posvećen upravo Svetoj Kseniji.
Njegovo "poslušanje" jeste da odgovara na pitanja vernika i posetilaca, pomaže u rezervaciji konaka i pruža podršku svima koji žele da se bliže upoznaju sa manastirom i njegovim svetim čudotvorcima, Svetim Zosimom i Jakovom.
Tragična smrt američkog aktiviste Čarlija Kirka otkriva njegov duboki odnos prema pravoslavlju, dok pravoslavni sveštenik upozorava na sve veće nasilje i duhovnu krizu u SAD.
U prestonici Kazahstana sastali se patrijarh moskovski i cele Rusije i patrijarh jerusalimski kako bi razgovarali o jedinstvu pravoslavlja i podršci hrišćanima u teškim vremenima.
Prvi razgovor u četiri oka otvorio teme od opstanka hrišćana u Turskoj i na Bliskom Istoku, preko rata u Ukrajini, do priprema za obeležavanje 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji.
U svetinji pored Golupca, 21. septembra sabraće se verni iz svih krajeva Srbije i dijaspore da obeleže 90 godina od kada su ovu čudotvornu relikviju ruski monasi doneli u Srbiju.
Svakodnevni poslovi, koji nam često deluju kao prepreka veri, prema učenju jednog od najvećih svetitelja 19. veka mogu postati put ka spasenju – ako naučimo da u svemu vidimo Božije prisustvo.
U „Molitvi za spasenje od straha“ vladika Nikolaj Velimirović pokazuje kako senke nestaju pred Hristovim svetlom i otkriva put oslobođenja od nevidljivih pritisaka i unutrašnjih stega.
U besedi za 14. Četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako kroz Duh Sveti i duhovni trud čovek prelazi sa starog u novi život u Carstvu Božjem