Srpska pravoslavna crkva 27. januara slavi Svetog Savu koji je udario temelje današnje crkve i temelje pismenosti i zakonodavstva u Srbiji. Bio je veliki vizionar i dobrotvor. Učenici i nastavnici obeležavaju Savindan svečano, uz priredbe, akademije i sečenje slavskog kolača.
Srbi svake godine 27. januara slave svog najvećeg svetitelja - Svetog Savu. U kneževini Srbiji 14. januara 1.840. godine za školsku slavu je proglašen Savindan, praznik u spomen na velikog srpskog prosvetitelja i zaštitnika školstva Svetog Savu, oca srpske državotvornosti, prvog srpskog arhiepiskopa, utemeljivača srpske diplomatije, književnosti, zakonodavstva, zdravstva.
Sveti Sava (po rođenju Rastko Nemanjić) rođen je oko 1.174. u dečevačkom kraju na planini Goliji, a preminuo je 14. januara (po julijanskom kalendaru) 1.236. u Trnovu u Bugarskoj, pri povratku sa hodočašća u Jerusalimu.
Prva proslava Svetog Save kao školskog patrona održana je 1.812. u Zemunu, odakle se brzo proširila u sve delove srpstva, a himna Svetom Savi je prvi put izvedena 1.839. u Segedinu.
Sveti Sava je ustanovljen kao školska slava na predlog Atanasija Nikolića, rektora Liceja u Kragujevcu 2. januara 1.840. godine, odlukom Sovjeta Knjaževstva Srbskog i te godine proslavljan u Kragujevcu i Beogradu.
Značaj Svetog Save
Sveti Sava bio je prvi srpski arhiepiskop, svetitelj i prosvetitelj. Bio je najmladi sin velikog župana Stefana Nemanje i prvi srpski arhiepiskop. Izborio se za samostalnost raške arhiepiskopije od Vizantije 1219. godine i postavio temelje današnje Srpske pravoslavne crkve. Sveti Sava je udario temelje Hilandara i izgradio još 14 manastira, i tako ostao zabeležen kao ktitor prve srpske duhovne zajednice na Svetoj gori.
Manastirski kompleks Studenica sastoji se od konaka i četiri crkve - Bogorodične, Kraljeve , Crkve Svetog Nikole, i još jedne, očuvane u temeljima. Osnovao ga je srpski župan Stefan Nemanja, a 1220. godine je na tom mestu iz Simeonovog sarkofaga počela da teče lekovita voda, Od tada se beleže razna isceljenja i druga čuda, pa je Stefan Nemanja postao Simeon Mirotočivi.
U svojoj knjizi, za drugi utorak posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik daje smernice kako prepoznati vukove u ovčijoj koži i ostati veran Gospodnjim učenjima.
Posle liturgije u Crkvi Svetog mučenika kneza Lazara u kripti hrama Svetog Save, reči poglavara SPC ispunjene verom i ljubavlju, osnažile su duh sabranih vernika i podsetile ih na vrednosti koje treba negovati i slediti u svakodnevnom životu.
Prvog ponedeljka posle Duhova, Sveti Teofan Zatvornik u svojoj knjizi piše o otkrivanju duhovne stvarnosti i razumevanju prisustva Svetog Duha u svakodnevnom životu hrišćana.
Brat apostola Jakova i sin Josifa drvodelje propovedao je Jevanđelje širom Judeje, Samarije, Sirije i drugih regiona, a njegovo mučeništvo ostaje svedočanstvo nepokolebljive predanosti Hristu.
Priče o čudima jedne od najpoštovanijih svetiteljki u Rusiji brižljivo su čuvane u narodu, prenosile su se s kolena na koleno i neprestano se umnožavale jer pomoć ove svetiteljke u životu vernika ne prestaje ni posle njene smrti.
Vojvoda rimske vojske Leontije u prvom veku postao je simbol postojane vere u Hrista, a njegovo mučeništvo, čuda i neprestana molitva zajedno sa obraćenim vojnicima Ipatijem i Teodulom, predstavlja nadahnuće kroz vekove.
Persijska braća iz četvrtog veka, svedočili su nepokolebljivu hrišćansku veru u suočavanju sa carem Julijanom, koji je naredio da ih pogube, nakon čega je usledilo čudo - zemlja se otvorila da bi zaštitila njihova tela.
Na nadahnutom predavanju u Čačku, jedan od omiljenih besednika današnjice, protojerej-stavrofor Gojko Perović osvetlio je suštinu Kosovskog zaveta kao duhovnog obećanja čoveka Bogu. Kroz primere iz istorije i svakodnevnog života, podsetio je na značaj vernosti, žrtve i držanja date reči.
Uživajte u lako pripremljenim i hranljivim jelima koje su savršene za dane posta: ukusna čorbu od griza i praziluka, aromatičan rižoto sa prazilukom, hrskave ćufte od pahuljica i povrća, te osvežavajući sos od kiselih krastavaca i belog luka.
Uz molitveno učešće patrijarha srpskog Porfirija, arhiepiskopa ohridskog i makedonskog Stefana, kao i brojnih arhijereja, vernici su Hramu Svetog Dimitrija u Bitolju prisustvovali svečanom činu kanonizacije velike podvižnice koja je svetionik vere i nade za sve generacije.