ČAK 40 DANA PROVEO U MOLITVI, NITI JE JEO, NITI SPAVAO: Danas je Prepodobni Visarion!
Za njega se pričalo da "ne ukalja duhovnu odeždu u koju se obuče krštenjem svetim".
Uprkos vekovima istorije koji se kriju u zidovima Hrama Preobraženja Hristovog, u kome su se srpski vitezovi pričešćivali pred boj, crkva se nalazi u stanju koje zahteva hitnu obnovu kako bi se sprečilo da zauvek nestane.
Crkva Preobraženja Hristovog u selu Gorovič, nedaleko od Topole, danas stoji kao svedok prolaznosti vremena, ali i neprolazne snage vere koja je utemeljena u ovom svetom zdanju. Iako oronula i pred samim urušavanjem, snaga vere još uvek drži njene zidove u kojima se prepliću vekovi srpske istorije, borbe, duhovnosti i nade.
U ovom hramu, na raskršću sudbina, vožd Karađorđe je našao utočište ne samo za svoju dušu već i za svoje srce. U obližnjem selu Masloševo, „ukrao“ je Jelenu, buduću suprugu i saputnicu, a njihovo venčanje u Crkvi Preobraženja Hristovog 1786. godine označilo je početak dinastije Karađorđevića, jedne od najsvetlijih stranica srpske istorije.
- Kada je ukrao tada devojku Jelenu u selu Masloševo kod Topole, venčao se u crkvi 1786. godine, i to nije jedini put kada je Crni Đorđe prošao ovim putem. Idući u rat na Osmansko carstvo sa svom vojskom i dobošarima, došao je u ovaj monumentalni hram gde se srpska vojska pričestila - pripoveda sveštenik Đorđe Radišić, prenosi Rina.
Crkva, čiji tačan datum nastanka nije sačuvan u pisanim tragovima, nosi sa sobom predanje da je sagrađena još pre vladavine Nemanjića, kao rana hrišćanska bogomolja ili bazilika, koja je u vreme Rimljana služila kao sudnica. Tokom vekova, ovaj hram je bio i mesto okupljanja srpskih vitezova. Na carskom drumu, despot Stefan Lazarević je na ovom mestu odslužio liturgiju pre nego što je krenuo u Nikopoljski rat, zavetovavši se da će, ako se vrati živ iz boja, obnoviti i urediti ovu svetinju. Prema narodnom predanju, despot je održao svoju reč.
Ulazna vrata hrama i danas nose ožiljke tih vekova, sa urezanim likom vojnika u jurišnom položaju, sa perčinom i kuburom, simbolizujući težnje srpskog naroda za slobodom. Crkva je pretrpela mnoga razaranja, ali je svaki put bila obnavljana, zahvaljujući predanosti meštana i uglednih ljudi ovog kraja. Milisav Stanković iz sela Gorovič, zajedno sa trgovcima, podigao je ulazni deo crkve, dok su vekovima kasnije, na inicijativu predsednika opštine Topola, Ilije Markovića, započeti radovi na ojačavanju zidova.
Istraživanja arheologa iz Subotice i Kragujevca otkrila su troslojne temelje, potvrđujući priče da je ova svetinja postojala još pre Nemanjića, kao bazilika iz 5. ili 6. veka.
- Velika je šteta da jedna ovakva svetinja propada, duhovna obaveza svih meštana i srpskog naroda da se pokrenemo i ne dozvolimo da se uruši. To bi bio poraz za sve pravoslavce - poručuje otac Đorđe, podsećajući na svetu dužnost da se očuva ovo nasleđe.
Danas, hram Preobraženja Hristovog stoji na rubu propasti, ali u srcima onih koji ga posete, živi sećanje na vekove koji su prošli kroz njega, noseći sa sobom snagu vere, koja, uprkos prolaznosti, nikada ne umire.
U uzvišenom činu vere i hrišćanske ljubavi, Milić Dučić i Dragan Dučić iz sela Karoševina darovali su deo svog predačkog imanja manastiru Pustinji, time nastavljajući vekovnu tradiciju podrške naroda Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Nastojatelj manastira u blizini Novog Pazara, otac Gavrilo, govori o obnovi koja traje decenijama i ističe da je sve veći broj vernika koji dolaze na liturgije i pričešće najjači dokaz duhovnog buđenja, kome je doprineo povratak veronauke u škole.
Srpska pravoslavna crkva 27. januara slavi Svetog Savu koji je udario temelje današnje crkve i temelje pismenosti i zakonodavstva u Srbiji. Bio je veliki vizionar i dobrotvor. Učenici i nastavnici obeležavaju Savindan svečano, uz priredbe, akademije i sečenje slavskog kolača.
Objašnjava da iako, naizgled, deluje kao da je sagorevanje nešto što je potencijalno zlo, ipak ima jedan delotvoran momenat, nakon kog se telo može oporaviti.
Nekoliko dana pre počeo je egzodus Srba iz Mostara kada je ovaj grad i dolinu Neretve napustilo oko 30.000 Srba, dok je njih 431 stradalo u tim junskim danima.
Nije to jedini put da je crkva odolela nepogodama. Novo čudo dešava se 1979. godine kada Crnu Goru pogađa razorni zemljotres.
Ovaj simbol ima istoriju koja seže u antičko doba.
Zanimljivo je da je svrha ove zapovesti, prema poznatom delu Sefer HaHinuh, upravo da Jevreji izgledom budu različiti od svojih suseda.
Ovaj 56-godišnji glumac, koji je pet godina studirao kako bi postao sveštenik, kaže da to teološko obrazovanje nije bilo uzalud, jer mu je pomoglo da postane bolji glumac.
Objašnjava da iako, naizgled, deluje kao da je sagorevanje nešto što je potencijalno zlo, ipak ima jedan delotvoran momenat, nakon kog se telo može oporaviti.
Nasilje nad sveštenstvom i parohijanima, povrede i blokada saobraćaja - svetinja iz 19. veka u ukrajinskom gradu Černovci ugrožena u vrtlogu društvenih i verskih tenzija.
Zanimljivo je da je svrha ove zapovesti, prema poznatom delu Sefer HaHinuh, upravo da Jevreji izgledom budu različiti od svojih suseda.
Patrijarh Pavle, čak i kao poglavar SPC, po Beogradu je išao pešaka, a kad se baš negde nije moglo tako stići, vozio se gradskim prevozom.
Napravljen od jednostavnih i pristupačnih sastojaka koje svi imamo u kući, ovaj mekani kolač pravi se brzo, miriše na bakinu kuhinju i donosi toplinu kojoj niko ne može da odoli.